Povežite se sa nama

DRUŠTVO

INVESTICIONI UGOVORI MORSKOG DOBRA: Nema saglasnosti za projekte novih kupališta

Objavljeno prije

na

Davanje saglasnosti nije moguće, jer nema planskih dokumenata za lokacije na kojima uprava JP Morsko dobro planira investicione zahvate i izgradnju novih, vještačkih plaža po kamenim i nepristupačnim djelovima morske obale. Nema usvojenih Državnih studija lokacija (DSL) za prostor uz obalu, pa nema ni osnova za davanje saglasnosti na investicione projekte

 

Novoimenovani Glavni državni arhitekta Vladan Stevović poništio je 11. oktobra rješenje svog prethodnika Mirka Žižića od 13. 12. 2021. godine. Tim ugovorom je  podgoričkoj kompaniji VILAMONTE  bila data saglasnost na projekat uređenja obale i izgradnje novog kupališta sa pratećim objektima, na lokaciji koja se u Atlasu crnogorskih plaža Javnog preduzeća Morsko dobro, nalazi na potezu Drobni pijesak u Reževićima.

Kompanija VILAMONTE vlasnik je dugoročnog, investicionog ugovora o zakupu dijela morskog dobra u državnom vlasništvu u dužini od 125 metara, ukupne površine 1.586 kvadrata. Ugovor između društva VILAMONTE i JP Morsko dobro zaključen je u oktobru 2020. na rok od 20 godina. I to je jedan od desetak sličnih ugovora koje je bivši direktor ovog Vladinog preduzeća i bivši šef budvanskog odbora DPS-a Predrag Jelušić, potpisao u periodu nakon avgustovskih izbora 2020. do formiranja nove 42. Vlade.

Zaključeno je više ugovora sa investitorima bliskim bivšoj vlasti za zakup dijelova morske obale pod izuzetnim uslovima, na osnovu javnih poziva za izgradnju novih kupališta duž obale, od Herceg Novog do Bara i Ulcinja. Tokom višegodišnje uprave morskim dobrom koalicije DPS–SDP značajni djelovi Crnogorskog primorja prešli su u privatne ruke na duži vremenski period, od 10, 20 ili 30 godina, a u nekim slučajevima i na cijeli jedan vijek.

Kompanija VILAMONTE ranije je predala zahtjev za dobijanje saglasnosti Glavnog gradskog arhitekte u Budvi, na projekat uređenja plaže i izgleda planiranih objekata na lokaciji koja čini dio katastarske parcele br. 929 K.O. Reževići, koji je odbijen. Rješenje o odbijanju potpisao je budvanski Glavni arhitekta Stevović. Uložena je žalba drugostepenom organu, u ovom slučaju Ministarstvu ekologije, planiranja prostora i urbanizma, odnosno Direktoratu Glavnog državnog arhitekte, koji je odlučio drugačije i dao saglasnost na idejni projekat izgradnje plaže na kamenitoj obali Reževića.

Kako je Stevović nedavno imenovan na funkciju v.d. Glavnog državnog arhitekte, nakon što je Žižiću istekao mandat, to se predmet VILANOVA ponovo našao na njegovom stolu. Stevović je po drugi put odbio zahtjev investitora iz Podgorice i poništio rješenje o davanju saglasnosti.

U obrazloženju ovakve odluke v.d. Glavnog državnog arhitekte pozvao se na član 139 st. 1 tačka 3 Zakona o upravnom postupku, po kojem se rješenje obavezno poništava, između ostalog, ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće. Istim članom propisano je da rješenje poništava javnopravni organ koji je donio to rješenje, ili drugostepeni organ, odnosno organ koji vrši nadzor u skladu sa zakonom.

Izvršenje rješenja, odnosno davanje saglasnosti nije moguće, jer nema planskih dokumenata za lokacije na kojima uprava JP Morsko dobro planira investicione zahvate i izgradnju novih, vještačkih plaža po kamenim i nepristupačnim djelovima morske obale. Pojas morskog dobra u zahvatu je Prostornog plana obalnog područja posebne namjene. Međutim, nema usvojenih Državnih studija lokacija (DSL) za prostor uz obalu, pa nema ni osnova za davanje saglasnosti na investicione projekte.

Nije jasno na osnovu kojih planskih smjernica JP Morsko dobro rasparčava obalu, urbanizuje njene djelove i mijenja reljef Crnogorskog primorja. Napravili su Atlas crnogorskih plaža, sa opisima i tehničkim podacima postojećih i planiranih, označenih kao – investicione plaže, koji koriste kao planski dokument. Morska obala postala je unosno građevinsko zemljište za ugostiteljske i plažne objekte, uz koje se dobija i odgovrajuća površina morskog akvatorijuma.

Na osnovu Plana obalnog područja opšte urbanističko tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije za kupališta, objekte pomorskog saobraćaja i šetališta, na zahtjev JPMD, izdaje Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine.

U izdatim urbanističko-tehničkim uslovima navodi se obaveza izrade Elaborata parcelacije kako bi se tačno utvrdila površina predmetnih katastarskih parcela koje formiraju urbanističku parcelu/lokaciju, koja nije ispunjena.

„Ugovorom o zakupu/korišćenju morskog dobra zaključen između JPMD i VILAMONTE DOO iz Podgorice prostor novoplaniranog kupališta ne može biti definisan koordinatama graničnih tačaka već je potrebno precizno definisati površinski obuhvat budućeg investicionog kupališta bez obzira što Prostorni plan posebne namjene obalnog područja nije definisao i veličinu urbanističkih parcela u zoni morskog dobra. S tim u vezi, kako je po zahtjevu JPMD Sekretarijat za urbanizam izdao UT uslove za izradu tehničke dokumentacije za kupališta, objekte pomorskog saobraćaja i obalno šetalište za sektor 47, to je potrebno da u cilju potpunog utvrđenog činjeničnog stanja isti angažuje ovlašćenu geodestsku organizaciju radi izrade Elaborata parcelacije po planskom dokumentu kako bi se na taj način preciznije definisala lokacija budućeg planiranog investicionog kupališta“, navodi se u obrazloženju rješenja o poništenju.

Ovaj zaključak Glavnog arhitekte može se odnositi na sve zahtjeve za saglasnost na idejne projekte investicionih kupališta, ne samo za teritoriju Opštine Budva, nego i za druge primorske opštine.

U obrazloženju se takođe navodi da je Prostorni plan posebne namjene dao predlog da se uradi Atlas crnogorskih plaža, odnosno katastar plaža, kako bi se precizno definisao njihov kapacitet. Te da je potrebno izvršiti precizna snimanja obalnog prostora Crne Gore da bi se dobio podatak o stvarnoj površini plaža. Navedeno je takođe da Atlas crnogorskih plaža i kupališta donijet za period 2019 do 2023 godine, u Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata nije prepoznat kao planski dokument, isti se može koristiti isključivo u funkciji dobijanja podataka o orijentacionoj površini plaža Galije i Drobnog pijeska i postojećih kupališta na stjenovitoj obali.

„Tek nakon preciznih snimanja obalnog prostora Crne Gore i jasno definisane geodetske podloge za svako ponaosob investiciono kupalište, može se jasnije i preciznije definisati mikrolokacija budućeg investicionog kupališta“, pojašnjava v.d. Glavnog državnog arhitekte svoju odluku o poništenju rješenja o davanju saglasnosti.

Na prostoru budvanske rivijere zaključeno je 8 investicionih ugovora, na rok od 20 i 25 godina. Najviše novih kupališta planirano je u Reževićima, na Smokvicama, Perazića Dolu, zatim na stjenovitom dijelu plaže Galije, Svetog Stefana… Zaključen je ugovor za izgradnju kupališta na kraju Slovenske plaže, ispod magistralnog puta sa kompanijom Magic Stars iz Budve. Sa društvom Dukley Hotel doo iz Budve ugovoreno je ustupanje obale na 25 godina za proširenje plaže Guvance na stijenama ka Slovenskoj plaži.

Nova plaža planirana je i na Jazu, na lokaciji Žuta greda. Ukoliko se svi ugovori realizuju, promijeniće se reljef budvanske rivijere i njene poznate vizure.

Nije poznato da je Vlada donijela neku strategiju, plan ili direktivu da se preko investicionih ugovora privatizuje obala, opšte, javno dobro, koje pripada svim građanima Crne Gore podjednako. Postavlja se pitanje zašto Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, koje godišnje prihoduje na milione eura, nije u ulozi investitora. Da morskoj obali vrati dio prihoda koje od nje ubira. Na ova i mnoga druga pitanja o upravljanju morskim dobrom, nova Vlada mora dati odgovore.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo