Povežite se sa nama

Izdvojeno

PARTIJSKA PAMET U NOVIM DRESOVIMA: Od nafte i vode do lokomotive

Objavljeno prije

na

Diskontinuitet je napravljen – za članstvo u upravnim odborima državnih preduzeća potrebna je nova partijska knjižica. Znanje, stručnost, iskustvo ili da se razumiju u posao za koji su postavljeni i primaju dobre pare, nijesu neophodni

 

U bordovima direktora državnih preduzeća sjede uglavnom partijski kadrovi nove vlasti od kojih su neki veoma mladi i nemaju ni dana staža a često ni veze sadašnjeg sa prethodnim poslovima, utvrdio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Njihovi podaci o imovini pokazuju i da pojedini članovi ovih odbora dobijaju visoke naknade iako se nekad ne sastaju i po više mjeseci. Prednjači predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra iz Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović, koji je u maju primio čak 4.670 eura.

Rađenović je ovo demantovao, kazavši da je riječ o naknadi za dva mjeseca. Za mjesečnu platu od 2.300 eura okrivio je bivši menadžment ovog državnog preduzeća: „Moja naknada poslije imenovanja umanjena je za 500 eura, jer i sam smatram da su naknade koje se dobijaju nepristojno visoke za crnogorske standarde…”

Najavio je da će umanjiti zarade za 30 odsto na nivou čitave kompanije, što će značiti umanjenje i naknada za izvršnog direktora i predsjednika Upravnog odbora za nekih 1.300.

On je prije ovog posla bio direktor DOO Mediteran reklame Budva. Izvršni direktor Morskog dobra je Mladen Mikelj, koji je ranije kao kadar Nove srpske demokratije bio sekretar za investicije Opštine Budva. Mikelja je u junu prošle godine, u vrijeme nasilne promjene vlasti u Budvi, policija prilikom hapšenja bacila na plato ispred zgrade Opštine, a policijski službenik mu je čizmu stavio na vrat.

Iako je nova vlast odlučno najavila da će reference i stručnost biti neophodni za posao, umjesto partijske knjižice, nastavilo se sa starom partitokratskom praksom. Podsjetimo da su Aerodromi Crne Gore od svog osnivanja 2003. godine bili rezervoar za zapošljavanje partija koje su gazdovale ovom državnom firmom – prvo SDP-a, potom SD-a. Na Aerodromima je posao dobila sestra lidera SDP Ranka Krivokapića i supruga predsjednika SD-a Ivana Brajovića, sin bivšeg izvršnog direktora Milovana Đuričkovića (SDP-SD), dok su porodice članova i simpatizera ove dvije stranke imale odlučujuću prednost pri zapošljavanju u toj kompaniji.

Nakon promjene vlasti tradicija se nastavila. Stranke većine su podijelile odgovornost – za predsjednika Upravnog odbora imenovan je Nebojša Đoković iz DF-a, magistar ekonomskih nauka koji je radio isključivo u bankarstvu, dok su članovi borda postali Ognjen Jovović (DF), Boro Todorović (PzP), Branko Vuković (Demokrate) i Eldin Dobardžić (URA). I sin člana Odbora direktora Ognjena Jovovića (DF), Saša Jovović, zasnovao je radni odnos u toj državnoj kompaniji, pisale su Vijesti. A novi bord direktora je promijenio sistematizaciju i uveo novo radno mjesto – zamjenik izvršnog direktora, na koje je postavljen Petar Radulović, sin poslanika Branka Radulovića (PZP).

Da reference i bivše radno iskustvo nijesu presudne potvrđuju brojni primjeri novih imenovanja. U Montenegro bonusu, državnom preduzeću koje se bavi trgovinom naftnim derivatima, za izvršnog direktora Vlada je postavila poslanika DF-a Radoša Zečevića. Ovaj diplomirani pravnik je tokom ‘90-ih bio direktor DOO Katedra, od 2010. do 2019. odbornik u SO Podgorica, zatim poslanik u republičkom parlamentu, volonterski je godinama radio kao šef pravne službe u Srpskoj narodnoj stranci, zatim, isto volonterski, kao poredsjednik OO Nove srpske demokratije u Podgorici.

Prema podacima CDT-a za članicu borda direktora kompanije Montenegro bonus postavljena je Ivana Klikovac, koja ima 27 godina, a od dosadašnjeg iskustva ima rad u ljetnjim mjesecima u Duty free shopu na podgoričkom aerodromu i obavljeno stručno osposobljavanje u mikrokreditnoj firmi.

Predsjednica Borda direktora Željezničke infrastrukture Milena Šuković, prethodno je radila kao komercijalista, agent prodaje i brend menadžer u trgovinskim lancima, a član istog borda Stefan Pižurica u nevladinim organizacijama, Građanskom pokretu URA i jednoj podgoričkoj banci, navode iz CDT-a.

Jedini koji je reagovao na ove navode iz vladajuće većine je potpredsjednik URE Goran Đurović. On je priznao da je činjenica da u ovom trenutku imamo pojedince u samim upravljačkim strukturama čija radna biografija ne odgovara poziciji koju pokrivaju. Objasnio je da Crna Gora godinama kuburi sa nedostatkom kvalitetnog kadra i da nemamo prostora kadrirati ljude shodno njihovoj partijskoj pripadnosti, a zanemarivati njihovu stručnost: „Ovo je bila velika mana bivše vlasti jer su slijepo imenovali svoje kadrove, a zanemarivali sve druge koji ne misle ili ne glasaju kao oni. Narod u Crnoj Gori želi da vidi diskontinuitet od takve politike, a to zahtijeva da nova većina pokaže širinu i prihvati sve stručne pojedince ma kako se oni izjašnjavali i glasali“.

Mediji su ranije pisali da je za predsjednicu Odbora direktora Luke Bar izabrana Slađana Perišić (DF) čije je radno iskustvo menadžer prodaje u R. Tursu Budva, savjetnik za naplatu MFI Alter Modus Bar. Na funkciju v.d. izvršnog direktora Društva sa ograničenom odgovornošću Fonda za zaštitu životne sredine izabran je Draško Boljević, direktor prodaje u predstavništvu Podravka Crna Gora, bivši direktor komercijale Mil Pop-a i supervizor u toj kompaniji. U Upravnom odboru Fonda PIO je Miloš Rajković, portparol Socijalističke narodne partije Crne Gore. Ovaj 25-godišnji mladić, osim partijskog, nema drugo radno iskustvo.

Nova vlast je počela i da smjenjuje svoje neposlušne kadrove u upravnim odborima. Tako je Vlada, nedavno, bez obrazloženja, sa mjesta predsjednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova smjenila Marinu Jočić iz DF-a. Smjena je uslijedila nakon što je ona premijera nazvala „lažovom i izdajnikom”. Na njeno mjesto je došao novinar Nebojša Popović, dopisnik Sputnjika, koji je krajem prošle godine dobio specijalno priznanje Udruženja novinara Srbije, zbog izvještavanja o litijama u Crnoj Gori.

Direktorica istog preduzeća je funkcionerka Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević. Do stupanja na direktorsko mjesto bila je odbornica ove stranke u SO Bijelo Polje od jula 2014. pa sve do imenovana na čelo JP Nacionalni parkovi.

Usljed ubrzane raspodjele izbornog plijena, dođe i do čarki između koalicionih partnera. Tako je potpredsjednica DNP-a Maja Vukićević, nakon što je izmijenjen izbor predstavnika državnog kapitala u bordu direktora Barske plovidbe, izrazila partijsko nezadovoljstvo postavljenjima: „Interesantno je da su otpali samo predstavnici DF-a, a da su na njihova mjesta mimo volje ministra i kadrovske komisije Vlade postavljena lica bliska Pravoj Crnoj Gori”, izjavila je Vukićević.

U pojedinim slučajevima Vladi se i ne žuri sa smjenama na čelu državnih preduzeća. Tako je tek prošlog mjeseca prihvaćen predlog Ministarstva kapitalnih investicija i smijenjen tročlani Odbor direktora Monteputa u čijem sastavu su bili kadrovi Vlade Duška MarkovićaNikola Divanović, Zahit Ličina, Nikola Đurović. Divanović, koji je predvodio nasilnu smjenu vlasti u Budvi, bio je na čelu Odbora direktora ove firme koja je u stoodstotnom vlasništvu države i za taj je posao mjesečno primao 2.352 eura. Zamjenio ga je kadar Demokrata Aleksandar Božović.

Većina novih članova upravnih odbora državnih preduzeća, kao i izvršnih direktora, u imovinskom kartonu nije prijavila koliko primaju za novi radni angažman. Prema podacima sa sajta Čija su naša javna preduzeća, Instituta alternative, plate rukovodioca u državnim preduzećima, od kojih su mnogi gubitaši, su po pravilu višestruko veće od prosjeka. Plata izvršnog direktora u ugašenom Montenegroairlinesu bila je 4.445 eura, a predsjednik Odbora direktora je primao 3.176 eura, i u novom avio preduzeću To Montenegro izvršni direktor prima 4.400 eura. Predsjednici i članovi upravnih odbora, za nevelik posao u koji često i nijesu valjano upućeni, primaju fine pare: predsjednica odbora direktora Montenegrobonusa 989 eura,  predsjednik odbora direktora Budvanske rivijere 825, članovi 217, u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu po 670 eura, Željezničkom prevozu 370, Aerodromima preko 1.200 eura, Pošti predsjednik 1.810, članovi UO 367 eura. I tako redom, sve po starom.

 

Raspodjela izbornog plijena

Partijskom podjelom državnih preduzeća najviše je profitirao DF, čiji kadrovi odlučuju o najvažnijim kompanijama. Predsjednik Odbora direktora EPCG je bivši poslanik i funkcioner DF-a Milutin Đukanović, na čelu Odbora direktora CEDIS-a takođe je predstavnik DF-a Rajko Radošević. Odbor direktora Aerodroma predvodi Nebojša Đoković dok je predsjednica upravljačkog tijela Luke Bar Slađana Perišić. Prvi čovjek Odbora direktora kompanije Montecargo je bivši odbornik DF-a u Skupštini Gradske opštine Golubovci Miroslav Brajović. Na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda nalazi se funkcioner DNP-a Zoran Lakušić, dok je predsjednik rukovodnog organa Održavanja željezničkih voznih sredstava član Nove Tripko Draganić. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja je predsjednik Opštinskog odbora Nove Milan Lekić. Za izvršnog direktora Montenegrobonusa izabran je poslanik DF-a Radoš Zečević, dok su čelnici Morskog dobra i Budvanske rivijere kadrovi DF-a iz Budve, Mladen Mikijelj i Jovica Gregović. Direktorica u Nacionalnim parkovima Crne Gore je Jelena Kljajević (DNP). Direktor Uprave za katastar i državnu imovinu je Koča Đurišić (Nova). Čelnik Fonda PIO je član Predsjedništva PzP-a Ranko Aligrudić, dok je za direktora COTEE izabran funkcioner PzP-a Boro Todorović, prije ovog imenovanja Todorović je izabran i u Upravni odbor Aerodroma CG.

Funkcioneri Demokrata Nikola Rovčanin i Vladimir Čađenović su zvršni direktori EPCG i CEDIS-a, funkcioner barskih Demokrata Josip Đurašković je direktor Regionalnog vodovoda, dok je član Glavnog odbora (GO) te partije Dragan Tufegdžić direktor Pošte Crne Gore. Član GO Demokrata i potpredsjednik beranskog odbora partije Goran Folić, direktor je Zavoda za zapošljavanje, a funkcioner i odbornik Demokrata u Pljevljima Dušan Janjušević, predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.

GP URA pripale su funkcije direktora Centra za ekotoksikološka ispitivanja, koju obavlja Vidoje Petričić i Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević, na čijem je čelu Dragica Lompar. Od značajnijih funkcija za ostale stranke za direktora Fonda za zdravstveno osiguranje imenovan je potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić, a funkcioner Ujedinjenje Crne Gore Danilo Jokić za direktora podgoričkog Doma zdravlja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo