Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODGORICA, PANORAMSKI TOČAK, BETONIRANJE: Šta to bijahu prioriteti

Objavljeno prije

na

Dok je javnost uspješno zamajana, pojedini sporni radovi koje uveliko sprovodi Glavni grad prolaze neopaženo. U toku je betoniranje park šume Tološi i nastavak gradnje na Ljuboviću, za čije su se obustavljanje građani već jednom borili

 

Početkom sljedeće sedmice Podgorica će, odlukom opštinskih vlasti, dobiti panoramski točak. U toj odluci ne bi bilo ničeg spornog, da Glavni grad nema druge prioritete, koji nikako da dođu na red.

Iz Glavnog grada su početkom ove nedjelje najavili da će panoramski točak, po uzoru na svjetske metropole, uskoro ukrasiti Podgoricu, u neposrednoj blizini spomenika Svetom Petru Cetinjskom. Montiranje je u toku, a radovi će biti završeni do kraja ove nedjelje. Točak će biti visok oko 40 metara, što je približno visini zgrade preko puta, Capital Plaze. ,,U želji da Podgorica dobije sve sadržaje koje imaju veliki evropski i svjetski turistički centri, Sekretarijat za komunalne poslove Glavnog grada, u skladu sa zakonskim procedurama izdao je saglasnost da se postavi panoramski točak, prvi put u istoriji našeg grada, a ujedno i najveći u ovom dijelu Evrope”, naveli su iz Glavnog grada.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt kažu za Monitor da vide problem u načinu na koji Glavni grad promoviše panoramski točak. ,,Smatramo problematičnim to što   Glavni grad promoviše ovaj sadržaj, kao nešto što ‘imaju veliki evropski i svjetski turistički centri’, pa bi na osnovu toga, kako valjda žele da poruče, to trebalo da ima i Podgorica. Prvo, Podgorica nije veliki evropski i svjetski turistički centar, i dobro je što je tako, jer je to čini potencijalno odličnim mjestom za život i rad, oslobođenim od imperativa pružanja trivijalne turističke zabave. Ono što Podgorici primarno nedostaje nisu atrakcije, već zeleni javni prostori i kvalitetne javne usluge – sadržaji koji gradove čine dobrim mjestima za život, a čiji razvoj Glavni grad uporno zapostavlja”, navode iz ove NVO.

Kapacitet atrakcije će biti za 250 osoba, a vožnja će trajati 1,5 minuta, saopštili su nadležni. Organizator novog posla Glavnog grada Đovani Manđarelo javnosti je iznio drugačije podatke: ,,Vožnja će trajati šest minuta, a biće najverovatnije ‘tri kruga’ po dva minuta, što je sasvim dovoljno. Kapacitet panoramskog točka je 240 osoba po jednoj vožnji, a u kabini će moći da stanu tri, odnosno eventualno četiri osobe u zavisnosti od uzrasta”, kazao je Mađarelo Pobjedi.

Monitor je od Glavnog grada i gradonačelnika Ivana Vukovića zatražio odgovor, između ostalog i na pitanja koliko će iznositi cijena vožnje, koja je opravdanost lokacije na kojoj će se nalaziti panoramski točak, kao i da li Podgorica, ipak, ima druge prioritete? Manjak zelenih površina, nelegalne gradnje, pitanje kolektora od kog godinama zaudaraju pojedini djelovi grada ili nefunkcionalan gradski saobraćaj, na primjer. Ideje se samo nižu… Odgovori do zaključenja ovog broja Monitora nisu stigli.

Manđarelo je kazao da bi cijena vožnje mogla da bude i do tri i po eura, a za osobe sa smetnjama u razvoju – besplatna.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt kažu da je razumljivo da mnogi građani panoramski točak vide kao dobrodošlu zanimljivost i atrakciju koja im može dati šansu da Podgoricu sagledaju iz ugla koji im do sada nije bio dostupan. Naročito u periodu pandemije virusa COVID-19 kada su i zdravstvene i finansijske nevolje   pojačane, a ljudi iscrpljeni mjerama izolacije i željni novih iskustava. ,,Autori takvih sadržaja računaju na našu fasciniranost visinom i iskustvom posmatranja poznatih prizora gradova koje volimo iz ptičje perspektive još od kada je prvi ovakav točak, Ferisov točak, pušten u rad 1893. godine na Svjetskoj izložbi u Čikagu. Dakle, ne čudi nas to što je privatni preduzetnik zainteresovan za pružanje takvog sadržaja u Podgorici, niti to što će, sudeći po reakcijama, imati mušterije zainteresovane za ovu atrakciju”.

Dok je javnost uspješno zamajana, pojedini sporni radovi koje uveliko sprovodi Glavni grad prolaze neopaženo. Gradonačelnik Vuković i predsjednik Ženskog košarkaškog kluba Budućnost – Bemax Zoran Vujičić, početkom prošle godine, potpisali su ugovor o javno – privatnom partnerstvu za uređenje park šume Tološi. Planirana je izgradnja nove trim staze sa tartan podlogom, nove biciklističke i pješačke zgrade, kao i košarkaški tereni. Posao je vrijedan 800 hiljada eura, a više NVO, udruženja i građanskih aktivista ukazalo je na njegovu štetnost.

I ispod Ljubovića nastavlja se sa gradnjom. U susjednom bloku zgrada od zgrade čija je gradnja zaustavljena, a o čemu je Monitor i ranije pisao, gradi se kompletno nelegalan objekat od osam nadzemnih etaža, bez ijednog neophodnog dokumenta dostupnog na internetu. Unutrašnjost bloka tih zgrada pretvara se u parking, a vrtić u blizini u potpunosti je neuslovan za rad. Stanovnici tog dijela grada ponovo najavljuju peticije.

,,Dok Glavni grad objavljuje da ‘prvi put u istoriji našeg grada’ imamo panoramski točak, privatni partner betonira Tološku šumu, a privatni investitor nastavlja da ispod Ljubovića gradi zgradu koja je, prema važećem rješenju, trebalo da bude srušena prije skoro dvije godine zbog prekršenih uslova za gradnju. Neuspješno i nemušto suočavanje gradske uprave sa pravim izazovima i poturanje jeftinih atrakcija umjesto sistemskih rješenja – to je najveći problem koji nam otkriva slučaj panoramskog točka u Podgorici”, ističu iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt.

Građani na društvenim mrežama mahom su nezadovoljni odlukom Glavnog grada. Ima i onih koji problem vide u lokaciji na kojoj će se nalaziti panoramski točak. ,,Obično se on u evropskim i svjetskim metropolama postavlja na uzvišenjima ili na obalama, najčešće izvan grada. Šta će građani moći zapravo da vide sa vrha atrakcije koja je, uzgred, zaklonila nekada najviši stojeći spomenik u Evropi, spomenik Svetom Petru Cetinjskom”, komentar je jednog od građana. Manđarelo je, doduše, Pobjedi kazao da je razlog odabira pozicije – ekonomske prirode.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt napominju i da je važno imati u vidu da će, prema informacijama koje su do sada dostupne javnosti, panoramski točak biti otvoren u jeku pandemije virusa COVID-19. ,,Prije par nedjelja objavljena je informacija da će čuveni panoramski točak na plaži Santa Monika u Los Anđelesu ostati zatvoren do daljnjeg, upravo zbog opasnosti prenošenja virusa. Nadamo se da će službe koje brinu o javnom zdravlju kontrolisati način na koji će panoramski točak u Podgorici funkcionisati, kao i da će nova atrakcija biti bezbjedna za sve posjetioce”.

Gradonačelnik Ivan Vuković ponovo ignoriše potrebe Podgoričana i Podgoričanki. Nijedan panoramski točak neće to zamaskirati.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo