Povežite se sa nama

Izdvojeno

PARTIJE SVE DALJE OD DOGOVORA OKO UTEMELJENJA INSTITUCIJA: Izbori bez Ustavnog suda?

Objavljeno prije

na

Nakon što su kandidati za sudije Ustavnog suda izglasani prostom većinom poslanika bivše vladajuće većine, kompromis koji bi doveo do potrebne većine na plenumu nije ni na vidiku. Naš Ustavni sud radi sa troje sudija, od Ustavom propisanih sedam. Sjednica na kojoj će se glasati za sudije održaće se 21. oktobra – dva dana pred izbore

 

Ustavni sud u Crnoj Gori ima posljednju riječ na ustavnost i zakonitost svih državnih odluka. To je najviša instanca koja štiti pravni poredak. Danas naš Ustavni sud radi sa troje sudija, od Ustavom propisanih sedam.

Nakon što su stekli uslove za penziju početkom 2021. godine, Ustavni sud je ostao bez dvoje sudija – Hamdije Šarkinovića i Mevlide Muratović. Godinu dana je funkcionisao u krnjem sastavu sa pet sudija do penzionisanja sudije Dragoljuba Draškovića početkom ove godine. Od tada najviša sudska instanca radi na ivici kvoruma.

Međutim, 13. septembra je i Miodrag Iličković ispunio uslove za penziju i od tada je Ustavni sud bez kvoruma. Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.

Za izbor sudija Ustavnog suda potrebne su dvije trećine (54) poslanika ili tri petine (49) u drugom krugu glasanja. Trenutna politička situacija govori da je gotovo nemoguće doći i do proste većine u pojedinim pitanjima, kamoli do dvotrećinske.

U tom slučaju, na lokalne izbore u 14 gradova (23. oktobra) ići će se bez Ustavnog suda, koji ima posljednju riječ o (ne)zakonitosti izbornog procesa. Dio pravnika smatra da zbog toga izbori ne bi trebalo da se održe. Sjednica na kojoj će se glasati za sudije održaće se 21. oktobra – dva dana pred izbore.

Skupštinski Ustavni odbor prošle sedmice je predložio, glasovima poslanika bivše skupštinske većine, četiri kandidata za sudije – Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić. Zasad nema nagovještaja da su spremni da ih podrže poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), bez kojih nema izbora kandidata. Njihovi predstavnici na Ustavnom odboru kazali su da je riječ o kandidatima prethodne parlamentarne većine.

Prema informacijama Monitora, između partije Mila Đukanovića i njenih tradicionalnih partnera još nema dogovora kako će se izjasniti na plenumu. Ranije se pregovaralo da se poslanici slože makar oko jednog kandidata kako bi se odblokirala ta institucija. Dogovor je, čini se, propao. Poslanici DPS-a morali bi u ovoj situaciji da biraju najmanje neprihvatljivog od četiri ponuđena kandidata.

U slučaju da svih četvoro predloženih kandidata prođe glasanje u plenumu, Crna Gora bi prvi put imala Ustavni sud bez univerzitetskog profesora i pripadnika manjinskih naroda. To je problematizovao poslanik Liberalne partije Andrija Popović koji nastupa u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista.

,,Zakon o Ustavnom sudu garantuje srazmjernu zastupljenost manjinskih naroda u Ustavnom sudu, a njih, ako se ovaj predlog usvoji, neće u njemu biti”, istakao je.

On je na Ustavnom odboru kazao kako predsjednica tog tijela Simonida Kordić (DF) i predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP) nijesu organizovale dijalog između poslanika kako bi došli do konsenzusa oko kandidata. Iako se očekivalo da će do kraja jula biti izabran jedan od 17 prijavljenih kandidata na prethodna tri konkursa i da će se spriječiti ,,zamrzavanje” institucije, to se nije desilo jer je izostao međustranački kompromis. Nakon toga je, početkom avgusta, raspisan novi oglas za četiri sudije, koji je tek prošle sedmice rezultirao imenima kandidata.

Za četvoro sudija Ustavnog suda su se u posljednjem javnom pozivu kandidovali:  Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder i Jelena Ružičić.

Ilija Vukčević je na glasanju 28. jula dobio podršku samo četvoro poslanika, dok je za izbor Jadranke Novaković glasao samo jedan poslanik u Ustavnom odboru. Vukčević je prethodno bio angažovan kao savjetnik, sada već bivšeg, direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića (URA), dok je kandidatkinja Snežana Armenko bliska rođaka poslanika Predraga Bulatovića (DF).

Deblokada institucija je bila prva tačka prioriteta smijenjene Vlade Dritana Abazovića i većine na osnovu koje je izglasana. To je bio i prioritet i za prethodnu Vladu Zdravka Krivokapića. Evropska komisija deblokadu institucija stavlja kao ključni prioritet. Međutim, deblokade nema bez dijaloga i dogovora.

Većina koja je podržala Abazovića kao premijera zasnovana je na koaliciji sa najbrojnijom strankom u parlamentu – Demokratskom partijom socijalista. Prethodna Vlada opstajala je na podršci drugog najvećeg subjekta u Skupštini – Demokratskom frontu. Dvije godine od promjene vlasti, a otkad znamo da ćemo doći u problem zbog kvoruma Ustavnog suda, dva najveća politička pokreta nijednom nijesu sjela za sto kako bi dogovorili deblokadu institucija. Uvijek su kalkulisali kako doći do većine bez ovih drugih. Iako su pričali suprotno, stvarne namjere za dogovor nikada nije bilo.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović nedavno je kazala da očekuje da će US biti deblokiran, i da će se se do kraja godine postići kompromis i o popunjavanju mjesta u Sudskog savjeta i izboru vrhovnog državnog tužioca, za šta je takođe potrebna dvotrećinska/tropetinska podrška.

,,Pozivam sve parlamentarne političke partije da pokažu odgovornost i posvećenost ostvarenju državnih interesa, te da daju konstruktivan doprinos da na sjednici Skupštine, planiranoj za 21. oktobar, izaberemo predložene kandidate i konačno kompletiramo US”, navela je Đurović. Sudije Ustavnog suda parlament bira na 12 godina.

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša kaže da proglašenje konačnih rezultata lokalnih izbora može predstavljati problem ako Ustavni sud, kao druga instanca za žalbe, ne bude funkcionalan. To se, napominje on, već reflektuje na izborni proces, budući da su pred sudom dvije izborne žalbe o kojima ne može da odlučuje jer nema kvorum.

,,Evidentno je da u ovoj situaciji, kad nemamo funkcionalan Ustavni sud, ne postoji zaokružena zaštita biračkog prava, i to je jedno pitanje koje će svakako opterećivati javnost u budućem periodu, ukoliko sud ne bude mogao da odlučuje s potrebnim brojem sudija… Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da se konačni rezultati izbora utvrđuju u roku od 12 sati od konačnosti odluka koje su donesene po prigovorima, odnosno žalbama. U tom smislu, to može biti jako izazovno, odnosno može postojati problem prilikom utvrđivanja konačnih rezultata”, kazao je on.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa poručila je nedavno da su Crnoj Gori potrebne nezavisne, nepristrasne, efikasne i kompetentne pravosudne institucije da bi napredovala na putu ka EU, i da ne postoji način da se to zaobiđe. Ona je tada rekla da EU poziva sve političke aktere da djeluju iznad partijskih interesa i obezbijede široku podršku za imenovanje članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca, bez daljeg odgađanja.

 

Deblokada  propuštena u julu

Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da su međunarodni partneri odnos prema ovom pitanju iskazali još u julu. Poslanici pokreta URA i Socijalističke narodne partije tada nijesu dali glas.

„Mi smo u julu propustili šansu kada smo imali priliku da ne dovedemo Ustavni sud u ovu poziciju. Čisto da ne igramo političke igre kako će neko biti manje ili više odgovoran za nebiranje sudija. Vrlo dobro znamo kako se ko ponašao u julu. Kako će se odnositi međunarodni partneri ili kako će oni ili domaća javnost biti zadovoljni, pitanje je za one koji nijesu bili spremni da u julu izaberu sudije“, poručio je Živković.

Tada su se na konkurs prijavili Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Elvis Duraković, Dragana Đuranović, Jovan Kojičić, Zdenka Perović, Branislav Radulović i Momirka Tešić. Radulović je bio najozbiljniji kandidat.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo