Izdvojeno
PARTIJSKA PAMET U NOVIM DRESOVIMA: Od nafte i vode do lokomotive

Diskontinuitet je napravljen – za članstvo u upravnim odborima državnih preduzeća potrebna je nova partijska knjižica. Znanje, stručnost, iskustvo ili da se razumiju u posao za koji su postavljeni i primaju dobre pare, nijesu neophodni
U bordovima direktora državnih preduzeća sjede uglavnom partijski kadrovi nove vlasti od kojih su neki veoma mladi i nemaju ni dana staža a često ni veze sadašnjeg sa prethodnim poslovima, utvrdio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Njihovi podaci o imovini pokazuju i da pojedini članovi ovih odbora dobijaju visoke naknade iako se nekad ne sastaju i po više mjeseci. Prednjači predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra iz Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović, koji je u maju primio čak 4.670 eura.
Rađenović je ovo demantovao, kazavši da je riječ o naknadi za dva mjeseca. Za mjesečnu platu od 2.300 eura okrivio je bivši menadžment ovog državnog preduzeća: „Moja naknada poslije imenovanja umanjena je za 500 eura, jer i sam smatram da su naknade koje se dobijaju nepristojno visoke za crnogorske standarde…”
Najavio je da će umanjiti zarade za 30 odsto na nivou čitave kompanije, što će značiti umanjenje i naknada za izvršnog direktora i predsjednika Upravnog odbora za nekih 1.300.
On je prije ovog posla bio direktor DOO Mediteran reklame Budva. Izvršni direktor Morskog dobra je Mladen Mikelj, koji je ranije kao kadar Nove srpske demokratije bio sekretar za investicije Opštine Budva. Mikelja je u junu prošle godine, u vrijeme nasilne promjene vlasti u Budvi, policija prilikom hapšenja bacila na plato ispred zgrade Opštine, a policijski službenik mu je čizmu stavio na vrat.
Iako je nova vlast odlučno najavila da će reference i stručnost biti neophodni za posao, umjesto partijske knjižice, nastavilo se sa starom partitokratskom praksom. Podsjetimo da su Aerodromi Crne Gore od svog osnivanja 2003. godine bili rezervoar za zapošljavanje partija koje su gazdovale ovom državnom firmom – prvo SDP-a, potom SD-a. Na Aerodromima je posao dobila sestra lidera SDP Ranka Krivokapića i supruga predsjednika SD-a Ivana Brajovića, sin bivšeg izvršnog direktora Milovana Đuričkovića (SDP-SD), dok su porodice članova i simpatizera ove dvije stranke imale odlučujuću prednost pri zapošljavanju u toj kompaniji.
Nakon promjene vlasti tradicija se nastavila. Stranke većine su podijelile odgovornost – za predsjednika Upravnog odbora imenovan je Nebojša Đoković iz DF-a, magistar ekonomskih nauka koji je radio isključivo u bankarstvu, dok su članovi borda postali Ognjen Jovović (DF), Boro Todorović (PzP), Branko Vuković (Demokrate) i Eldin Dobardžić (URA). I sin člana Odbora direktora Ognjena Jovovića (DF), Saša Jovović, zasnovao je radni odnos u toj državnoj kompaniji, pisale su Vijesti. A novi bord direktora je promijenio sistematizaciju i uveo novo radno mjesto – zamjenik izvršnog direktora, na koje je postavljen Petar Radulović, sin poslanika Branka Radulovića (PZP).
Da reference i bivše radno iskustvo nijesu presudne potvrđuju brojni primjeri novih imenovanja. U Montenegro bonusu, državnom preduzeću koje se bavi trgovinom naftnim derivatima, za izvršnog direktora Vlada je postavila poslanika DF-a Radoša Zečevića. Ovaj diplomirani pravnik je tokom ‘90-ih bio direktor DOO Katedra, od 2010. do 2019. odbornik u SO Podgorica, zatim poslanik u republičkom parlamentu, volonterski je godinama radio kao šef pravne službe u Srpskoj narodnoj stranci, zatim, isto volonterski, kao poredsjednik OO Nove srpske demokratije u Podgorici.
Prema podacima CDT-a za članicu borda direktora kompanije Montenegro bonus postavljena je Ivana Klikovac, koja ima 27 godina, a od dosadašnjeg iskustva ima rad u ljetnjim mjesecima u Duty free shopu na podgoričkom aerodromu i obavljeno stručno osposobljavanje u mikrokreditnoj firmi.
Predsjednica Borda direktora Željezničke infrastrukture Milena Šuković, prethodno je radila kao komercijalista, agent prodaje i brend menadžer u trgovinskim lancima, a član istog borda Stefan Pižurica u nevladinim organizacijama, Građanskom pokretu URA i jednoj podgoričkoj banci, navode iz CDT-a.
Jedini koji je reagovao na ove navode iz vladajuće većine je potpredsjednik URE Goran Đurović. On je priznao da je činjenica da u ovom trenutku imamo pojedince u samim upravljačkim strukturama čija radna biografija ne odgovara poziciji koju pokrivaju. Objasnio je da Crna Gora godinama kuburi sa nedostatkom kvalitetnog kadra i da nemamo prostora kadrirati ljude shodno njihovoj partijskoj pripadnosti, a zanemarivati njihovu stručnost: „Ovo je bila velika mana bivše vlasti jer su slijepo imenovali svoje kadrove, a zanemarivali sve druge koji ne misle ili ne glasaju kao oni. Narod u Crnoj Gori želi da vidi diskontinuitet od takve politike, a to zahtijeva da nova većina pokaže širinu i prihvati sve stručne pojedince ma kako se oni izjašnjavali i glasali“.
Mediji su ranije pisali da je za predsjednicu Odbora direktora Luke Bar izabrana Slađana Perišić (DF) čije je radno iskustvo menadžer prodaje u R. Tursu Budva, savjetnik za naplatu MFI Alter Modus Bar. Na funkciju v.d. izvršnog direktora Društva sa ograničenom odgovornošću Fonda za zaštitu životne sredine izabran je Draško Boljević, direktor prodaje u predstavništvu Podravka Crna Gora, bivši direktor komercijale Mil Pop-a i supervizor u toj kompaniji. U Upravnom odboru Fonda PIO je Miloš Rajković, portparol Socijalističke narodne partije Crne Gore. Ovaj 25-godišnji mladić, osim partijskog, nema drugo radno iskustvo.
Nova vlast je počela i da smjenjuje svoje neposlušne kadrove u upravnim odborima. Tako je Vlada, nedavno, bez obrazloženja, sa mjesta predsjednice Upravnog odbora Nacionalnih parkova smjenila Marinu Jočić iz DF-a. Smjena je uslijedila nakon što je ona premijera nazvala „lažovom i izdajnikom”. Na njeno mjesto je došao novinar Nebojša Popović, dopisnik Sputnjika, koji je krajem prošle godine dobio specijalno priznanje Udruženja novinara Srbije, zbog izvještavanja o litijama u Crnoj Gori.
Direktorica istog preduzeća je funkcionerka Demokratske narodne partije (DNP) Jelena Kljajević. Do stupanja na direktorsko mjesto bila je odbornica ove stranke u SO Bijelo Polje od jula 2014. pa sve do imenovana na čelo JP Nacionalni parkovi.
Usljed ubrzane raspodjele izbornog plijena, dođe i do čarki između koalicionih partnera. Tako je potpredsjednica DNP-a Maja Vukićević, nakon što je izmijenjen izbor predstavnika državnog kapitala u bordu direktora Barske plovidbe, izrazila partijsko nezadovoljstvo postavljenjima: „Interesantno je da su otpali samo predstavnici DF-a, a da su na njihova mjesta mimo volje ministra i kadrovske komisije Vlade postavljena lica bliska Pravoj Crnoj Gori”, izjavila je Vukićević.
U pojedinim slučajevima Vladi se i ne žuri sa smjenama na čelu državnih preduzeća. Tako je tek prošlog mjeseca prihvaćen predlog Ministarstva kapitalnih investicija i smijenjen tročlani Odbor direktora Monteputa u čijem sastavu su bili kadrovi Vlade Duška Markovića – Nikola Divanović, Zahit Ličina, Nikola Đurović. Divanović, koji je predvodio nasilnu smjenu vlasti u Budvi, bio je na čelu Odbora direktora ove firme koja je u stoodstotnom vlasništvu države i za taj je posao mjesečno primao 2.352 eura. Zamjenio ga je kadar Demokrata Aleksandar Božović.
Većina novih članova upravnih odbora državnih preduzeća, kao i izvršnih direktora, u imovinskom kartonu nije prijavila koliko primaju za novi radni angažman. Prema podacima sa sajta Čija su naša javna preduzeća, Instituta alternative, plate rukovodioca u državnim preduzećima, od kojih su mnogi gubitaši, su po pravilu višestruko veće od prosjeka. Plata izvršnog direktora u ugašenom Montenegroairlinesu bila je 4.445 eura, a predsjednik Odbora direktora je primao 3.176 eura, i u novom avio preduzeću To Montenegro izvršni direktor prima 4.400 eura. Predsjednici i članovi upravnih odbora, za nevelik posao u koji često i nijesu valjano upućeni, primaju fine pare: predsjednica odbora direktora Montenegrobonusa 989 eura, predsjednik odbora direktora Budvanske rivijere 825, članovi 217, u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu po 670 eura, Željezničkom prevozu 370, Aerodromima preko 1.200 eura, Pošti predsjednik 1.810, članovi UO 367 eura. I tako redom, sve po starom.
Raspodjela izbornog plijena
Partijskom podjelom državnih preduzeća najviše je profitirao DF, čiji kadrovi odlučuju o najvažnijim kompanijama. Predsjednik Odbora direktora EPCG je bivši poslanik i funkcioner DF-a Milutin Đukanović, na čelu Odbora direktora CEDIS-a takođe je predstavnik DF-a Rajko Radošević. Odbor direktora Aerodroma predvodi Nebojša Đoković dok je predsjednica upravljačkog tijela Luke Bar Slađana Perišić. Prvi čovjek Odbora direktora kompanije Montecargo je bivši odbornik DF-a u Skupštini Gradske opštine Golubovci Miroslav Brajović. Na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda nalazi se funkcioner DNP-a Zoran Lakušić, dok je predsjednik rukovodnog organa Održavanja željezničkih voznih sredstava član Nove Tripko Draganić. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja je predsjednik Opštinskog odbora Nove Milan Lekić. Za izvršnog direktora Montenegrobonusa izabran je poslanik DF-a Radoš Zečević, dok su čelnici Morskog dobra i Budvanske rivijere kadrovi DF-a iz Budve, Mladen Mikijelj i Jovica Gregović. Direktorica u Nacionalnim parkovima Crne Gore je Jelena Kljajević (DNP). Direktor Uprave za katastar i državnu imovinu je Koča Đurišić (Nova). Čelnik Fonda PIO je član Predsjedništva PzP-a Ranko Aligrudić, dok je za direktora COTEE izabran funkcioner PzP-a Boro Todorović, prije ovog imenovanja Todorović je izabran i u Upravni odbor Aerodroma CG.
Funkcioneri Demokrata Nikola Rovčanin i Vladimir Čađenović su zvršni direktori EPCG i CEDIS-a, funkcioner barskih Demokrata Josip Đurašković je direktor Regionalnog vodovoda, dok je član Glavnog odbora (GO) te partije Dragan Tufegdžić direktor Pošte Crne Gore. Član GO Demokrata i potpredsjednik beranskog odbora partije Goran Folić, direktor je Zavoda za zapošljavanje, a funkcioner i odbornik Demokrata u Pljevljima Dušan Janjušević, predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.
GP URA pripale su funkcije direktora Centra za ekotoksikološka ispitivanja, koju obavlja Vidoje Petričić i Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević, na čijem je čelu Dragica Lompar. Od značajnijih funkcija za ostale stranke za direktora Fonda za zdravstveno osiguranje imenovan je potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić, a funkcioner Ujedinjenje Crne Gore Danilo Jokić za direktora podgoričkog Doma zdravlja.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
NOVA TRAGEDIJA NA CRNOGORSKIM PUTEVIMA: Drumovi straha

Ovonedjeljna nesreća na putu Cetinje – Budva ponovo je aktuelizovala pitanje odgovornosti za neprekinut niz tragičnih udesa na našim putevima. Samo policija ne može mnogo kada na jednoj strani imamo stara vozila, upitne drumove i odsustvo vještine, iskustva i saobraćajne kulture kod vozača, a na drugoj nedostatak kadra i opreme
Stručnjaci pokušavaju da utvrde zašto je autobus firme Papović, bez kontakta sa drugim vozilima, najmanje 15 metara udarao u odbojnu bankinu na krivini, prije nego je probio zaštitnu ogradu i sa 30 putnika sletio u provaliju. Nesreća se dogodila prije nekoliko dana na Obzovici, mjestu između Cetinja i Budve. Dvoje putnika izgubilo je život, jedan je i dalje životno ugrožen, a još dvadesetak putnika i vozač autobusa zadobili su teže i lakše povede. Vozač je uhapšen.
Razmjere tragedije najvjerovatnije bile bi i mnogo veće da gusto granje i šiblje nijesu amortizovali pad i zaustavili autobus da se, nakon slijetanja, surva još dublje u provaliju.
Istog dana u udesu na Žabljaku povrijeđen je motociklista, dok je prethodnog dana na teritoriji Crne Gore registrovano 16 saobraćajnih nezgoda. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se tog dana u Podgorici dogodilo deset, u Baru pet i u Nikšiću jedna saobraćajna nezgoda. Izdato je 326 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 77 prekršajnih prijava. Policija je oduzela dva para registarskih tablica.
Crnogorski putevi i dalje liče na ratište. Samo prošle godine poginulo je gotovo 60 osoba i pored formalno pooštrenih kazni za prekršaje u saobraćaju.
U svijetu gotovo 1,3 miliona godišnje pogine u saobraćaju, procjena je Svjetske zdravstvene organizacije. Riječ je o deset puta većem broju od stradalih u ratovima – Globalni indeks mira (Global Peace Index) procijenio je da je u ratnim konfliktima prošle godine stradalo 238 hiljada ljudi. To nije utjeha, već upozorenje.
Najteža saobraćajka u ovom vijeku kod nas se dogodila prije deset godina (2013) u kanjonu Morače. Autobus sa 46 putnika sletio je sa mosta, kod Manastira Morača. Prevozio je rumunske turiste u Crnu Goru, stradalo je 18 osoba, njih 29 je povrijeđeno. Rumunski autobus kretao se dvostruko brže od dozvoljene brzine na toj dionici magistrale. Desetak godina ranije, na granici sa Kosovom, u saobraćajnoj nesreči poginulo je deset osoba, uključujuci dvoje djece, dok je 31 osoba povrijeđena. Autobus sa 40 putnika je saobraćao na realciji Ulcinj – Kosovo, kada je sletio s puta i prevrnuo se niz liticu.
Saobraćajni inženjer Mirko Đurović ističe da je najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda u Cnoj Gori nepoštovanje brzine i da vozači nijesu dovoljno iskusni. On upozorava i da je previše saobraćajnih nesreća na ovom malom prostoru.
“Na putu od Podgorice do Budve dosta se brzo vozi. Put nije loš, ali vozači precjenjuju svoje mogućnosti i voze maksimalnom brzinom. Ako se desi neki kiks on u toj situaciji ne može da se snađe i onda šeta ne cesti, lijevo – desno i najčešće se tada desi saobraćajna nezgoda”, pojasnio je Đurović. On kaže da naši vozači „nijesu baš iskusni“ jer imaju vrlo malo pređenih kilometara u toku godine.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari
Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.
Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.
Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su 10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.
Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski – parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.
Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.
Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.
Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
INTERVJU4 sedmice
SRĐAN PERIĆ, PREOKRET: Mimikrija politike
-
FOKUS4 sedmice
SLUČAJ MILATOVIĆ I SPAJIĆ: Zaokruživanje vlasti
-
Izdvojeno4 sedmice
EPISKOPI SPC U PROMOCIJI ČETNIČKE IDEOLOGIJE: Parastosi podjela
-
FOKUS3 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
DRUŠTVO4 sedmice
NEBOM OD KOTORA DO LOVĆENA: Žićara za bogate
-
Izdvojeno4 sedmice
DR ŽARKO TREBJEŠANIN, PSIHOLOG, TIHI ČOVJEK KOJI SE GLASNO BUNI PROTIV NEPRAVDI: Ideje koje nose nešto novo uvijek su bile u manjini
-
Izdvojeno4 sedmice
DRŽAVNICI, ESTRADA I PODZEMLJE: Diskoteka, malboro, suzuki
-
Izdvojeno2 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali