Povežite se sa nama

Izdvojeno

PARTIJSKA PAMET U NOVIM DRESOVIMA: Od nafte i vode do lokomotive

Objavljeno prije

na

Diskontinuitet je napravljen – za članstvo u upravnim odborima državnih preduzeća potrebna je nova partijska knjižica. Znanje, stručnost, iskustvo ili da se razumiju u posao za koji su postavljeni i primaju dobre pare, nijesu neophodni

 

U bordovima direktora državnih preduzeća sjede uglavnom partijski kadrovi nove vlasti od kojih su neki veoma mladi i nemaju ni dana staža a često ni veze sadašnjeg sa prethodnim poslovima, utvrdio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Njihovi podaci o imovini pokazuju i da pojedini članovi ovih odbora dobijaju visoke naknade iako se nekad ne sastaju i po više mjeseci. Prednjači predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra iz Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović, koji je u maju primio čak 4.670 eura.

Rađenović je ovo demantovao, kazavši da je riječ o naknadi za dva mjeseca. Za mjesečnu platu od 2.300 eura okrivio je bivši menadžment ovog državnog preduzeća: „Moja naknada poslije imenovanja umanjena je za 500 eura, jer i sam smatram da su naknade koje se dobijaju nepristojno visoke za crnogorske standarde…”

Najavio je da će umanjiti zarade za 30 odsto na nivou čitave kompanije, što će značiti umanjenje i naknada za izvršnog direktora i predsjednika Upravnog odbora za nekih 1.300.

On je prije ovog posla bio direktor DOO Mediteran reklame Budva. Izvršni direktor Morskog dobra je Mladen Mikelj, koji je ranije kao kadar Nove srpske demokratije bio sekretar za investicije Opštine Budva. Mikelja je u junu prošle godine, u vrijeme nasilne promjene vlasti u Budvi, policija prilikom hapšenja bacila na plato ispred zgrade Opštine, a policijski službenik mu je čizmu stavio na vrat.

Iako je nova vlast odlučno najavila da će reference i stručnost biti neophodni za posao, umjesto partijske knjižice, nastavilo se sa starom partitokratskom praksom. Podsjetimo da su Aerodromi Crne Gore od svog osnivanja 2003. godine bili rezervoar za zapošljavanje partija koje su gazdovale ovom državnom firmom – prvo SDP-a, potom SD-a. Na Aerodromima je posao dobila sestra lidera SDP Ranka Krivokapića i supruga predsjednika SD-a Ivana Brajovića, sin bivšeg izvršnog direktora Milovana Đuričkovića (SDP-SD), dok su porodice članova i simpatizera ove dvije stranke imale odlučujuću prednost pri zapošljavanju u toj kompaniji.

Nakon promjene vlasti tradicija se nastavila. Stranke većine su podijelile odgovornost – za predsjednika Upravnog odbora imenovan je Nebojša Đoković iz DF-a, magistar ekonomskih nauka koji je radio isključivo u bankarstvu, dok su članovi borda postali Ognjen Jovović (DF), Boro Todorović (PzP), Branko Vuković (Demokrate) i Eldin Dobardžić (URA). I sin člana Odbora direktora Ognjena Jovovića (DF), Saša Jovović, zasnovao je radni odnos u toj državnoj kompaniji, pisale su Vijesti. A novi bord direktora je promijenio sistematizaciju i uveo novo radno mjesto – zamjenik izvršnog direktora, na koje je postavljen Petar Radulović, sin poslanika Branka Radulovića (PZP).

Da reference i bivše radno iskustvo nijesu presudne potvrđuju brojni primjeri novih imenovanja. U Montenegro bonusu, državnom preduzeću koje se bavi trgovinom naftnim derivatima, za izvršnog direktora Vlada je postavila poslanika DF-a Radoša Zečevića. Ovaj diplomirani pravnik je tokom ’90-ih bio direktor DOO Katedra, od 2010. do 2019. odbornik u SO Podgorica, zatim poslanik u republičkom parlamentu, volonterski je godinama radio kao šef pravne službe u Srpskoj narodnoj stranci, zatim, isto volonterski, kao poredsjednik OO Nove srpske demokratije u Podgorici.

Prema podacima CDT-a za članicu borda direktora kompanije Montenegro bonus postavljena je Ivana Klikovac, koja ima 27 godina, a od dosadašnjeg iskustva ima rad u ljetnjim mjesecima u Duty free shopu na podgoričkom aerodromu i obavljeno stručno osposobljavanje u mikrokreditnoj firmi.

Predsjednica Borda direktora Željezničke infrastrukture Milena Šuković, prethodno je radila kao komercijalista, agent prodaje i brend menadžer u trgovinskim lancima, a član istog borda Stefan Pižurica u nevladinim organizacijama, Građanskom pokretu URA i jednoj podgoričkoj banci, navode iz CDT-a.

Jedini koji je reagovao na ove navode iz vladajuće većine je potpredsjednik URE Goran Đurović. On je priznao da je činjenica da u ovom trenutku imamo pojedince u samim upravljačkim strukturama čija radna biografija ne odgovara poziciji koju pokrivaju. Objasnio je da Crna Gora godinama kuburi sa nedostatkom kvalitetnog kadra i da nemamo prostora kadrirati ljude shodno njihovoj partijskoj pripadnosti, a zanemarivati njihovu stručnost: „Ovo je bila velika mana bivše vlasti jer su slijepo imenovali svoje kadrove, a zanemarivali sve druge koji ne misle ili ne glasaju kao oni. Narod u Crnoj Gori želi da vidi diskontinuitet od takve politike, a to zahtijeva da nova većina pokaže širinu i prihvati sve stručne pojedince ma kako se oni izjašnjavali i glasali“.

Mediji su ranije pisali da je za predsjednicu Odbora direktora Luke Bar izabrana Slađana Perišić (DF) čije je radno iskustvo menadžer prodaje u R. Tursu Budva, savjetnik za naplatu MFI Alter Modus Bar. Na funkciju v.d. izvršnog direktora Društva sa ograničenom odgovornošću Fonda za zaštitu životne sredine izabran je Draško Boljević, direktor prodaje u predstavništvu Podravka Crna Gora, bivši direktor komercijale Mil Pop-a i supervizor u toj kompaniji. U Upravnom odboru Fonda PIO je Miloš Rajković, portparol Socijalističke narodne partije Crne Gore. Ovaj 25-godišnji mladić, osim partijskog, nema drugo radno iskustvo.

Nova vlast je počela i da smjenjuje svoje neposlušne kadrove u upravnim odborima. Tako je Vlada, nedavno, bez obrazloženja, sa mjesta predsjednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova smjenila Marinu Jočić iz DF-a. Smjena je uslijedila nakon što je ona premijera nazvala „lažovom i izdajnikom”. Na njeno mjesto je došao novinar Nebojša Popović, dopisnik Sputnjika, koji je krajem prošle godine dobio specijalno priznanje Udruženja novinara Srbije, zbog izvještavanja o litijama u Crnoj Gori.

Direktorica istog preduzeća je funkcionerka Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević. Do stupanja na direktorsko mjesto bila je odbornica ove stranke u SO Bijelo Polje od jula 2014. pa sve do imenovana na čelo JP Nacionalni parkovi.

Usljed ubrzane raspodjele izbornog plijena, dođe i do čarki između koalicionih partnera. Tako je potpredsjednica DNP-a Maja Vukićević, nakon što je izmijenjen izbor predstavnika državnog kapitala u bordu direktora Barske plovidbe, izrazila partijsko nezadovoljstvo postavljenjima: „Interesantno je da su otpali samo predstavnici DF-a, a da su na njihova mjesta mimo volje ministra i kadrovske komisije Vlade postavljena lica bliska Pravoj Crnoj Gori”, izjavila je Vukićević.

U pojedinim slučajevima Vladi se i ne žuri sa smjenama na čelu državnih preduzeća. Tako je tek prošlog mjeseca prihvaćen predlog Ministarstva kapitalnih investicija i smijenjen tročlani Odbor direktora Monteputa u čijem sastavu su bili kadrovi Vlade Duška MarkovićaNikola Divanović, Zahit Ličina, Nikola Đurović. Divanović, koji je predvodio nasilnu smjenu vlasti u Budvi, bio je na čelu Odbora direktora ove firme koja je u stoodstotnom vlasništvu države i za taj je posao mjesečno primao 2.352 eura. Zamjenio ga je kadar Demokrata Aleksandar Božović.

Većina novih članova upravnih odbora državnih preduzeća, kao i izvršnih direktora, u imovinskom kartonu nije prijavila koliko primaju za novi radni angažman. Prema podacima sa sajta Čija su naša javna preduzeća, Instituta alternative, plate rukovodioca u državnim preduzećima, od kojih su mnogi gubitaši, su po pravilu višestruko veće od prosjeka. Plata izvršnog direktora u ugašenom Montenegroairlinesu bila je 4.445 eura, a predsjednik Odbora direktora je primao 3.176 eura, i u novom avio preduzeću To Montenegro izvršni direktor prima 4.400 eura. Predsjednici i članovi upravnih odbora, za nevelik posao u koji često i nijesu valjano upućeni, primaju fine pare: predsjednica odbora direktora Montenegrobonusa 989 eura,  predsjednik odbora direktora Budvanske rivijere 825, članovi 217, u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu po 670 eura, Željezničkom prevozu 370, Aerodromima preko 1.200 eura, Pošti predsjednik 1.810, članovi UO 367 eura. I tako redom, sve po starom.

 

Raspodjela izbornog plijena

Partijskom podjelom državnih preduzeća najviše je profitirao DF, čiji kadrovi odlučuju o najvažnijim kompanijama. Predsjednik Odbora direktora EPCG je bivši poslanik i funkcioner DF-a Milutin Đukanović, na čelu Odbora direktora CEDIS-a takođe je predstavnik DF-a Rajko Radošević. Odbor direktora Aerodroma predvodi Nebojša Đoković dok je predsjednica upravljačkog tijela Luke Bar Slađana Perišić. Prvi čovjek Odbora direktora kompanije Montecargo je bivši odbornik DF-a u Skupštini Gradske opštine Golubovci Miroslav Brajović. Na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda nalazi se funkcioner DNP-a Zoran Lakušić, dok je predsjednik rukovodnog organa Održavanja željezničkih voznih sredstava član Nove Tripko Draganić. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja je predsjednik Opštinskog odbora Nove Milan Lekić. Za izvršnog direktora Montenegrobonusa izabran je poslanik DF-a Radoš Zečević, dok su čelnici Morskog dobra i Budvanske rivijere kadrovi DF-a iz Budve, Mladen Mikijelj i Jovica Gregović. Direktorica u Nacionalnim parkovima Crne Gore je Jelena Kljajević (DNP). Direktor Uprave za katastar i državnu imovinu je Koča Đurišić (Nova). Čelnik Fonda PIO je član Predsjedništva PzP-a Ranko Aligrudić, dok je za direktora COTEE izabran funkcioner PzP-a Boro Todorović, prije ovog imenovanja Todorović je izabran i u Upravni odbor Aerodroma CG.

Funkcioneri Demokrata Nikola Rovčanin i Vladimir Čađenović su zvršni direktori EPCG i CEDIS-a, funkcioner barskih Demokrata Josip Đurašković je direktor Regionalnog vodovoda, dok je član Glavnog odbora (GO) te partije Dragan Tufegdžić direktor Pošte Crne Gore. Član GO Demokrata i potpredsjednik beranskog odbora partije Goran Folić, direktor je Zavoda za zapošljavanje, a funkcioner i odbornik Demokrata u Pljevljima Dušan Janjušević, predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.

GP URA pripale su funkcije direktora Centra za ekotoksikološka ispitivanja, koju obavlja Vidoje Petričić i Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević, na čijem je čelu Dragica Lompar. Od značajnijih funkcija za ostale stranke za direktora Fonda za zdravstveno osiguranje imenovan je potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić, a funkcioner Ujedinjenje Crne Gore Danilo Jokić za direktora podgoričkog Doma zdravlja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo