Studija slučaja koju je uradila ANIMA pokazuje da se Opština Kotor neodgovorno ponašala prema ostavštini porodice Visković koja joj je prije pola vijeka povjerena na čuvanje. Iz Opštine tvrde da će konačno početi rekonstrukcija palate Visković, ali i da će ona teći fazno. Potrebno je 1,2 miliona za rekonstrukciju, a ove godine će biti potrošeno samo – 100.000 eura
Palata Visković, jedan od arhitektonskih bisera Perasta, čiji najstariji dio datira iz XV vijeka, već decenijama je – ruševina. Iako je upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Crne Gore kao spomenik graditeljstva prve kategorije, nije od pomoći. Kao ni to što je dio nasljeđa zahvaljujući kojem se područje Kotora našlo na listi UNESCO-ve svjetske baštine. Na papiru, Opština Kotor od 1970. godine vodi brigu o ovoj palati.
U studiji slučaja koju je uradila ANIMA – Centar za žensko imirovno obrazovanje Kotor ističe se neodgovoran odnos Opštine Kotor prema nasljeđenoj pokretnoj i nepokretnoj imovini porodice Visković. „Ugovorom o doživotnom izdržavanju Opština je imala obavezu da se trajno brine o Palati Visković kao i o cjelokupnoj vrijednoj pokretnoj imovini koja je zatečena datumom potpisivanja Ugovora. Nažalost, lošim upravljanjem nadležnih, Palata je dugo godina bila predmet potpune nebrige i doživjela je ubrzano urušavanje, a dio vrijedne pokretne imovine je djelimično izdvojen od cjelokupne zbirke”, navodi se u studiji ANIME.
Po posljednjoj volji Josipa Viskovića, Ugovor o doživotnom izdržavanju između Opštine Kotor (koju je zastupao predsjednik SO Kotor Ilija Nikolić) i Anke Radimiri, rođene Visković i Nade udate Visković, potpisan je u januaru 1970. Do 1979. u palati Viskovića bio je smješten Memorijalni muzej obitelji Visković. Kako je zgrada i tada bila u lošem stanju, 1978. izvršena je rekonstrukcija krova i sanacija instalacija u kući. U tom periodu muzej bilježi veliki broj posjetilaca, zbog čega je razmatrana i mogućnost da se obezbijede dodatne prostorije za izlaganje eksponata. Planove je poremetio zemljotres 1979. Godine – pokretni fond prenesen je u Muzej grada Perasta, a palata je prepuštena zubu vremena.
Zubate 90-e su dodatno urušile palatu. Tada je zaključen Ugovor o zakupu (na 59 godina) palate Visković sa kompanijom Medifarm iz Beograda. Po tadašnjem običaju, Ugovorom nije bila definisana buduća namjena objekta, dok je za izlaganje kulturno-istorijskog blaga porodice Visković bilo predviđeno da se obezbijedi prostorija – memorijalna soba od svega 40 kvadrata. Intervencijama koje su tada sporvedene potpuno je skinut krov i srušene su međuspratne konstrukcije (i otuđen je dio imovine unutar palate). Dio imovine je još nakon zemljotresa pohranjen u muzeju grada Perasta za koji postoji popis biblioteke i popis predmeta porodice Visković. Ugovor je nakon toga bio raskinut.
Iz ANIME tvrde da se Opština Kotor nije bavila palatom Visković sve do oktobra 2007. kada je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor izdao Konzervatorske uslove za izradu projektne dokumentacije za sanaciju i restauraciju palate Visković u Perastu. Međutim, ni tada nije urađeno ništa.
Iz Opštine Kotor, na čijem čelu je Željko Aprcović, za Monitor su kazali da su konzervatorski uslovi iz 2007. tek prvi korak za izradu projektne dokumentacije: „Razloga što nije ranije došlo do realizacije ovog projekta ima više. Neki od njih su nedostatak sredstava, zatim dugo trajanje postupka javnih nabavki ili slučaj da se na javni poziv ne jave firme koje posjeduju sve potrebne licence i sl. U međuvremenu su na objektu rađena arhitektonska, arheološka i arhivska istraživanja i izvođeni su radovi na tekućem održavanju jer se u kompleksu Visković nalazi i područno odjeljenje OŠ „Veljko Drobnjaković” Risan, kao i prostorije MZ Perast”.
Nakon jedanaest godina od konzervatorskih uslova iz 2007, u junu 2018. palata je ušla u investicioni program Direkcije za uređenje i izgradnju Kotor, u kome je predviđena izrada idejnog i glavnog projekta rekonstrukcije. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora je sredinom 2018. godine, na osnovu javnog poziva, sklopila ugovor sa arhitektonskim studijom Enforma za izradu pomenutog projekta. Uprava za zaštitu kulturnih dobara – područna jedinica Kotor dala je u januaru ove godine saglasnost na glavni arhitektonsko-konzervatorski projekat. Iz ove institucije Monitoru nijesu odgovorili na postavljena pitanja.
Iz Opštine Kotor su nam rekli da je ukupna vrijednost rekonstrukcije palate Visković 1.200.000 eura. S obzirom na vrijednost projekta, Opština Kotor planira faznu rekonstrukciju. Za ovu godinu je planirano da se za izvođenje prve faze radova utroši samo – 100.000 eura.
„Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora je 16. juna 2020. godine raspisala javni poziv za odabir izvođača radova na rekonstrukciji palate Visković, prva faza – na osnovu urađenog projekta. Prva faza radova obuhvata najprioritetnije radove i zaštitu objekta od uticaja atmosferskih padavina. Radovi će se izvoditi na lođi objekta (rekonstrukcija kamenog pločnika, kanali za odvodnjavanje, konzervatorski tretman dekorativnih maltera, restauracija i zamjena prozorskih rešetki, drvenih vrata i škureta, sanacija kamenih zidova spolja i iznutra), i izradi krova (krovna konstrukcija, krovni pokrivač, doziđivanje nedostajućih djelova kamenih zidova)”, navode iz Opštine Kotoru uz napomenu da će dinamika radova zavisiti od raspoloživih finansijskih sredstava, s obzirom na to da se novac ulaže i u zaštitu i očuvanje i drugih kulturnih dobara.
Iz ANIME navode da se opštinska Javna ustanova Muzeji stara o pokretnom fondu iz zaostavštine porodice Visković. Statut navedene ustanove je 2019. godine izmijenjen, pa u njemu danas stoji da Muzej grada Perasta u svom sastavu ima tri zbirke: istorijsko-umjetničku, etnografsku i pomorsku i Legat porodice Visković, umjesto ranije formulacije Memorijalna zbirka porodice Visković. Međutim, Zakon o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine ne prepoznaje legat kao posebnu kategoriju kojoj je potrebno obezbijediti pravnu zaštitu, što svakako predstavlja problem, zbog potrebe da se tretira i zaštiti kao jedinstvena cjelina, kažu iz ANIME.
Iz ANIME ističu da je legat porodice Visković potrebno zaštititi kao cjelinu, kao jedinstveno kulturno dobro, i kao takvog ga prezentovati javnosti – što je bila i svrha i cilj zbog kog je ova vrijedna imovina darovana.
Legat porodice Visković
Ideja o pretvaranju Palate Viskovića u muzej začeta je još u 19. vijeku, od strane Frana i Krsta Viskovića. Šezdesetih godina dvadesetog vijeka, Josip Visković, sudija iz Splita, a ujedno i posljednji direktni potomak znamenite porodice, popisao je pokretnu imovinu u palati, s namjerom da je, zajedno s objektom, ostavi Perastu kao legat. Josip Visković nije uspio da za života sprovede u djelo ovu ideju, pa su to učinile njegova sestra i udova „u poštovanju volje preminulog vlasnika predmetnih nekretnina i pokretnina konta Josipa Viskovića, koji je sa najvećim pijetetom i uz samoodricanje sačuvao nekretnine i pokretnine naslijeđene od predaka kako bi se za vazda sačuvale u Perastu”, kako je navedeno u Ugovoru o doživotnom izdržavanju.
Takođe, pored nepokretne imovine, u Ugovoru stoji: „Opština Kotor svečano se obavezuje da će pokretnine koje predstavljeju kulturno- istorijsko blago za vazda čuvati i izlagati na mjestu, gdje se nalaze u času potpisivanja ugovora.”
Pet vjekova porodice i grada
Kompleks palate Visković formiran je sukcesivnom gradnjom u periodu od XV do kraja XIX vijeka. Najstariji dio, nastao krajem XV vijeka, je kuća na dva sprata sa potkrovljem, pokrivena jednovodnim krovom. Kompleks je uobličen 1718. kada su sagrađeni najinteresantniji i najljepši barokni dio palate prema moru i lođa, koja čitavom kompleksu daje poseban akcenat, sa nizom otvorenih arkada prema nekada lijepo uređenom vrtu. Barokna palata predstavlja jedan od najznačajnijih kompleksa stambene arhitekture grada. Arhitektonska organizacija kule predstavlja izuzetno značajan spomenik za proučavanje načina života i funkcionisanje odbrambenog sistema Perasta kroz period od više vjekova. Palata svjedoči i o više od pet vjekova života jedne od najstarijih i najzaslužnijih porodica Perasta, koji su dali veliki doprinos pomorskoj, vojnoj, trgovačkoj, političkoj i kulturnoj prošlosti ovog grada.
Predrag NIKOLIĆ
foto: Martin KMET