Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV VESNE MEDENICE: Ćutanje i prljave biografije  

Objavljeno prije

5 mjeseci

na

Medenica je negirala optužbe koje joj se stavljaju na teret, a posebno interesantan dio odbrane bivše predsjednice Vrhovnog suda je onaj u kom  ističe da je  „svjedok mnogih prljavih biografija“. Ona je navela i da su „mnoge mjere tajnog nadzora bile kod nje, ali da ta njena saznanja po tom osnovu ne može i neće nikada biti osnov njene odbrane“

 

Prvog dana novembra bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica izjasniće se  na optužbe Specijalnog državnog tužilaštva, koje je protiv nje i njenog sina Miloša ove sedmice podiglo optužnicu.

Prvog novembra biće  održano ročište na kojem će se razmatrati validnost nedavno podignute optužnice, a sudskim vijećem koje će i donijeti odluku o tome da li je tužilački akt potkrijepljen dokazima na osnovu  kojih se može zakazati glavni pretes, presjedavaće sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda Goran Šćepanović.

Osim Vesne i Miloša Medenice, optužnica je podignuta i protiv Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i „Kopad Company“ DOO Nikšić…

Kako se navodi u optužnici, oni se sumnjiče za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj.

SDT ih tereti i za zloupotrebu službenog položaja, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, tešku tjelesnu povredu i sprječavanje dokazivanja.

Samo dan nakon što je Višem sudu dostavljena  obimna  optužnica (160 strana) koju je potpisao specijalni tužilac Jovan Vukotić, u medijima su se pojavili neki njeni djelovi, da bi dan kasnije portal Libertas press objavio cjelokupan sadržaj.

Kao dio optužnice, objavljena je i odbrana nekadašnje šefice crnogorskog pravosuđa kojoj se na teret stavljaju da je, kao dio kriminalne grupe, imala zadatak da se informiše o kretanju predmeta u sudovima, da se upoznaje sa stanjem u spisima, posreduje pri donošenju sudskih odluka i  javlja organizatoru – sinu Milošu ,,druge podatke od interesa za kriminalnu organizaciju”.

Medenica je negirala optužbe koje joj se stavljaju na teret, a posebno interesantan dio odbrane bivše predsjednice Vrhovnog suda je onaj u kom  ističe da je  „svjedok mnogih prljavih biografija“. Bivša predsjednica Vrhovnog suda dalje navodi da su „mnoge mjere tajnog nadzora bile kod nje, ali da ta njena saznanja po tom osnovu ne može i neće nikada biti osnov njene odbrane“.

Negirala je da je vršila uticaj na podređene, uz obrazloženje da ,,ne može vjerovati da ona ne može imati susret sa bilo kim od ranijih kolega i sa njima se vidjeti i popričati, a da se to ne tumači da čini krivično djelo protivzakoniti uticaj”.  Tokom saslušanja Medenica je ispričala i da je imala krajnje profesionalni i kolegijalni odnos, a odnos subordinacije koji je postojao bio je samo u dijelu sistema i organizacije rada, a ne u dijelu odlučivanja i donošenja odluka od strane sudija.

,,Sudije imaju puni profesionalni integritet i cijeni da nikada ne bi sebi dozvolili da im neko taj integritet poljulja ili naruši. Shvatila je da se ove sumnje temelje na njenoj komunikaciji putem telefona sa kolegama, i navela da kada bi se kojim slučajem pregledali telefoni i ostalih predsjednika sudova i sudija, našle bi se brojne komunikacije koje je ona vršila sa svojim kolegama, a cijeni da joj nije zabranjeno da sa njima komunicira ni ranije, a ni sada”, navodi se u optužnici.

Neke od sudija tvrdile su drugačije. Da je Medenica ta koja je uticala na odluke u odbrani datoj pred specijalnim tužiocem tvrdila je sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović – Milosavljević od koje je Medenica tražila da donese odluku u korist njenog kuma Rada Arsića i firme DOO „Win“ Kotor . Tokom saslušanja sutkinja Vlahović – Milosavljević je saopštila i da su tuženi – protivtužioci Arsić  i „Win“ DOO Kotor tražili u ovom postupku određivanje privremene mjere kojom bi se zabranio postupak izvršenja iznosa od 400.000,00 eura iz člana 5 Investicionog ugovora, i da je ona taj predlog odbila, a vijeće to potvrdilo. Nekoliko dana nakon odbijanja ove privremene mjere, pozvala ju je bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore i pitala da joj objasni detalje u vezi sa ovom privremenom mjerom.

,,Ove prilike okrivljena Medenica ju je pozvala i rekla joj da se raspitala, da ima predmet u kojem ona postupa, da joj je kum stranka u tom postupku, tj. Arsić Rade koji je, koliko joj se čini, krstio Miloša Medenicu, njenog sina, kako joj je tada rekla, i shodno tome, da baš ima obavezu. Životno joj je predočila činjenično stanje u spisima i povezala sa postupkom koji se vodi pred Osnovnim sudom u Kotoru i u toj komunikaciji je upoznala da postoji pravosnažna presuda Osnovnog suda u Kotoru kojom je utvrđeno potraživanje Arsić Rada prema AD Korporacija Ten u iznosu od oko 1.400.000,00 eura. U tom objašnjenju joj je rekla da je njen kum imao neki poslovni odnos sa ovom ruskom firmom, da su ti Rusi pošli iz zemlje, da je obaveza ovih Rusa bila da izgrade kondo hotel – hotelsko turistički kompleks, a koju obavezu nijesu Rusi ispunili, iako je Arsić ispunio sve obaveze koje se tiču pribavljanja planske dokumentacije. Izgradnja hotelsko-turističkog kompleksa je bila preduslov za izgradnju marine koja je bila predmet ovog postupka koji je ona vodila. Takođe ju je upoznala da je potraživanje ove ruske firme dospijelo i da se hitno mora donijeti privremena mjera kako bi se to spriječilo. Sjetila se da ju je Vesna Medenica  zvala u više navrata i slala poruke, sve dok se ovo nije završilo, odnosno dok nije odredila privremenu mjeru, navodi se  u obrazloženju optužnice . Takođe, navodi se da je sutkinja ,,popustila pod pritiskom”, jer je predsjednica Vrhovnog suda ,,izuzetno nezgodna i jako autoritativna”.

Medenica je tokom saslušanja navela ,,da smatra da joj je u potpunosti narušeno pravo na odbranu, te da istraga nije ni brza, ni efikasna”.

Ni njen sin, Miloš Medenica ne priznaje djela koja mu se stavljaju na teret.

,,Tvrdio je da nije organizator, niti član bilo koje kriminalne organizacije, kao i da nikada nije na bilo koji način uticao na svoju majku u donošenju odluka u predmetima u postupcima pred nadležnim sudovima u Crnoj Gori. Istakao je da se unazad nekoliko mjeseci nalazio na liječenju od zavisnosti od psihoaktivnih supstanci – kokaina i marihuane, kao i alkohola, i to u Beogradu, u Novim Banovcima, u ustanovi Med Tim.

Svetlana ĐOKIĆ  

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo