Povežite se sa nama

FOKUS

POLICIJSKE STATISTIČKE IGRE: Manje klanova, više kriminalaca

Objavljeno prije

na

Policijski vrh zna da se pohvali da je u proteklih nekoliko godina broj kriminalnih grupa u Crnoj Gori smanjen sa preko trideset na desetak. Ono što ne kažu je da to nije njihovom zaslugom. Samo su neki klanovi moguće usisali druge, a  povećali broj vojnika. I moć

 

Novosti iz crne hronike preplavile su medije. Nema dana da se ne pročita bar jedna vijest o obračunima, ili  zaplijeni narkotika i hapšenjima pripadnika kriminalnih grupa, koje nerijetko sačinjavaju dvadesetogodišnjaci, iz svih gradova.  Stiče se utisak da gotovo svaka crnogorska opština ima  po nekoliko kriminalnih klanova, i da je to jedina ,,privredna grana” kojom se bave oni koji ovdje odrastaju.

Istovremeno, crnogorski policijski vrh zna da se pohvali  da je u proteklih nekoliko godina broj kriminalnih grupa u Crnoj Gori smanjen sa preko trideset na desetak. Navodi se nerijetko da je prema dokumentu koji se zove Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori za 2011. (SOCTA)  u to vrijeme u Crnoj Gori postojalo 35 klanova,  da je 2013. godine broj klanova smanjen  na 20,  dok se u istom takvom dokumentu urađenom 2017. godine, navodi da u Crnoj Gori postoji svega 11. kriminalnih klanova.

Da li ova statistika govori o uspješnoj borbi protiv kriminala ili nečem drugom?

Zvanični podaci ne govore da je broj kriminalnih klanova smanjen njihovom zaslugom. I da njihova statistička igra u konačnom i ne pokazuje da je kriminala i kriminalaca manje.  Naprotiv. Sve su prilike, da su najjači  klanovi usisali druge, dok se istovremeno povećava  broj njihovih pripadnika. Takođe, naredna policijska  procjena  mogla bi pokazati i da su u međuvremenu organizovani neki novi klanovi. Kao što je grupa u Tivtu, koja je nedavno uhapšena zbog  sumnji da su od početka godine u Crnu Goru iz Kolumbije prošvercovali 18 kilograma kokaina. Policija nije uspjela da uhapsi organizatore ove grupe Danila Đurovića i Bana Miletića, koji su u bjekstvu.

Istovremeno, ne samo da se povećava broj pripadnika kriminalnih klanova, već te grupe postaju snažnije i značajne na svjetskoj sceni.

Nebojša Medojević, bivši član parlamentarnog Odbora za bezbjednost za Monitor tvrdi da trenutno djeluje preko deset grupa iz Crne Gore  koje rade transnacionalni šverc. ,,I sve više rade samostalno. Sa vezama po Evropi.  Naši su ostali broj jedan za prevoz droge iz Latinske Amerike. Zato DEA sad traži ukidanje viza za pomorce iz Crne Gore. Crnogorski  klanovi su postali najveći kupci droge od proizvođača u Kolumbiji i okolnim zemljama”.

On kaže da je tivatska grupa, inače neregistrovana, u dosadašnjim zvaničnim dokumentima javnosti dostupnim i medijima, nezavisna. ,,To su ostaci starih klanova. Sa vezama u Kolimbiji i pomorskim kompanijama. Pokušali su da rade solo i odmah su uhapšeni. Jer Vlada ne voli konkurenciju”, tvrdi Medojević. On odavno upozorava  da su sprege vlasti i podzemlja jake, te da vlast kontroliše neke od najvećih klanova u zemlji, kao što je kavački kotorski klan.

Dva kotorska klana, kavački i škaljarski, smatraju se za dva najveća klana u Crnoj Gori.

,,Crnogorska obala ima brojne odlike zbog kojih slovi za žarište šverca, računajući tu i lokaciju, dobru infrastrukturu, političku zaleđinu i spremnu četu mladih ljudi sa gotovo nepostojećim održivim alternativama”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala  o žarištima organizovanog kriminala u šest zemalja Zapadnog Balkana Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

U istom dokumentu o kotorskim klanovima stoji da se radilo o nekada jedinstvenom klanu, koji je podijelio i počeo međusobno da ratuje  zbog krize liderstva.

,,Prije više od jedne decenije, veći dio šverca droge u regionu kontrolisao je ujedinjeni kotorski klan, koji je bio povezan sa dobavljačima kokaina u Južnoj Americi, kao i sa italijanskom mafijom. Pretpostavlja se da je droga putovala iz Argentine, Urugvaja i Kolumbije (ponekad preko Brazila) ka obalama Valensije, Đoje Taura i u italijansku Kalabriju (koju je kontrolisala ‘Ndrangeta), ka lukama u Holandiji i Grčkoj kao i u crnogorsku luku Bar. Odatle su pošiljke preuzimali članovi kotorskog klana i prevozili je po Evropi. Kotorski klan je bio poznat po efikasnosti i pouzdanosti. Ali onda se suočio sa krizom vođstva”, stoji u izvještaju. Podsjeća se da je Kotoranin Dragan Dudić Fric, povezan sa Darkom Šarićem ubijen u kotorskom  kafiću u maju 2010, da se Šarić  2014. predao policiji nakon što je bio u bjekstvu od 2010. godine, a da je te godine uhapšen i njegov brat Duško.

,,Unutrašnji rat je počeo zbog upražnjenog mjesta lidera, kada je jedan od članova grupe, Goran Radoman bio označen kao krivac za nestanak više od 200 kilograma kokaina u Valensiji. To je dovelo do unutrašnjeg rata i podjele nekada  moćne kotorske grupe na dva klana – kavački i škaljarski.  Žestina sukoba može djelimično biti objašnjena količinom novca koji je bio u igri”, navodi se u dokumentu Globalne inicijative , uz procjenu  da kilogram kokaina u Zapadnoj Evropi može donijeti prihod u vrijednosti 75.000 – 80.000 evra, od čega crnogorske grupe uzimaju samo oko polovinu sume. ,,Ostatak se troši na originalnu nabavku (oko 2.000€ po kilogramu), međunarodnu isporuku i međugranični transport (18.000-20.000€) kao i na skladištenje i distribuciju (oko 13.000€). Ako se uzme da prosječna organizovana grupa u regionu prokrijumčari između 500 i 1.000 kilograma kokaina godišnje, visina potencijalnog profita je značajna. Pretpostavlja se da se dio tog novca pere preko nekretnina, hotela, kasina i restorana u Srbiji, Kotoru, Baru i Budvi, kao i preko crnogorskih i inostranih banaka.”

Nikšić je još jedno značajno mjesto na mapi organizovanog kriminala. U dostupnim dokumentima navodi se da je u tom gradu najznačajnija grupacija kvartaški klan, koji se povezuje sa moćnim Branom Mićunovićem. U izbještaju Globalne inicijative navodi se da se ovaj klan decenijama bavi krijumčarenjem kokaina i kanabisa.  ,,Pojedini njegovi saradnici obavljaju poslove u inostranstvu, najčešće u Španiji. Deo profita od kriminalnih aktivnosti ovih grupa navodno pere ulaganjem u poslove u Nikšiću, između ostalog, u kockanje, klađenje i građevinske firme, kao i u nekretnine na Jadranskoj obali (naročito u Budvi)”.

I u ovom dokumentu se navodi da postoje sumnje da je ,,Nikšić povezan  sa kotorskim klanovima”. Te sumnje aktuelizovane su ove sedmice  i  u crnogorskim institucijama  zaduženim za borbu protiv kriminala, a nakon što je u akciji  Kargo, policija  uhapsila nekoliko mladih Nikšićana, osumnjičenih da su organizovali šverc droge na regionalnom nivou. Prema pisanju medija, policija sada utvrđuje da li su oni osnovali zaseban kriminalni klan, ili im je u organizaciji posla pomogao neko iz kotorskog kavačkog klana.  U medijima ovu grupu već zovu ,,nikšićki kavčani”.

Registrovane su i veze Nikšića sa suprostavljenim kotorskim klanom – škaljarcima. Kada je u ljeto prošle godine uhapšen Nikšićanin Ranko Radulović i njegova grupa, mediji su pisali da su oni po nalogu škaljarskog klana  planirali više likvidacija policijskih funkcionera iz Nikšića i Podgorice, kao i da se eliminišu bezbjednosno interesantne osobe koje su  već duže bile na meti ovog klana iz Kotora.  Da li to znači da se ova dva klana šire diljem Crne Gore, ili su u pitanju konekcije različitih samostalnih grupa, ostaje otvoreno pitanje.

I policija i dostupna istraživanja o kriminalnim tačkama u Crnoj Gori i regionu kao još jedno žarište kriminala u Crnoj Gori navode i Bar. Barski klan se  smatra ,,manje nasilnim”, iako je u prethodnih tri godine u tom gradu registrovano pet ubistava u mafijaškom maniru. ,,Razlog možda leži u tome što se barski kartel smatra efikasnim, disciplinovanim i dobro povezanim. Šverc droge preko Bara verovatno ostvaruje korist od veza između, s jedne strane, srpskih i crnogorskih kriminalaca i, s druge strane, kriminalaca sa Kariba i iz Južne Amerike, uz nekolicinu posrednika”, navodi se u izvještaju Globalne inicijative. Konstatuje se i da barske grupe operišu na međunarodnom nivou, ali i da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta.

Kao ključna tačka na sjeveru Crne Gore kada je u pitanju organizovani kriminal navodi se Rožaje. Taj  gradić se i zbog svog položaja smatra ključnom tačkom za šverc droge.  U oktobru 2014, Rožajac  Safet Kalić, uhapšen je u Austriji. Optužen je za pranje 7,7 miliona evra, zarađenih navodno od šverca droge. Nekoliko njegovih nekretnina bilo je konfiskovano. Porodica Kalić je kasnije oslobođena i obeštećena u Crnoj Gori, dok se u Njemačkoj još vodi poseban proces protiv njega.

Na mapama kriminala, kako domaćim tako i onim koje rade relevantne međunarodne organizacije nema mnogih crnogorskih gradova u kojima, sudeći po medijskim izvještajima, kriminala, ubistava i nasilja – ne fali.

Podgorice, recimo nigdje nema, iako se u glavnom gradu odigrao cijeli niz likvidacija i eksplozija. One se takođe najčešće dovode u vezu sa škaljarcima i kavčanima. Takođe, posljednjih dana u fokusu javnosti je i Berane u kom predstavnici lokalne vlasti, koji su inače opozicija na državnom nivou, postaju meta nasilja lokalnih kriminalaca.  ( Pogledati tekst našeg kolege Tufika Softića na sranicama ovog broja Monitora)

Jasno je da kriminal u Crnoj Gori raste, i da kriminalne vođe regrutuju sve više mladih ljudi. Onih koji ne odlaze u Njemačku, ili druge zapadne zemlje, kako bi obezbijedili egzistenciju.

Zato nam treba neka nova procjena opasnosti koja će ne samo pobrojati  kriminalne grupe, nego zaista procijeniti bezbjednosnu situaciju. Da li svaki grad ima svoje kavčane i škaljarce?  Za to je, svakako potrebna, i neka nova vlast. Koja se ne pominje u međunarodnim izvještajima o organizovanom kriminalu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ  

Komentari

FOKUS

DVANAEST LISTA ZA JEDANAESTE IZBORE: Još po jednom, pa da zapjevamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS pred izbore troši budžet i povjerenje koje je proljetos stekao NKT.  Ono od čega vlast strahuje – nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti – pokušaće da iskoriste opozicione koalicije koje predvode Demokratski front i Demokrate

 

Šest političkih partija i šest koalicija prikupilo je potrebne potpise i predalo liste za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Dok čekamo da Državna izborna komisija (DIK) i formalno potvrdi predate liste, politički analitičari i istraživači javnog mnjenja već iznose prve prognoze.

Prognozeri su saglasni makar u tome da će na rezultat glasanja 30. avgusta uticati mnoštvo, što starih što novih, faktora. Od epidemije korona virusa, koja ograničava kampanju i može značajno uticati na izlaznost glasača; preko preraspodjele glasova među glasačima nacionalnih i partija tzv. građanskog bloka, zbog koje bi neki od prijavljenih učesnika mogli ostati ispod cenzusa; do motivacije i kondicije birača partija i koalicija koje će na izbore ići zaogrnuti plaštom čuvara nacionalnih, procrnogorskih i prosrpskih, interesa (DPS i SDP, odnosno, koalicije okupljene oko DF i Demokrata). Nepoznanica je, konačno, i koalicioni potencijal partija i koalicija koje bi nakon izbora mogle uzeti učešće u formiranju buduće vlasti. Kao što je neizvjestan i opstanak predizbornih koalicija u slučaju da njihov savez ne učvrsti zajedničko učešće u vlasti.

Prema analizama i prognozama, ni na ovim izborima nećemo imati apsolutnog pobjednika. Predviđanja govore da će, pojedinačno, najviše glasova osvojiti lista koja nosi ime čovjeka koji na izborima ne učestvuje – Mila Đukanovića. On je  odlučio da raspiše izbore u jeku epidemije. Analitičari vjeruju da se predsjednik DPS na taj potez odlučio kako bi njegova partija na glasanje izašla prije nego se nastupajuća ekonomska kriza pokaže u punom svjetlu.

Vlast će  pokušati da zadobije povjerenje glasača samohvalama o uspješnoj borbi protiv epidemije korona virusa. Na način na koji su to već uradile nove-stare vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. O tome svjedoči i očekivano pozicioniranje direktora Kliničkog centra i jednog od najviše eksponiranih članova NKT Jevta Erakovića među nosioce (prvih 10) liste Odlučno za Crnu Goru!

Ipak, najteži teret sa kojim se u susret izborima suočava DPS je prošlogodišnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je protiv vlasti okrenuo SPC, veliki broj njenih vjernika ali i dio građana drugih vjeroispovijesti (pa i agnostika i ateista) koji su iskoristili priliku da učešćem u vjersko-političkim protestima iskažu nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi. Analitičari smatraju da su sporni Zakon i protesti koji su ga pratili, računajući i odluku Episkopskog savjeta da predlagače Zakona i poslanike koji su ga podržali isključi iz crkvenog života, DPS-u odnijeli dio glasača.  Koliko – još je rano za ozbiljne procjene. Nije sve jedno da li će glasači, koji eventualno odstupe od DPS preći u apstinente ili će svoj glas dati nekoj drugoj listi.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EPIDEMIJA KORONE, DRUGI PUT: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

 

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji VoliDragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi GlosarijBranislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

 

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

 

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILOVI, AMFILOHIJEVI, VUČIĆEVI: Razvrstavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

 

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo