Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAJAVA PARLAMENTARNE ISTRAGE O VJETROELEKTRANAMA NA MOŽURI: Nestala skoro sva dokumentacija dok u SDT traje vječni izviđaj

Objavljeno prije

2 godine

na

Postoji li veza između Možure i ubistva malteške novinarke

 

U Crnoj Gori je prije desetak dana boravio Metju Karuana Galicija, sin ubijene malteške novinarke Dafne Karuane Galicije. Iz kabineta potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak saopšteno je da je upriličen susret sa Galicijom zbog „pokretanja parlamentarne istrage o aferi Možura“ te da istraživanje koje je Dafne Galicija platila glavom „vodi i do Crne Gore i nekih visokih zvaničnika poraženog režima“. Galicija je  voljan, kako je rekao i u intervjuu javnom servisu RTCG, svoja saznanja podijeliti sa anketnim odborom Skupštine kao i pružiti pomoć u okviru svojih mogućnosti. Osim potpredsjednice Bošnjak, Galicija se sastao, kako Monitor saznaje, i sa visokim funkcionerima Demokrata i URA-e koji su obećali  podršku u formiranju anketnog odbora i rasvjetljavanju te afere. Galacija se sastao i sa tužiocima Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje je, po ranijoj tvrdnji Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića, još 19. oktobra 2017. godine „formiralo predmet u vezi sa gradnjom vjetroelektrana (VE) na Možuri, a izviđaj i vještačenje dokumentacije još traje“.  Dafne Galicija, koja je istraživala slučaj, ubijena  je 16. oktobra 2017. a svega tri dana nakon ubistva SDT već formira predmet. Međutim, SDT-u će trebati pune četiri godine da uzme izjavu od nekoga sa Malte i to na insistiranje Metjua Galicije.

Ta afera je bila i jedna od glavnih tema predizborne kampanje opozicije prošle godine koju je pokret URA posebno potencirao. Njen lider i sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je u toku izbornog procesa javno tražio od Katnića da  hitno uhapsi predsjednika Mila Đukanovića nakon što je obznanio dokumenta sa offshore destinacija koja su upućivala na veoma sumnjive ugovore i transakcije i postojanje paralelnih knjigovodstava. Abazović je tvrdio da je dokumentaciju dobio od evropskih parlamentaraca. Tužilac ga nikada nije pozvao na saslušanje ili tražio tu dokumentaciju. SDT nije reagovao ni u julu 2020. kada je  malteški ministar energetike Majkl Faruđa, pod pritiskom Evropske komisije i Europola zbog istrage o ubistvu Dafne Galicije, skinuo oznaku tajnosti sa dijela dokumentacije o vjetroelektrani. Tada su isplivale tajne instrukcije iz kruga bliskih vlasti u Crnoj Gori njihovim malteškim kolegama o tome kako se trebaju maskirati milionske i nekoliko puta naduvane fakture koje su ispostavljene malteškim građanina za plaćanje.

Crnogorskim građanima je njihova vlast ispostavila puno veći ceh za plaćanje – čitavih 115,2 miliona eura subvencija koje će plaćati investitoru 12 godina i ugovorom obavezavši Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) da prvo kupuje struju od investitora i prodaje je crnogorskim građanima po tri puta većoj cijeni od tržišne i da tek onda može plasirati struju iz vlastitih izvora i po tržišnim uslovima. Investitor(i) je nekoliko puta mijenjao identitet pojavljujući se kroz razne offshore firme sa Sejšela, Lamanša, Hong Konga, Dubaija… Kroz mrežu biznismena povezanih sa vlastima u Azerbejdžanu, Crnoj Gori i Malti, što je uobičajena praksa u tim zemljama i na šta je Galicija konstantno upozoravala.

Jedan od njih je i Jorgen Fenek, malteški biznismen blizak vladajućim laburistima, preko čijih offshore firmi su, ispostaviće se kasnije preko Panamskih papira, urađene glavne transakcije plaćanja mita državnim funkcionerima na Malti i njihovom kineskom posredniku Čen Čengu. Fenek je i zvanično optužen za organizaciju ubistva istraživačke novinarke tako što su dvojica izvršilaca postavila bombu ispod njenog auta.

Dio sumnjivih transakcija je išao i preko Crne Gore i Universal Capital Bank (UCB) grčkog biznismena i zakupca Svetog Stefana Petrosa Statisa. Po riječima Metjua Galicije, upravo su službenici Statisove banke posumnjali i prijavili dvije transakcije koje su išle preko Latvije i računa u Crnoj Gori čiji vlasnik je azerbejdžanski državljanin i zahvaljujući toj prijavi ušlo se u trag dijelu novčanih tokova.

Na kraju se ispostavilo da je investicija u vjetroelektranu sve samo ne iz EU kako su to DPS i njen lider slavodobitno najavljivali. Troškovi izgradnje su sa prvobitno planiranih 65 miliona eura uključujući i opremu njemačkog Siemensa porasli na neobjašnjivih skoro 90 miliona sa kineskom opremom koja je znatno upitnijeg kvaliteta i po pravilu znatno jeftinija.

Angažmani potpredsjednika Abazovića, kao koordinatora bezbjedonosnih službi i goruća politička i bezbjedonosna pitanja u zemlji, su  ga očigledno spriječili da se u prvoj godini mandata posveti jednom od svojih glavnih predizbornih obećanja. Sekretarijat za energetiku koji je bio pod Ministarstvom ekonomije kojim je upravljala Dragica Sekulović je reorganizacijom nove Vlade od decembra 2020. postao dio Ministarstva za kapitalne investicije (MKI) kojim upravlja Mladen Bojanić. MKI nije ništa vidljivo učinio da se rasplete klupko oko VE Možura. Dio problema je, osim slabih administrativnih kapaciteta, i to što najveći dio ključne dokumentacije je  nestao ili ne može da se nađe, što je inače slučaj i u svim drugim ministarstvima od smjene vlasti. Kritičari nove vlasti takođe je optužuju da je prespora u čišćenju državnih organa od malignog DPS kadra koji ima mogućnost opstrukcije „po dubini“. Iz Vladinog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou takođe nisu zadovoljni saradnjom sa ministarstvima. Vanja Ćalović, direktorka nevladine organizacije MANS i šef Stručnog savjeta Vladinog savjeta se nekoliko puta do sada javno žalila da joj se tražena dokumentacija ili ne dostavlja  ili je dobija samo parcijalno.

Među glavnim dokumentima koji nedostaju su i odluka i obrazloženje Vlade Crne Gore iz 2015. godine kojom se dozvoljava prodaja koncesije koju je do tada držala španska Fersa Energias Renovables SA (sada Audax Renovables) nepoznatoj offshore firmi sa Sejšela Cifidex Ltd sa osnivačkim kapitalom od jednog američkog dolara da vodi projekat vrijedan preko 100 miliona eura. Nakon sto je otkupila akcije Ferse (99%) i Čelebić DOO (1 posto akcija) u vjetroelektrani za 3,55 miliona eura iste je Cifidex prodao malteškoj Enemalti za 11,3 miliona samo dvije sedmice kasnije. „Ugradnje“ od posla su se slile na različite račune na egzotičnim odredištima.

Posrednici Ferse u Crnoj Gori Carles Coll i Vladimir Popović su još početkom 2015. obavijestili Delegaciju EU da su Španci, Maltežani i Crnogorci dogovorili koruptivan posao koji može imati velike posljedice po poreske obveznike ovih zemalje. Oni su tužili Fersu i njene crnogorske filijale za prevaru i korupciju pred Osnovnim sudom u Podgorici prije osam godina a  maratonski proces i dalje traje. Nedavno je tom sudu posredstvom međunarodne pravne pomoći stigao i sudski dokument iz Španije kojim se pokazuje da dvije firme preko kojih je Fersa navodno obavljala „plaćanje usluga“ u Crnoj Gori  nikada nisu ni postojale. To je potvrdilo ranije optužbe prevarenih posrednika Ferse da su u igri bili fiktivni poslovi. Carles Coll u intervujuu Danu lanjske jeseni je rekao da je posao propao jer su se crnogorskim državnim funkcionerima trebale platiti milionske sume za mito preko posrednika, koji su fiktivno figurirali u poslu, zajedno sa predsjednikom Upravnog odbora Ferse Jose Maria Rogerom koji je i sam trebao da se „ugradi“ par miliona na osnovu šeme isplate. SDT nikada nije pozvao Španca da da izjavu nakon intervjua Danu.

DPS i njegov lider Milo Đukanović kao i Ministarstvo ekonomije Dragice Sekulić su negirali da je bilo što nezakonito urađeno u projektu izgradnje vjetroelektrane kao i da Crna Gora nema nikakve veze sa ubistvom novinarke.

Evropska policijska organizacija Europol i malteški organi vode istragu i oko poslovanja Cifidexa a proljetos je, po informacijama sa Malte, crnogorska vlast dobila zahtjev za asistenciju.

Metju Galicija je u izjavi RTCG-u rekao da je „nemoguće razdvojiti ubistvo od korupcije koju je istraživala“ i pitao koji je bio motiv za ubistvo, ukazavši na poslove u oblasti energetike ugovaranim na Malti i u Crnoj Gori. „Moja majka je našla dokaze o korupciji iza tih poslova“, zaključio je Galicija.

Jovo MARTINOVIĆ  

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

5 dana

na

24 Novembra, 2023

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

5 dana

na

24 Novembra, 2023

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

5 dana

na

24 Novembra, 2023

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo