Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODGORICA, PANORAMSKI TOČAK, BETONIRANJE: Šta to bijahu prioriteti

Objavljeno prije

na

Dok je javnost uspješno zamajana, pojedini sporni radovi koje uveliko sprovodi Glavni grad prolaze neopaženo. U toku je betoniranje park šume Tološi i nastavak gradnje na Ljuboviću, za čije su se obustavljanje građani već jednom borili

 

Početkom sljedeće sedmice Podgorica će, odlukom opštinskih vlasti, dobiti panoramski točak. U toj odluci ne bi bilo ničeg spornog, da Glavni grad nema druge prioritete, koji nikako da dođu na red.

Iz Glavnog grada su početkom ove nedjelje najavili da će panoramski točak, po uzoru na svjetske metropole, uskoro ukrasiti Podgoricu, u neposrednoj blizini spomenika Svetom Petru Cetinjskom. Montiranje je u toku, a radovi će biti završeni do kraja ove nedjelje. Točak će biti visok oko 40 metara, što je približno visini zgrade preko puta, Capital Plaze. ,,U želji da Podgorica dobije sve sadržaje koje imaju veliki evropski i svjetski turistički centri, Sekretarijat za komunalne poslove Glavnog grada, u skladu sa zakonskim procedurama izdao je saglasnost da se postavi panoramski točak, prvi put u istoriji našeg grada, a ujedno i najveći u ovom dijelu Evrope”, naveli su iz Glavnog grada.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt kažu za Monitor da vide problem u načinu na koji Glavni grad promoviše panoramski točak. ,,Smatramo problematičnim to što   Glavni grad promoviše ovaj sadržaj, kao nešto što ‘imaju veliki evropski i svjetski turistički centri’, pa bi na osnovu toga, kako valjda žele da poruče, to trebalo da ima i Podgorica. Prvo, Podgorica nije veliki evropski i svjetski turistički centar, i dobro je što je tako, jer je to čini potencijalno odličnim mjestom za život i rad, oslobođenim od imperativa pružanja trivijalne turističke zabave. Ono što Podgorici primarno nedostaje nisu atrakcije, već zeleni javni prostori i kvalitetne javne usluge – sadržaji koji gradove čine dobrim mjestima za život, a čiji razvoj Glavni grad uporno zapostavlja”, navode iz ove NVO.

Kapacitet atrakcije će biti za 250 osoba, a vožnja će trajati 1,5 minuta, saopštili su nadležni. Organizator novog posla Glavnog grada Đovani Manđarelo javnosti je iznio drugačije podatke: ,,Vožnja će trajati šest minuta, a biće najverovatnije ‘tri kruga’ po dva minuta, što je sasvim dovoljno. Kapacitet panoramskog točka je 240 osoba po jednoj vožnji, a u kabini će moći da stanu tri, odnosno eventualno četiri osobe u zavisnosti od uzrasta”, kazao je Mađarelo Pobjedi.

Monitor je od Glavnog grada i gradonačelnika Ivana Vukovića zatražio odgovor, između ostalog i na pitanja koliko će iznositi cijena vožnje, koja je opravdanost lokacije na kojoj će se nalaziti panoramski točak, kao i da li Podgorica, ipak, ima druge prioritete? Manjak zelenih površina, nelegalne gradnje, pitanje kolektora od kog godinama zaudaraju pojedini djelovi grada ili nefunkcionalan gradski saobraćaj, na primjer. Ideje se samo nižu… Odgovori do zaključenja ovog broja Monitora nisu stigli.

Manđarelo je kazao da bi cijena vožnje mogla da bude i do tri i po eura, a za osobe sa smetnjama u razvoju – besplatna.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt kažu da je razumljivo da mnogi građani panoramski točak vide kao dobrodošlu zanimljivost i atrakciju koja im može dati šansu da Podgoricu sagledaju iz ugla koji im do sada nije bio dostupan. Naročito u periodu pandemije virusa COVID-19 kada su i zdravstvene i finansijske nevolje   pojačane, a ljudi iscrpljeni mjerama izolacije i željni novih iskustava. ,,Autori takvih sadržaja računaju na našu fasciniranost visinom i iskustvom posmatranja poznatih prizora gradova koje volimo iz ptičje perspektive još od kada je prvi ovakav točak, Ferisov točak, pušten u rad 1893. godine na Svjetskoj izložbi u Čikagu. Dakle, ne čudi nas to što je privatni preduzetnik zainteresovan za pružanje takvog sadržaja u Podgorici, niti to što će, sudeći po reakcijama, imati mušterije zainteresovane za ovu atrakciju”.

Dok je javnost uspješno zamajana, pojedini sporni radovi koje uveliko sprovodi Glavni grad prolaze neopaženo. Gradonačelnik Vuković i predsjednik Ženskog košarkaškog kluba Budućnost – Bemax Zoran Vujičić, početkom prošle godine, potpisali su ugovor o javno – privatnom partnerstvu za uređenje park šume Tološi. Planirana je izgradnja nove trim staze sa tartan podlogom, nove biciklističke i pješačke zgrade, kao i košarkaški tereni. Posao je vrijedan 800 hiljada eura, a više NVO, udruženja i građanskih aktivista ukazalo je na njegovu štetnost.

I ispod Ljubovića nastavlja se sa gradnjom. U susjednom bloku zgrada od zgrade čija je gradnja zaustavljena, a o čemu je Monitor i ranije pisao, gradi se kompletno nelegalan objekat od osam nadzemnih etaža, bez ijednog neophodnog dokumenta dostupnog na internetu. Unutrašnjost bloka tih zgrada pretvara se u parking, a vrtić u blizini u potpunosti je neuslovan za rad. Stanovnici tog dijela grada ponovo najavljuju peticije.

,,Dok Glavni grad objavljuje da ‘prvi put u istoriji našeg grada’ imamo panoramski točak, privatni partner betonira Tološku šumu, a privatni investitor nastavlja da ispod Ljubovića gradi zgradu koja je, prema važećem rješenju, trebalo da bude srušena prije skoro dvije godine zbog prekršenih uslova za gradnju. Neuspješno i nemušto suočavanje gradske uprave sa pravim izazovima i poturanje jeftinih atrakcija umjesto sistemskih rješenja – to je najveći problem koji nam otkriva slučaj panoramskog točka u Podgorici”, ističu iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt.

Građani na društvenim mrežama mahom su nezadovoljni odlukom Glavnog grada. Ima i onih koji problem vide u lokaciji na kojoj će se nalaziti panoramski točak. ,,Obično se on u evropskim i svjetskim metropolama postavlja na uzvišenjima ili na obalama, najčešće izvan grada. Šta će građani moći zapravo da vide sa vrha atrakcije koja je, uzgred, zaklonila nekada najviši stojeći spomenik u Evropi, spomenik Svetom Petru Cetinjskom”, komentar je jednog od građana. Manđarelo je, doduše, Pobjedi kazao da je razlog odabira pozicije – ekonomske prirode.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt napominju i da je važno imati u vidu da će, prema informacijama koje su do sada dostupne javnosti, panoramski točak biti otvoren u jeku pandemije virusa COVID-19. ,,Prije par nedjelja objavljena je informacija da će čuveni panoramski točak na plaži Santa Monika u Los Anđelesu ostati zatvoren do daljnjeg, upravo zbog opasnosti prenošenja virusa. Nadamo se da će službe koje brinu o javnom zdravlju kontrolisati način na koji će panoramski točak u Podgorici funkcionisati, kao i da će nova atrakcija biti bezbjedna za sve posjetioce”.

Gradonačelnik Ivan Vuković ponovo ignoriše potrebe Podgoričana i Podgoričanki. Nijedan panoramski točak neće to zamaskirati.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

NASTAVAK KADROVANJA U RESORU VESNE BRATIĆ – SLUČAJ RADE VIŠNJIĆ: Greška koja nije slučajna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka  Bratić  očito ne smatra  da je veličanje četništva i  ratnih zločinaca ikkava  smetnja  za obavljanje rukovodećih finkcija u školstvu

 

Slučaj Rade Višnjić, nesuđene v.d. direktorice Osnovne škole (OŠ) „Jugoslavija” u Baru, u žižu javnosti vratio je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) na čijem je čelu Vesna Bratić. Kao diplomirana učiteljica, Rada Višnjić je za v. d. direktoricu imenovana na period od šest mjeseci, počev od 12. jula.  Razriješena je samo osam dana kasnije.

Na imenovanje Višnjićeve javnost je burno reagovala. Protiv nje je u januaru 2020. godine pokrenut disciplinski postupak, nakon što je učenicima na času zadala da crtaju trobojku, u vrijeme snažne politizcije upotreba zastava. Tada je dobila uslovni prestatak radnog odnosa. U jesen iste godine, preko Vajber grupe pozvala je učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru. Uslijedio je definitivan otkaz.

Višnjićeva je na svom Fejsbuk profilu objavila i odu Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske, u Hagu doživotno osuđenom ratnom zločincu. U prilog tvrdnji da hvalospjevi Mladiću nijesu smetnja već više preporuka kod ministarke Bratić ide i činjenica da je za novog direktora Doma učenika u Beranama nedavno imenovan Goran Kiković. On je otvoreni podržavalac četničkog pokreta, a aktivno je učestvovao u predlaganju imenovanja ulice u Beranama po Mladiću.

Vesna Bratić je prije par mjeseci Bojanu Đačić, takođe učiteljicu, ideološki blisku koleginici iz Bara, postavila za v.d. direktoricu Osnovne škole (OŠ) „Ristan Pavlović” u Pljevljima. Đačićeva je smijenjena nakon dva dana, jer su njena fotografija, na kojoj na glavi nosi šajkaču sa kokardom, i tekstovi šovinističkog sadržaja, osvanuli na Instagramu. I izazvali snažnu osudu građana.

Ni tada, baš kao ni u slučaju Višnjić, ministarka Bratić se nije ogradila od stavova   izabranica. Đačićeva je smijenjena u tišini, bez izjašnjenja MPNKS-a. Višnjićeva je prošla gore. U pokušaju da se zaštiti, Vesna Bratić je u saopštenju u kom navodi da je promijenila mišljenje o njenom imenovanju, kazala da je do toga došlo nakon što su iz MPNKS-a imali uvid u  privatne materijale opscene prirode profesorice Višnjić – aludirajući na nage fotografije koje su kružile društvenim mrežama, a na kojima je navodno ona. To je i vrhunac opscenosti ministarke Bratić – što su joj pri kadriranju „opscene fotografije” veći problem od podrške Mladiću. I zloupotreba privatnosti pri raskidanju radnog odnosa. Zbog toga su ministarku kritikovali iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), skupštinskog Odbora za ravnopravnost, Centra za ženska prava (CŽP), kao i pojedinih političkih partija.

Vesna Bratić je, objašnjavajući odluku o razrješenju Rade Višnjić, nenamjerno otkrila i da u MPNKS-u ne obavljaju nikakve provjere kandidata. „Sva priča o depolitizaciji državnog aparata pala je u vodu sramnim postupkom Vesne Bratić, iza kojeg nesporno stoje partije vladajuće većine. Umjesto da oslobode škole političkog uticaja i da razbiju ćelije za kupovinu glasova, što je nasljeđe koje je ostavio DPS sa svojim koalicionim partnerima, oni su se odlučili da te mehanizme preuzmu. Umjesto partijskih direktora i zamjenika – dobili smo partijske direktore i zamjenike”, konstatuje u svojoj objavi na Fejsbuku dugogodišnji aktivista nevladinog sektora Vuk Maraš.

Ministarka tvrdi da su novoizabrani vršioci dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola birani nepartijski. Nije tako, narvano. Monitorovi upućeni izvori tvrde da je Radu  Višnjić imenovala na predlog Socijalističke narodne partije (SNP). Brojni slučajevi upotpunjuju sliku o krugovima iz kojih dolaze kadrovi u kulturi i prosvjeti. Monitor redovno piše o tome.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠERBO RASTODER, ISTORIČAR: Treba nam istina   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Rezoluciju  o Srebrenici u crnogorskom političkom kontekstu  su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda“ kako bi osporili zlo. Sreća je da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve – takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu

 

MONITOR: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici i sporenja oko nje?

RASTODER:  Srebrenica je postala prepoznatljiva tačka topografije zla u Evropi. To je ,,zasluga” onih koji su počinili genocid ali i međunarodnog  suda  koji je pravno verifikovao tu činjenicu u dokaznom postupku koji je trajao više godina i u kojem je priloženo nekoliko hiljada dokaza (snimaka zločina, iskaza svjedoka, naredbi viših organa vojnih formacija, iskaza  aktera). Neki od počinilaca genocida (Nikolić, Krstić, Erdemović i drugi) priznali su zločin i iskazali kajanje, a neki od njihovih sljedbenika evo to odbijaju da urade. Zašto bi to bilo važno? Ne zbog toga što se mogu promijeniti činjenice vezane za genocid, već zbog nastojanja da se one politički relativizuju i na taj način odgovornost sa pojedinaca (koji su uglavnom priznali) socijalizuje na čitav narod.  To je nepošteno i neljudski prema narodu zato što je individualizacija krivice bio primarni cilj suda. To se radi ne zbog toga što ,,nije bilo” nego zbog odbrane,,ideologije zločina”. Postoji opravdan strah, da će se kad-tad postaviti pitanje o prirodi tvorevine, čiji je predsjednik, vrhovni komandant, predjednik skupštine, vlade itd. osuđen za genocid. Takva tvorevina  može biti samo ,,genocidna”, proizvod najvećeg  zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Sud u Hagu nije, kao nijedan sud, idealan. Ali u odnosu na onaj u Ninbergu, sud u Hagu je najmanje nekoliko desetina puta uređenija, sređenija i organizovanija institucija. Kako u primjeni prava tako i u dokaznom postupku. Ali tvrditi za sud u Ninbergu da je bio ,,antinjemački“ zato što  je primarno sudio nacistima je jednako stupidno i moguće samo ako ste pobornik nacizma.

Rezolucije o Srebrenici nemaju nikakav značaj za  činjenicu kvalifikovanu kao ,,genocid“ oni  su politička potreba društva da se odredi ,,na kojoj je strani”. U crnogorskom  kontekstu ovo je bio politički mamac na koji su se upecali zagovornici zla koji su se sakrivali iza „naroda” kako bi osporili zlo. Sreća je  da su ubjedljivo poraženi na način koji Crnu Goru vraća na stazu kakve takve normalnosti i civilizacijske vrijednosti, što je sa simpatijama prihvaćeno u regionu i svijetu.

MONITOR: Minuo je još jedan 13. jul. Kako tumačite sve glasnije revizionističke stavove o ulozi četnika u II svjetskom ratu?

RASTODER: Ne postoji ,,revizionizam u istoriji”. Ne može  se promijeniti ,,ono što je bilo”, mijenja se  samo mišljenje  o ,,onom što je bilo”. Tu se ne radi o istorijskom nego o ideološkom revizionizmu. Miješanjem ova dva posve različita pojma omalovažava se istorijska nauka, koja ima precizno definisane obrasce po  kojima dozvoljava naučno legitimne ,,promjene”. Nije svako mišljenje o prošlosti  istorija, niti je isto pričati o istoriji i istorijskoj nauci. Promjena mišljenja o četničkom  pokretu je ideološko konstruisanje novog narativa koje ne počiva na novootkrivenim činjenicama već na diskvalifikaciji postojećih. To može postati naučno prihvatljiv narativ o prošlosti tek kada se novim  dokazima (istorijskim izvorima) dokažu učešća četnika u bitkama sa okupatorom, njihova saradnja sa antifašistima. Treba i dokazati da su glavni programski dokumenti, poput onog Homogena Srbija i mnogi slični,  falsifikati, te zašto su četnike, ako su bili antifašisti, ostavili  saveznici. Sve u svemu, nema revizije istorije, proizvodi se samo idološki i vrijednosni haos.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo