Povežite se sa nama

Izdvojeno

PARTIJE SVE DALJE OD DOGOVORA OKO UTEMELJENJA INSTITUCIJA: Izbori bez Ustavnog suda?

Objavljeno prije

5 mjeseci

na

Nakon što su kandidati za sudije Ustavnog suda izglasani prostom većinom poslanika bivše vladajuće većine, kompromis koji bi doveo do potrebne većine na plenumu nije ni na vidiku. Naš Ustavni sud radi sa troje sudija, od Ustavom propisanih sedam. Sjednica na kojoj će se glasati za sudije održaće se 21. oktobra – dva dana pred izbore

 

Ustavni sud u Crnoj Gori ima posljednju riječ na ustavnost i zakonitost svih državnih odluka. To je najviša instanca koja štiti pravni poredak. Danas naš Ustavni sud radi sa troje sudija, od Ustavom propisanih sedam.

Nakon što su stekli uslove za penziju početkom 2021. godine, Ustavni sud je ostao bez dvoje sudija – Hamdije Šarkinovića i Mevlide Muratović. Godinu dana je funkcionisao u krnjem sastavu sa pet sudija do penzionisanja sudije Dragoljuba Draškovića početkom ove godine. Od tada najviša sudska instanca radi na ivici kvoruma.

Međutim, 13. septembra je i Miodrag Iličković ispunio uslove za penziju i od tada je Ustavni sud bez kvoruma. Predsjednik suda je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić i Desanka Lopičić.

Za izbor sudija Ustavnog suda potrebne su dvije trećine (54) poslanika ili tri petine (49) u drugom krugu glasanja. Trenutna politička situacija govori da je gotovo nemoguće doći i do proste većine u pojedinim pitanjima, kamoli do dvotrećinske.

U tom slučaju, na lokalne izbore u 14 gradova (23. oktobra) ići će se bez Ustavnog suda, koji ima posljednju riječ o (ne)zakonitosti izbornog procesa. Dio pravnika smatra da zbog toga izbori ne bi trebalo da se održe. Sjednica na kojoj će se glasati za sudije održaće se 21. oktobra – dva dana pred izbore.

Skupštinski Ustavni odbor prošle sedmice je predložio, glasovima poslanika bivše skupštinske većine, četiri kandidata za sudije – Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić. Zasad nema nagovještaja da su spremni da ih podrže poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), bez kojih nema izbora kandidata. Njihovi predstavnici na Ustavnom odboru kazali su da je riječ o kandidatima prethodne parlamentarne većine.

Prema informacijama Monitora, između partije Mila Đukanovića i njenih tradicionalnih partnera još nema dogovora kako će se izjasniti na plenumu. Ranije se pregovaralo da se poslanici slože makar oko jednog kandidata kako bi se odblokirala ta institucija. Dogovor je, čini se, propao. Poslanici DPS-a morali bi u ovoj situaciji da biraju najmanje neprihvatljivog od četiri ponuđena kandidata.

U slučaju da svih četvoro predloženih kandidata prođe glasanje u plenumu, Crna Gora bi prvi put imala Ustavni sud bez univerzitetskog profesora i pripadnika manjinskih naroda. To je problematizovao poslanik Liberalne partije Andrija Popović koji nastupa u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista.

,,Zakon o Ustavnom sudu garantuje srazmjernu zastupljenost manjinskih naroda u Ustavnom sudu, a njih, ako se ovaj predlog usvoji, neće u njemu biti”, istakao je.

On je na Ustavnom odboru kazao kako predsjednica tog tijela Simonida Kordić (DF) i predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP) nijesu organizovale dijalog između poslanika kako bi došli do konsenzusa oko kandidata. Iako se očekivalo da će do kraja jula biti izabran jedan od 17 prijavljenih kandidata na prethodna tri konkursa i da će se spriječiti ,,zamrzavanje” institucije, to se nije desilo jer je izostao međustranački kompromis. Nakon toga je, početkom avgusta, raspisan novi oglas za četiri sudije, koji je tek prošle sedmice rezultirao imenima kandidata.

Za četvoro sudija Ustavnog suda su se u posljednjem javnom pozivu kandidovali:  Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder i Jelena Ružičić.

Ilija Vukčević je na glasanju 28. jula dobio podršku samo četvoro poslanika, dok je za izbor Jadranke Novaković glasao samo jedan poslanik u Ustavnom odboru. Vukčević je prethodno bio angažovan kao savjetnik, sada već bivšeg, direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića (URA), dok je kandidatkinja Snežana Armenko bliska rođaka poslanika Predraga Bulatovića (DF).

Deblokada institucija je bila prva tačka prioriteta smijenjene Vlade Dritana Abazovića i većine na osnovu koje je izglasana. To je bio i prioritet i za prethodnu Vladu Zdravka Krivokapića. Evropska komisija deblokadu institucija stavlja kao ključni prioritet. Međutim, deblokade nema bez dijaloga i dogovora.

Većina koja je podržala Abazovića kao premijera zasnovana je na koaliciji sa najbrojnijom strankom u parlamentu – Demokratskom partijom socijalista. Prethodna Vlada opstajala je na podršci drugog najvećeg subjekta u Skupštini – Demokratskom frontu. Dvije godine od promjene vlasti, a otkad znamo da ćemo doći u problem zbog kvoruma Ustavnog suda, dva najveća politička pokreta nijednom nijesu sjela za sto kako bi dogovorili deblokadu institucija. Uvijek su kalkulisali kako doći do većine bez ovih drugih. Iako su pričali suprotno, stvarne namjere za dogovor nikada nije bilo.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović nedavno je kazala da očekuje da će US biti deblokiran, i da će se se do kraja godine postići kompromis i o popunjavanju mjesta u Sudskog savjeta i izboru vrhovnog državnog tužioca, za šta je takođe potrebna dvotrećinska/tropetinska podrška.

,,Pozivam sve parlamentarne političke partije da pokažu odgovornost i posvećenost ostvarenju državnih interesa, te da daju konstruktivan doprinos da na sjednici Skupštine, planiranoj za 21. oktobar, izaberemo predložene kandidate i konačno kompletiramo US”, navela je Đurović. Sudije Ustavnog suda parlament bira na 12 godina.

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša kaže da proglašenje konačnih rezultata lokalnih izbora može predstavljati problem ako Ustavni sud, kao druga instanca za žalbe, ne bude funkcionalan. To se, napominje on, već reflektuje na izborni proces, budući da su pred sudom dvije izborne žalbe o kojima ne može da odlučuje jer nema kvorum.

,,Evidentno je da u ovoj situaciji, kad nemamo funkcionalan Ustavni sud, ne postoji zaokružena zaštita biračkog prava, i to je jedno pitanje koje će svakako opterećivati javnost u budućem periodu, ukoliko sud ne bude mogao da odlučuje s potrebnim brojem sudija… Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da se konačni rezultati izbora utvrđuju u roku od 12 sati od konačnosti odluka koje su donesene po prigovorima, odnosno žalbama. U tom smislu, to može biti jako izazovno, odnosno može postojati problem prilikom utvrđivanja konačnih rezultata”, kazao je on.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa poručila je nedavno da su Crnoj Gori potrebne nezavisne, nepristrasne, efikasne i kompetentne pravosudne institucije da bi napredovala na putu ka EU, i da ne postoji način da se to zaobiđe. Ona je tada rekla da EU poziva sve političke aktere da djeluju iznad partijskih interesa i obezbijede široku podršku za imenovanje članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca, bez daljeg odgađanja.

 

Deblokada  propuštena u julu

Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da su međunarodni partneri odnos prema ovom pitanju iskazali još u julu. Poslanici pokreta URA i Socijalističke narodne partije tada nijesu dali glas.

„Mi smo u julu propustili šansu kada smo imali priliku da ne dovedemo Ustavni sud u ovu poziciju. Čisto da ne igramo političke igre kako će neko biti manje ili više odgovoran za nebiranje sudija. Vrlo dobro znamo kako se ko ponašao u julu. Kako će se odnositi međunarodni partneri ili kako će oni ili domaća javnost biti zadovoljni, pitanje je za one koji nijesu bili spremni da u julu izaberu sudije“, poručio je Živković.

Tada su se na konkurs prijavili Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Elvis Duraković, Dragana Đuranović, Jovan Kojičić, Zdenka Perović, Branislav Radulović i Momirka Tešić. Radulović je bio najozbiljniji kandidat.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

8 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo