Povežite se sa nama

OKO NAS

PALATA VISKOVIĆ U PERASTU: Primjer filantropije u ruševinama

Objavljeno prije

na

Studija slučaja koju je uradila ANIMA pokazuje da se Opština Kotor neodgovorno ponašala prema ostavštini porodice Visković koja joj je prije pola vijeka povjerena na čuvanje. Iz Opštine tvrde da će konačno početi rekonstrukcija palate Visković, ali i da će ona teći fazno. Potrebno je 1,2 miliona za rekonstrukciju, a ove godine će biti potrošeno samo – 100.000 eura

 

Palata Visković, jedan od arhitektonskih bisera Perasta, čiji najstariji dio datira iz XV vijeka, već decenijama je – ruševina. Iako je upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Crne Gore kao spomenik graditeljstva prve kategorije, nije od pomoći. Kao ni to što je dio nasljeđa zahvaljujući kojem se područje Kotora našlo na listi UNESCO-ve svjetske baštine. Na papiru, Opština Kotor od 1970. godine vodi brigu o ovoj palati.

U studiji slučaja koju je uradila ANIMA – Centar za žensko imirovno obrazovanje Kotor ističe se neodgovoran odnos Opštine Kotor prema nasljeđenoj pokretnoj i nepokretnoj imovini porodice Visković. „Ugovorom o doživotnom izdržavanju Opština je imala obavezu da se trajno brine o Palati Visković kao i o cjelokupnoj vrijednoj pokretnoj imovini koja je zatečena datumom potpisivanja Ugovora. Nažalost, lošim upravljanjem nadležnih, Palata je dugo godina bila predmet potpune nebrige i doživjela je ubrzano urušavanje, a dio vrijedne pokretne imovine je djelimično izdvojen od cjelokupne zbirke”, navodi se u studiji ANIME.

Po posljednjoj volji Josipa Viskovića, Ugovor o doživotnom izdržavanju između Opštine Kotor (koju je zastupao predsjednik SO Kotor Ilija Nikolić) i Anke Radimiri, rođene Visković i Nade udate Visković, potpisan je u januaru 1970. Do 1979. u palati Viskovića bio je smješten Memorijalni muzej obitelji Visković. Kako je zgrada i tada bila u lošem stanju, 1978. izvršena je rekonstrukcija krova i sanacija instalacija u kući. U tom periodu muzej bilježi veliki broj posjetilaca, zbog čega je razmatrana i mogućnost da se obezbijede dodatne prostorije za izlaganje eksponata. Planove je poremetio zemljotres 1979. Godine – pokretni fond prenesen je u Muzej grada Perasta, a palata je prepuštena zubu vremena.

Zubate 90-e su dodatno urušile palatu. Tada je zaključen Ugovor o zakupu (na 59 godina) palate Visković sa kompanijom Medifarm iz Beograda. Po tadašnjem običaju, Ugovorom nije bila definisana buduća namjena objekta, dok je za izlaganje kulturno-istorijskog blaga porodice Visković bilo predviđeno da se obezbijedi prostorija – memorijalna soba od svega 40 kvadrata.  Intervencijama koje su tada sporvedene potpuno je skinut krov i srušene su međuspratne konstrukcije (i otuđen je dio imovine unutar palate). Dio imovine je još nakon zemljotresa pohranjen u muzeju grada Perasta za koji postoji popis biblioteke i popis predmeta porodice Visković. Ugovor je nakon toga bio raskinut.

Iz ANIME tvrde da se Opština Kotor nije bavila palatom Visković sve do oktobra 2007. kada je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor izdao Konzervatorske uslove za izradu projektne dokumentacije za sanaciju i restauraciju palate Visković u Perastu. Međutim, ni tada nije urađeno ništa.

Iz Opštine Kotor, na čijem čelu je Željko Aprcović, za Monitor su kazali da su konzervatorski uslovi iz 2007. tek prvi korak za izradu projektne dokumentacije: „Razloga što nije ranije došlo do realizacije ovog projekta ima više. Neki od njih su nedostatak sredstava, zatim dugo trajanje postupka javnih nabavki ili slučaj da se na javni poziv ne jave firme koje posjeduju sve potrebne licence i sl. U međuvremenu su na objektu rađena arhitektonska, arheološka i arhivska istraživanja i izvođeni su radovi na tekućem održavanju jer se u kompleksu Visković nalazi i područno odjeljenje OŠ „Veljko Drobnjaković” Risan, kao i prostorije MZ Perast”.

Nakon jedanaest godina od konzervatorskih uslova iz 2007, u junu 2018. palata je ušla u investicioni program Direkcije za uređenje i izgradnju Kotor, u kome je predviđena izrada idejnog i glavnog projekta rekonstrukcije. Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora je sredinom 2018. godine, na osnovu javnog poziva, sklopila ugovor sa arhitektonskim studijom Enforma za izradu pomenutog projekta. Uprava za zaštitu kulturnih dobara –   područna jedinica Kotor dala je u januaru ove godine saglasnost na glavni arhitektonsko-konzervatorski projekat. Iz ove institucije Monitoru nijesu odgovorili na postavljena pitanja.

Iz Opštine Kotor su nam rekli da je ukupna vrijednost rekonstrukcije palate Visković 1.200.000 eura. S obzirom na vrijednost projekta, Opština Kotor planira faznu rekonstrukciju. Za ovu godinu je planirano da se za izvođenje prve faze radova utroši samo – 100.000 eura.

„Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora je 16. juna 2020. godine raspisala javni poziv za odabir izvođača radova na rekonstrukciji palate Visković, prva faza – na osnovu urađenog projekta. Prva faza radova obuhvata najprioritetnije radove i zaštitu objekta od uticaja atmosferskih padavina. Radovi će se izvoditi na lođi objekta (rekonstrukcija kamenog pločnika, kanali za odvodnjavanje, konzervatorski tretman dekorativnih maltera, restauracija i zamjena prozorskih rešetki, drvenih vrata i škureta, sanacija kamenih zidova spolja i iznutra),  i izradi krova (krovna konstrukcija, krovni pokrivač, doziđivanje nedostajućih djelova kamenih zidova)”, navode iz Opštine Kotoru uz napomenu da će dinamika radova zavisiti od raspoloživih finansijskih sredstava, s obzirom na to da se novac ulaže i u zaštitu i očuvanje i drugih kulturnih dobara.

Iz ANIME navode da se opštinska Javna ustanova Muzeji stara o pokretnom fondu iz zaostavštine porodice Visković. Statut navedene ustanove je 2019. godine izmijenjen, pa u njemu danas stoji da Muzej grada Perasta u svom sastavu ima tri zbirke: istorijsko-umjetničku, etnografsku i pomorsku i Legat porodice Visković, umjesto ranije formulacije Memorijalna zbirka porodice Visković. Međutim, Zakon o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine ne prepoznaje legat kao posebnu kategoriju kojoj je potrebno obezbijediti pravnu zaštitu, što svakako predstavlja problem, zbog potrebe da se tretira i zaštiti kao jedinstvena cjelina, kažu iz ANIME.

Iz ANIME ističu da je legat porodice Visković potrebno zaštititi kao cjelinu, kao jedinstveno kulturno dobro, i kao takvog ga prezentovati javnosti – što je bila i svrha i cilj zbog kog je ova vrijedna imovina darovana.

Legat porodice Visković

Ideja o pretvaranju Palate Viskovića u muzej začeta je još u 19. vijeku, od strane Frana i Krsta Viskovića. Šezdesetih godina dvadesetog vijeka, Josip Visković, sudija iz Splita, a ujedno i posljednji direktni potomak znamenite porodice, popisao je pokretnu imovinu u palati, s namjerom da je, zajedno s objektom, ostavi Perastu kao legat. Josip Visković nije uspio da za života sprovede u djelo ovu ideju, pa su to učinile njegova sestra i udova „u  poštovanju volje preminulog vlasnika predmetnih nekretnina i pokretnina konta Josipa Viskovića, koji je sa najvećim pijetetom i uz samoodricanje sačuvao nekretnine i pokretnine naslijeđene od predaka kako bi se za vazda sačuvale u Perastu”, kako je navedeno u Ugovoru o doživotnom izdržavanju.

Takođe, pored nepokretne imovine, u Ugovoru stoji: „Opština Kotor svečano se obavezuje da će pokretnine koje predstavljeju kulturno- istorijsko blago za vazda čuvati i izlagati na mjestu, gdje se nalaze u času potpisivanja ugovora.”

 

Pet vjekova porodice i grada

Kompleks palate Visković  formiran je sukcesivnom gradnjom u periodu od XV do kraja XIX vijeka. Najstariji dio, nastao krajem XV vijeka, je kuća na dva sprata sa potkrovljem, pokrivena jednovodnim krovom. Kompleks je uobličen 1718. kada su sagrađeni najinteresantniji i najljepši barokni dio palate prema moru i lođa, koja čitavom kompleksu daje poseban akcenat, sa nizom otvorenih arkada prema nekada lijepo uređenom vrtu. Barokna palata predstavlja jedan od najznačajnijih kompleksa stambene arhitekture grada. Arhitektonska organizacija kule predstavlja izuzetno značajan spomenik za proučavanje načina života i funkcionisanje odbrambenog sistema Perasta kroz period od više vjekova. Palata svjedoči i o više od pet vjekova života jedne od najstarijih i najzaslužnijih porodica Perasta, koji su dali veliki doprinos pomorskoj, vojnoj, trgovačkoj, političkoj i kulturnoj prošlosti ovog grada.

Predrag NIKOLIĆ
foto: Martin KMET

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo