Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODGORICA, PANORAMSKI TOČAK, BETONIRANJE: Šta to bijahu prioriteti

Objavljeno prije

na

Dok je javnost uspješno zamajana, pojedini sporni radovi koje uveliko sprovodi Glavni grad prolaze neopaženo. U toku je betoniranje park šume Tološi i nastavak gradnje na Ljuboviću, za čije su se obustavljanje građani već jednom borili

 

Početkom sljedeće sedmice Podgorica će, odlukom opštinskih vlasti, dobiti panoramski točak. U toj odluci ne bi bilo ničeg spornog, da Glavni grad nema druge prioritete, koji nikako da dođu na red.

Iz Glavnog grada su početkom ove nedjelje najavili da će panoramski točak, po uzoru na svjetske metropole, uskoro ukrasiti Podgoricu, u neposrednoj blizini spomenika Svetom Petru Cetinjskom. Montiranje je u toku, a radovi će biti završeni do kraja ove nedjelje. Točak će biti visok oko 40 metara, što je približno visini zgrade preko puta, Capital Plaze. ,,U želji da Podgorica dobije sve sadržaje koje imaju veliki evropski i svjetski turistički centri, Sekretarijat za komunalne poslove Glavnog grada, u skladu sa zakonskim procedurama izdao je saglasnost da se postavi panoramski točak, prvi put u istoriji našeg grada, a ujedno i najveći u ovom dijelu Evrope”, naveli su iz Glavnog grada.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt kažu za Monitor da vide problem u načinu na koji Glavni grad promoviše panoramski točak. ,,Smatramo problematičnim to što   Glavni grad promoviše ovaj sadržaj, kao nešto što ‘imaju veliki evropski i svjetski turistički centri’, pa bi na osnovu toga, kako valjda žele da poruče, to trebalo da ima i Podgorica. Prvo, Podgorica nije veliki evropski i svjetski turistički centar, i dobro je što je tako, jer je to čini potencijalno odličnim mjestom za život i rad, oslobođenim od imperativa pružanja trivijalne turističke zabave. Ono što Podgorici primarno nedostaje nisu atrakcije, već zeleni javni prostori i kvalitetne javne usluge – sadržaji koji gradove čine dobrim mjestima za život, a čiji razvoj Glavni grad uporno zapostavlja”, navode iz ove NVO.

Kapacitet atrakcije će biti za 250 osoba, a vožnja će trajati 1,5 minuta, saopštili su nadležni. Organizator novog posla Glavnog grada Đovani Manđarelo javnosti je iznio drugačije podatke: ,,Vožnja će trajati šest minuta, a biće najverovatnije ‘tri kruga’ po dva minuta, što je sasvim dovoljno. Kapacitet panoramskog točka je 240 osoba po jednoj vožnji, a u kabini će moći da stanu tri, odnosno eventualno četiri osobe u zavisnosti od uzrasta”, kazao je Mađarelo Pobjedi.

Monitor je od Glavnog grada i gradonačelnika Ivana Vukovića zatražio odgovor, između ostalog i na pitanja koliko će iznositi cijena vožnje, koja je opravdanost lokacije na kojoj će se nalaziti panoramski točak, kao i da li Podgorica, ipak, ima druge prioritete? Manjak zelenih površina, nelegalne gradnje, pitanje kolektora od kog godinama zaudaraju pojedini djelovi grada ili nefunkcionalan gradski saobraćaj, na primjer. Ideje se samo nižu… Odgovori do zaključenja ovog broja Monitora nisu stigli.

Manđarelo je kazao da bi cijena vožnje mogla da bude i do tri i po eura, a za osobe sa smetnjama u razvoju – besplatna.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt kažu da je razumljivo da mnogi građani panoramski točak vide kao dobrodošlu zanimljivost i atrakciju koja im može dati šansu da Podgoricu sagledaju iz ugla koji im do sada nije bio dostupan. Naročito u periodu pandemije virusa COVID-19 kada su i zdravstvene i finansijske nevolje   pojačane, a ljudi iscrpljeni mjerama izolacije i željni novih iskustava. ,,Autori takvih sadržaja računaju na našu fasciniranost visinom i iskustvom posmatranja poznatih prizora gradova koje volimo iz ptičje perspektive još od kada je prvi ovakav točak, Ferisov točak, pušten u rad 1893. godine na Svjetskoj izložbi u Čikagu. Dakle, ne čudi nas to što je privatni preduzetnik zainteresovan za pružanje takvog sadržaja u Podgorici, niti to što će, sudeći po reakcijama, imati mušterije zainteresovane za ovu atrakciju”.

Dok je javnost uspješno zamajana, pojedini sporni radovi koje uveliko sprovodi Glavni grad prolaze neopaženo. Gradonačelnik Vuković i predsjednik Ženskog košarkaškog kluba Budućnost – Bemax Zoran Vujičić, početkom prošle godine, potpisali su ugovor o javno – privatnom partnerstvu za uređenje park šume Tološi. Planirana je izgradnja nove trim staze sa tartan podlogom, nove biciklističke i pješačke zgrade, kao i košarkaški tereni. Posao je vrijedan 800 hiljada eura, a više NVO, udruženja i građanskih aktivista ukazalo je na njegovu štetnost.

I ispod Ljubovića nastavlja se sa gradnjom. U susjednom bloku zgrada od zgrade čija je gradnja zaustavljena, a o čemu je Monitor i ranije pisao, gradi se kompletno nelegalan objekat od osam nadzemnih etaža, bez ijednog neophodnog dokumenta dostupnog na internetu. Unutrašnjost bloka tih zgrada pretvara se u parking, a vrtić u blizini u potpunosti je neuslovan za rad. Stanovnici tog dijela grada ponovo najavljuju peticije.

,,Dok Glavni grad objavljuje da ‘prvi put u istoriji našeg grada’ imamo panoramski točak, privatni partner betonira Tološku šumu, a privatni investitor nastavlja da ispod Ljubovića gradi zgradu koja je, prema važećem rješenju, trebalo da bude srušena prije skoro dvije godine zbog prekršenih uslova za gradnju. Neuspješno i nemušto suočavanje gradske uprave sa pravim izazovima i poturanje jeftinih atrakcija umjesto sistemskih rješenja – to je najveći problem koji nam otkriva slučaj panoramskog točka u Podgorici”, ističu iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt.

Građani na društvenim mrežama mahom su nezadovoljni odlukom Glavnog grada. Ima i onih koji problem vide u lokaciji na kojoj će se nalaziti panoramski točak. ,,Obično se on u evropskim i svjetskim metropolama postavlja na uzvišenjima ili na obalama, najčešće izvan grada. Šta će građani moći zapravo da vide sa vrha atrakcije koja je, uzgred, zaklonila nekada najviši stojeći spomenik u Evropi, spomenik Svetom Petru Cetinjskom”, komentar je jednog od građana. Manđarelo je, doduše, Pobjedi kazao da je razlog odabira pozicije – ekonomske prirode.

Iz NVO KANA, ko ako ne arhitekt napominju i da je važno imati u vidu da će, prema informacijama koje su do sada dostupne javnosti, panoramski točak biti otvoren u jeku pandemije virusa COVID-19. ,,Prije par nedjelja objavljena je informacija da će čuveni panoramski točak na plaži Santa Monika u Los Anđelesu ostati zatvoren do daljnjeg, upravo zbog opasnosti prenošenja virusa. Nadamo se da će službe koje brinu o javnom zdravlju kontrolisati način na koji će panoramski točak u Podgorici funkcionisati, kao i da će nova atrakcija biti bezbjedna za sve posjetioce”.

Gradonačelnik Ivan Vuković ponovo ignoriše potrebe Podgoričana i Podgoričanki. Nijedan panoramski točak neće to zamaskirati.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo