Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAJAVA PARLAMENTARNE ISTRAGE O VJETROELEKTRANAMA NA MOŽURI: Nestala skoro sva dokumentacija dok u SDT traje vječni izviđaj

Objavljeno prije

na

Postoji li veza između Možure i ubistva malteške novinarke

 

U Crnoj Gori je prije desetak dana boravio Metju Karuana Galicija, sin ubijene malteške novinarke Dafne Karuane Galicije. Iz kabineta potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak saopšteno je da je upriličen susret sa Galicijom zbog „pokretanja parlamentarne istrage o aferi Možura“ te da istraživanje koje je Dafne Galicija platila glavom „vodi i do Crne Gore i nekih visokih zvaničnika poraženog režima“. Galicija je  voljan, kako je rekao i u intervjuu javnom servisu RTCG, svoja saznanja podijeliti sa anketnim odborom Skupštine kao i pružiti pomoć u okviru svojih mogućnosti. Osim potpredsjednice Bošnjak, Galicija se sastao, kako Monitor saznaje, i sa visokim funkcionerima Demokrata i URA-e koji su obećali  podršku u formiranju anketnog odbora i rasvjetljavanju te afere. Galacija se sastao i sa tužiocima Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje je, po ranijoj tvrdnji Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića, još 19. oktobra 2017. godine „formiralo predmet u vezi sa gradnjom vjetroelektrana (VE) na Možuri, a izviđaj i vještačenje dokumentacije još traje“.  Dafne Galicija, koja je istraživala slučaj, ubijena  je 16. oktobra 2017. a svega tri dana nakon ubistva SDT već formira predmet. Međutim, SDT-u će trebati pune četiri godine da uzme izjavu od nekoga sa Malte i to na insistiranje Metjua Galicije.

Ta afera je bila i jedna od glavnih tema predizborne kampanje opozicije prošle godine koju je pokret URA posebno potencirao. Njen lider i sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je u toku izbornog procesa javno tražio od Katnića da  hitno uhapsi predsjednika Mila Đukanovića nakon što je obznanio dokumenta sa offshore destinacija koja su upućivala na veoma sumnjive ugovore i transakcije i postojanje paralelnih knjigovodstava. Abazović je tvrdio da je dokumentaciju dobio od evropskih parlamentaraca. Tužilac ga nikada nije pozvao na saslušanje ili tražio tu dokumentaciju. SDT nije reagovao ni u julu 2020. kada je  malteški ministar energetike Majkl Faruđa, pod pritiskom Evropske komisije i Europola zbog istrage o ubistvu Dafne Galicije, skinuo oznaku tajnosti sa dijela dokumentacije o vjetroelektrani. Tada su isplivale tajne instrukcije iz kruga bliskih vlasti u Crnoj Gori njihovim malteškim kolegama o tome kako se trebaju maskirati milionske i nekoliko puta naduvane fakture koje su ispostavljene malteškim građanina za plaćanje.

Crnogorskim građanima je njihova vlast ispostavila puno veći ceh za plaćanje – čitavih 115,2 miliona eura subvencija koje će plaćati investitoru 12 godina i ugovorom obavezavši Elektroprivredu Crne Gore (EPCG) da prvo kupuje struju od investitora i prodaje je crnogorskim građanima po tri puta većoj cijeni od tržišne i da tek onda može plasirati struju iz vlastitih izvora i po tržišnim uslovima. Investitor(i) je nekoliko puta mijenjao identitet pojavljujući se kroz razne offshore firme sa Sejšela, Lamanša, Hong Konga, Dubaija… Kroz mrežu biznismena povezanih sa vlastima u Azerbejdžanu, Crnoj Gori i Malti, što je uobičajena praksa u tim zemljama i na šta je Galicija konstantno upozoravala.

Jedan od njih je i Jorgen Fenek, malteški biznismen blizak vladajućim laburistima, preko čijih offshore firmi su, ispostaviće se kasnije preko Panamskih papira, urađene glavne transakcije plaćanja mita državnim funkcionerima na Malti i njihovom kineskom posredniku Čen Čengu. Fenek je i zvanično optužen za organizaciju ubistva istraživačke novinarke tako što su dvojica izvršilaca postavila bombu ispod njenog auta.

Dio sumnjivih transakcija je išao i preko Crne Gore i Universal Capital Bank (UCB) grčkog biznismena i zakupca Svetog Stefana Petrosa Statisa. Po riječima Metjua Galicije, upravo su službenici Statisove banke posumnjali i prijavili dvije transakcije koje su išle preko Latvije i računa u Crnoj Gori čiji vlasnik je azerbejdžanski državljanin i zahvaljujući toj prijavi ušlo se u trag dijelu novčanih tokova.

Na kraju se ispostavilo da je investicija u vjetroelektranu sve samo ne iz EU kako su to DPS i njen lider slavodobitno najavljivali. Troškovi izgradnje su sa prvobitno planiranih 65 miliona eura uključujući i opremu njemačkog Siemensa porasli na neobjašnjivih skoro 90 miliona sa kineskom opremom koja je znatno upitnijeg kvaliteta i po pravilu znatno jeftinija.

Angažmani potpredsjednika Abazovića, kao koordinatora bezbjedonosnih službi i goruća politička i bezbjedonosna pitanja u zemlji, su  ga očigledno spriječili da se u prvoj godini mandata posveti jednom od svojih glavnih predizbornih obećanja. Sekretarijat za energetiku koji je bio pod Ministarstvom ekonomije kojim je upravljala Dragica Sekulović je reorganizacijom nove Vlade od decembra 2020. postao dio Ministarstva za kapitalne investicije (MKI) kojim upravlja Mladen Bojanić. MKI nije ništa vidljivo učinio da se rasplete klupko oko VE Možura. Dio problema je, osim slabih administrativnih kapaciteta, i to što najveći dio ključne dokumentacije je  nestao ili ne može da se nađe, što je inače slučaj i u svim drugim ministarstvima od smjene vlasti. Kritičari nove vlasti takođe je optužuju da je prespora u čišćenju državnih organa od malignog DPS kadra koji ima mogućnost opstrukcije „po dubini“. Iz Vladinog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou takođe nisu zadovoljni saradnjom sa ministarstvima. Vanja Ćalović, direktorka nevladine organizacije MANS i šef Stručnog savjeta Vladinog savjeta se nekoliko puta do sada javno žalila da joj se tražena dokumentacija ili ne dostavlja  ili je dobija samo parcijalno.

Među glavnim dokumentima koji nedostaju su i odluka i obrazloženje Vlade Crne Gore iz 2015. godine kojom se dozvoljava prodaja koncesije koju je do tada držala španska Fersa Energias Renovables SA (sada Audax Renovables) nepoznatoj offshore firmi sa Sejšela Cifidex Ltd sa osnivačkim kapitalom od jednog američkog dolara da vodi projekat vrijedan preko 100 miliona eura. Nakon sto je otkupila akcije Ferse (99%) i Čelebić DOO (1 posto akcija) u vjetroelektrani za 3,55 miliona eura iste je Cifidex prodao malteškoj Enemalti za 11,3 miliona samo dvije sedmice kasnije. „Ugradnje“ od posla su se slile na različite račune na egzotičnim odredištima.

Posrednici Ferse u Crnoj Gori Carles Coll i Vladimir Popović su još početkom 2015. obavijestili Delegaciju EU da su Španci, Maltežani i Crnogorci dogovorili koruptivan posao koji može imati velike posljedice po poreske obveznike ovih zemalje. Oni su tužili Fersu i njene crnogorske filijale za prevaru i korupciju pred Osnovnim sudom u Podgorici prije osam godina a  maratonski proces i dalje traje. Nedavno je tom sudu posredstvom međunarodne pravne pomoći stigao i sudski dokument iz Španije kojim se pokazuje da dvije firme preko kojih je Fersa navodno obavljala „plaćanje usluga“ u Crnoj Gori  nikada nisu ni postojale. To je potvrdilo ranije optužbe prevarenih posrednika Ferse da su u igri bili fiktivni poslovi. Carles Coll u intervujuu Danu lanjske jeseni je rekao da je posao propao jer su se crnogorskim državnim funkcionerima trebale platiti milionske sume za mito preko posrednika, koji su fiktivno figurirali u poslu, zajedno sa predsjednikom Upravnog odbora Ferse Jose Maria Rogerom koji je i sam trebao da se „ugradi“ par miliona na osnovu šeme isplate. SDT nikada nije pozvao Španca da da izjavu nakon intervjua Danu.

DPS i njegov lider Milo Đukanović kao i Ministarstvo ekonomije Dragice Sekulić su negirali da je bilo što nezakonito urađeno u projektu izgradnje vjetroelektrane kao i da Crna Gora nema nikakve veze sa ubistvom novinarke.

Evropska policijska organizacija Europol i malteški organi vode istragu i oko poslovanja Cifidexa a proljetos je, po informacijama sa Malte, crnogorska vlast dobila zahtjev za asistenciju.

Metju Galicija je u izjavi RTCG-u rekao da je „nemoguće razdvojiti ubistvo od korupcije koju je istraživala“ i pitao koji je bio motiv za ubistvo, ukazavši na poslove u oblasti energetike ugovaranim na Malti i u Crnoj Gori. „Moja majka je našla dokaze o korupciji iza tih poslova“, zaključio je Galicija.

Jovo MARTINOVIĆ  

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo