Povežite se sa nama

Izdvojeno

PARTIJSKA PAMET U NOVIM DRESOVIMA: Od nafte i vode do lokomotive

Objavljeno prije

na

Diskontinuitet je napravljen – za članstvo u upravnim odborima državnih preduzeća potrebna je nova partijska knjižica. Znanje, stručnost, iskustvo ili da se razumiju u posao za koji su postavljeni i primaju dobre pare, nijesu neophodni

 

U bordovima direktora državnih preduzeća sjede uglavnom partijski kadrovi nove vlasti od kojih su neki veoma mladi i nemaju ni dana staža a često ni veze sadašnjeg sa prethodnim poslovima, utvrdio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Njihovi podaci o imovini pokazuju i da pojedini članovi ovih odbora dobijaju visoke naknade iako se nekad ne sastaju i po više mjeseci. Prednjači predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra iz Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović, koji je u maju primio čak 4.670 eura.

Rađenović je ovo demantovao, kazavši da je riječ o naknadi za dva mjeseca. Za mjesečnu platu od 2.300 eura okrivio je bivši menadžment ovog državnog preduzeća: „Moja naknada poslije imenovanja umanjena je za 500 eura, jer i sam smatram da su naknade koje se dobijaju nepristojno visoke za crnogorske standarde…”

Najavio je da će umanjiti zarade za 30 odsto na nivou čitave kompanije, što će značiti umanjenje i naknada za izvršnog direktora i predsjednika Upravnog odbora za nekih 1.300.

On je prije ovog posla bio direktor DOO Mediteran reklame Budva. Izvršni direktor Morskog dobra je Mladen Mikelj, koji je ranije kao kadar Nove srpske demokratije bio sekretar za investicije Opštine Budva. Mikelja je u junu prošle godine, u vrijeme nasilne promjene vlasti u Budvi, policija prilikom hapšenja bacila na plato ispred zgrade Opštine, a policijski službenik mu je čizmu stavio na vrat.

Iako je nova vlast odlučno najavila da će reference i stručnost biti neophodni za posao, umjesto partijske knjižice, nastavilo se sa starom partitokratskom praksom. Podsjetimo da su Aerodromi Crne Gore od svog osnivanja 2003. godine bili rezervoar za zapošljavanje partija koje su gazdovale ovom državnom firmom – prvo SDP-a, potom SD-a. Na Aerodromima je posao dobila sestra lidera SDP Ranka Krivokapića i supruga predsjednika SD-a Ivana Brajovića, sin bivšeg izvršnog direktora Milovana Đuričkovića (SDP-SD), dok su porodice članova i simpatizera ove dvije stranke imale odlučujuću prednost pri zapošljavanju u toj kompaniji.

Nakon promjene vlasti tradicija se nastavila. Stranke većine su podijelile odgovornost – za predsjednika Upravnog odbora imenovan je Nebojša Đoković iz DF-a, magistar ekonomskih nauka koji je radio isključivo u bankarstvu, dok su članovi borda postali Ognjen Jovović (DF), Boro Todorović (PzP), Branko Vuković (Demokrate) i Eldin Dobardžić (URA). I sin člana Odbora direktora Ognjena Jovovića (DF), Saša Jovović, zasnovao je radni odnos u toj državnoj kompaniji, pisale su Vijesti. A novi bord direktora je promijenio sistematizaciju i uveo novo radno mjesto – zamjenik izvršnog direktora, na koje je postavljen Petar Radulović, sin poslanika Branka Radulovića (PZP).

Da reference i bivše radno iskustvo nijesu presudne potvrđuju brojni primjeri novih imenovanja. U Montenegro bonusu, državnom preduzeću koje se bavi trgovinom naftnim derivatima, za izvršnog direktora Vlada je postavila poslanika DF-a Radoša Zečevića. Ovaj diplomirani pravnik je tokom ’90-ih bio direktor DOO Katedra, od 2010. do 2019. odbornik u SO Podgorica, zatim poslanik u republičkom parlamentu, volonterski je godinama radio kao šef pravne službe u Srpskoj narodnoj stranci, zatim, isto volonterski, kao poredsjednik OO Nove srpske demokratije u Podgorici.

Prema podacima CDT-a za članicu borda direktora kompanije Montenegro bonus postavljena je Ivana Klikovac, koja ima 27 godina, a od dosadašnjeg iskustva ima rad u ljetnjim mjesecima u Duty free shopu na podgoričkom aerodromu i obavljeno stručno osposobljavanje u mikrokreditnoj firmi.

Predsjednica Borda direktora Željezničke infrastrukture Milena Šuković, prethodno je radila kao komercijalista, agent prodaje i brend menadžer u trgovinskim lancima, a član istog borda Stefan Pižurica u nevladinim organizacijama, Građanskom pokretu URA i jednoj podgoričkoj banci, navode iz CDT-a.

Jedini koji je reagovao na ove navode iz vladajuće većine je potpredsjednik URE Goran Đurović. On je priznao da je činjenica da u ovom trenutku imamo pojedince u samim upravljačkim strukturama čija radna biografija ne odgovara poziciji koju pokrivaju. Objasnio je da Crna Gora godinama kuburi sa nedostatkom kvalitetnog kadra i da nemamo prostora kadrirati ljude shodno njihovoj partijskoj pripadnosti, a zanemarivati njihovu stručnost: „Ovo je bila velika mana bivše vlasti jer su slijepo imenovali svoje kadrove, a zanemarivali sve druge koji ne misle ili ne glasaju kao oni. Narod u Crnoj Gori želi da vidi diskontinuitet od takve politike, a to zahtijeva da nova većina pokaže širinu i prihvati sve stručne pojedince ma kako se oni izjašnjavali i glasali“.

Mediji su ranije pisali da je za predsjednicu Odbora direktora Luke Bar izabrana Slađana Perišić (DF) čije je radno iskustvo menadžer prodaje u R. Tursu Budva, savjetnik za naplatu MFI Alter Modus Bar. Na funkciju v.d. izvršnog direktora Društva sa ograničenom odgovornošću Fonda za zaštitu životne sredine izabran je Draško Boljević, direktor prodaje u predstavništvu Podravka Crna Gora, bivši direktor komercijale Mil Pop-a i supervizor u toj kompaniji. U Upravnom odboru Fonda PIO je Miloš Rajković, portparol Socijalističke narodne partije Crne Gore. Ovaj 25-godišnji mladić, osim partijskog, nema drugo radno iskustvo.

Nova vlast je počela i da smjenjuje svoje neposlušne kadrove u upravnim odborima. Tako je Vlada, nedavno, bez obrazloženja, sa mjesta predsjednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova smjenila Marinu Jočić iz DF-a. Smjena je uslijedila nakon što je ona premijera nazvala „lažovom i izdajnikom”. Na njeno mjesto je došao novinar Nebojša Popović, dopisnik Sputnjika, koji je krajem prošle godine dobio specijalno priznanje Udruženja novinara Srbije, zbog izvještavanja o litijama u Crnoj Gori.

Direktorica istog preduzeća je funkcionerka Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević. Do stupanja na direktorsko mjesto bila je odbornica ove stranke u SO Bijelo Polje od jula 2014. pa sve do imenovana na čelo JP Nacionalni parkovi.

Usljed ubrzane raspodjele izbornog plijena, dođe i do čarki između koalicionih partnera. Tako je potpredsjednica DNP-a Maja Vukićević, nakon što je izmijenjen izbor predstavnika državnog kapitala u bordu direktora Barske plovidbe, izrazila partijsko nezadovoljstvo postavljenjima: „Interesantno je da su otpali samo predstavnici DF-a, a da su na njihova mjesta mimo volje ministra i kadrovske komisije Vlade postavljena lica bliska Pravoj Crnoj Gori”, izjavila je Vukićević.

U pojedinim slučajevima Vladi se i ne žuri sa smjenama na čelu državnih preduzeća. Tako je tek prošlog mjeseca prihvaćen predlog Ministarstva kapitalnih investicija i smijenjen tročlani Odbor direktora Monteputa u čijem sastavu su bili kadrovi Vlade Duška MarkovićaNikola Divanović, Zahit Ličina, Nikola Đurović. Divanović, koji je predvodio nasilnu smjenu vlasti u Budvi, bio je na čelu Odbora direktora ove firme koja je u stoodstotnom vlasništvu države i za taj je posao mjesečno primao 2.352 eura. Zamjenio ga je kadar Demokrata Aleksandar Božović.

Većina novih članova upravnih odbora državnih preduzeća, kao i izvršnih direktora, u imovinskom kartonu nije prijavila koliko primaju za novi radni angažman. Prema podacima sa sajta Čija su naša javna preduzeća, Instituta alternative, plate rukovodioca u državnim preduzećima, od kojih su mnogi gubitaši, su po pravilu višestruko veće od prosjeka. Plata izvršnog direktora u ugašenom Montenegroairlinesu bila je 4.445 eura, a predsjednik Odbora direktora je primao 3.176 eura, i u novom avio preduzeću To Montenegro izvršni direktor prima 4.400 eura. Predsjednici i članovi upravnih odbora, za nevelik posao u koji često i nijesu valjano upućeni, primaju fine pare: predsjednica odbora direktora Montenegrobonusa 989 eura,  predsjednik odbora direktora Budvanske rivijere 825, članovi 217, u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu po 670 eura, Željezničkom prevozu 370, Aerodromima preko 1.200 eura, Pošti predsjednik 1.810, članovi UO 367 eura. I tako redom, sve po starom.

 

Raspodjela izbornog plijena

Partijskom podjelom državnih preduzeća najviše je profitirao DF, čiji kadrovi odlučuju o najvažnijim kompanijama. Predsjednik Odbora direktora EPCG je bivši poslanik i funkcioner DF-a Milutin Đukanović, na čelu Odbora direktora CEDIS-a takođe je predstavnik DF-a Rajko Radošević. Odbor direktora Aerodroma predvodi Nebojša Đoković dok je predsjednica upravljačkog tijela Luke Bar Slađana Perišić. Prvi čovjek Odbora direktora kompanije Montecargo je bivši odbornik DF-a u Skupštini Gradske opštine Golubovci Miroslav Brajović. Na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda nalazi se funkcioner DNP-a Zoran Lakušić, dok je predsjednik rukovodnog organa Održavanja željezničkih voznih sredstava član Nove Tripko Draganić. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja je predsjednik Opštinskog odbora Nove Milan Lekić. Za izvršnog direktora Montenegrobonusa izabran je poslanik DF-a Radoš Zečević, dok su čelnici Morskog dobra i Budvanske rivijere kadrovi DF-a iz Budve, Mladen Mikijelj i Jovica Gregović. Direktorica u Nacionalnim parkovima Crne Gore je Jelena Kljajević (DNP). Direktor Uprave za katastar i državnu imovinu je Koča Đurišić (Nova). Čelnik Fonda PIO je član Predsjedništva PzP-a Ranko Aligrudić, dok je za direktora COTEE izabran funkcioner PzP-a Boro Todorović, prije ovog imenovanja Todorović je izabran i u Upravni odbor Aerodroma CG.

Funkcioneri Demokrata Nikola Rovčanin i Vladimir Čađenović su zvršni direktori EPCG i CEDIS-a, funkcioner barskih Demokrata Josip Đurašković je direktor Regionalnog vodovoda, dok je član Glavnog odbora (GO) te partije Dragan Tufegdžić direktor Pošte Crne Gore. Član GO Demokrata i potpredsjednik beranskog odbora partije Goran Folić, direktor je Zavoda za zapošljavanje, a funkcioner i odbornik Demokrata u Pljevljima Dušan Janjušević, predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.

GP URA pripale su funkcije direktora Centra za ekotoksikološka ispitivanja, koju obavlja Vidoje Petričić i Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević, na čijem je čelu Dragica Lompar. Od značajnijih funkcija za ostale stranke za direktora Fonda za zdravstveno osiguranje imenovan je potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić, a funkcioner Ujedinjenje Crne Gore Danilo Jokić za direktora podgoričkog Doma zdravlja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo