Povežite se sa nama

OKO NAS

DRŽAVNA I OPŠTINSKA VLAST PALE NA ISPITU UREĐENJA KOLAŠINSKIH ULICA: Zakašnjelo krpljenje rupa i promašaja

Objavljeno prije

na

Modernizacija saobraćajnica  u Kolašinu trebalo je,  prema obećanjima vlasti, da bude završena još tokom proljeća. Tender za taj posao, nakon raskida ugovora sa preduzećem Tehno put,  Uprava javnih radova raspisala je tek sredinom avgusta

 

Čestitajući građanima  28. avgust Dan opštine, državni zvaničnici su naglašavali „uspjehe Kolašina na svim poljima minulih godina“. Slične formulacije, tom prigodom,  nijesu izostale ni u obraćanju predstavnika lokalne vlasti.  O kavom je uspjehu riječ i kako je to popravilo život Kolašinaca, nijesu precizirali ni jedni ni drugi. No svakom objektivnom,  ko je do sale gdje se proslavljao praznik prošao centrom grada, jasno je bilo da su i  država i lokalna uprava pale na najednostavnijem ispitu – krpljenju rupa po glavnim gradskim saobraćajnicama. Taj posao je, kako je,  početkom godine,  obećano,  trebalo da,  tokom proljeća bude završen novcem Uprave javnih radova.

Međutim, i tokom i na kraju ljetnje turistike  sezone, ulice u najužem centru Kolašaina, ali i one u prigradskim naseljima, i dalje su ruglo. Vozači kažu da im rupe  i ulegnuća u asfaltu stvaraju teškoće,. Pored već poznatih problema u ulicama oko Trga borca, na kojima je kaldrma, problematično je stanje u još nekoliko saobraćanica.

Opozicija podsjeća na novac koji vlast troši na nova zapošljavanja, dok  zanemaruju osnovnu gradsku infrastrukturu.

„Jedino su uspjeli da izmisle niz radnih mjesta kako bi udomili svoj lojalan kadar. Svi smo svjedoci katastrofalnog stanja gradskih saobraćajnica. Takva situacija savršeno oslikava ozbiljnost lokalne samouprave i njihovu sposobnost da riješe jedan od problema od velikog značaja  za Kolašin i Kolašince. Lokalnim čelnicima je bitnije trošenje više stotina hiljada eura godišnje  za uhljebjenje  političkih sledbenika,  nego dovođenje putne infrastrukture bar u pristojno stanje“, saopštili su, nedavno, iz Opštinskog odbora (OO) Socijalističke narodne partije (SNP)

Prema planu uređenja prostora za ovu godinu, za sanaciju ulica u užem gradskom jezgru predviđeno je 150.000 eura, a novac će, kako piše, biti obezbijeđen od  Uprave za javne radove. Planirano je da se sanira 9.800 kvadratnih metara.

Pred početak ljeta iz Komunalnog preduzeća su tvrdili da je loše vrijeme omelo radove, koji samo što nijesu počeli.

„Svesni smo neophodnosti sanacije gradskih ulica. Sjutra već počinjemo, takozvano, rezanje rupa. Očekujemo da će uskoro i Tehno put, preduzeće koje izvodi radove sanacije uskoro početi i presvlačenje asfaltom. Radovi su predviđeni  u ulicama 13. jula, Milivoja Bulatovića, Boška Rašovića, dijelu Dunje Đokić i poprečnoj saobraćajnici u blizini Doma zdravalja“, kazali su iz tog preduzeća početkom juna.

Iz Opštine su najavljivali da je, pored tih radova, opredijeljeno 20. 000 eura za izradu  tehničke dokumentacije  izmjene dijela Projekta uređenja  centralne gradske zone , koji se odnosi na dio Ulice vojvode Mine, u dužini od 170 metara. Trebalo je da bude nabavljena i postavljanja horizontalna i vertikalna  saobraćajne signalizacije u pet ulica u centru grada.

Osim sređivanja nekoliko desetina ivičnjaka i trotoara u centru grada tokom cijelog ljeta nije se ništa radilo. Mehanizacija i radnici preduzeća Tehno put nikada nijesu stigli u Kolašin, jer je država s tom firmom raskinula ugovor zbog nepoštovanja rokova. Sitnije poslove na saobraćajnoj infrastrukturi, minulih mjeseci, obavljalo je jedino lokalno Komunalno preduzeće.

Ovih dana Uprava javnih radova drugi put je raspisala tender za  modernizaciju kolašinskih saobraćajnica. Tender se završava sredinom septembra, pa je jasno da će radovi na uređenju ulica, u najboljem slučaju, početi u jesen, kad u tom gradu, zbog lošeg vreman, rijetko ko išta gradi.

Navodno, predstoji tender i za zamjenu kaldrme u Ulici vojvode Mine u najužem centru . Sve će to koštati, prema preliminarnim procjenama, oko 200. 000 eura. Projektna dokumentacija je, tvrde u Opštini,  završena.

„Uporedo sa postavljanjem nove, radiće se i kanalizacija, kao i, naravno, novi trotoari. Razmišljali smo da li da se ulica asfaltira ili ponovo prekrije kaldrmom, pa je riječ struke presudila i odlučili smo se za ovo drugo.“- kazali su u Opštini.

Kako su objasnili riječ je o obimnim radovima. Tim projektom, ukoliko se ovog puta obećanja obistine, trebalo bi da, pored mnogobrojnih rupa, budu „zakrpljeni“ i građevinski promašaji od prije  13 godina. Kaldrma je postavljana  u okviru rekonstrukcije gradskog centra, a  iz tadašnje vlasti, koju su,  kao i sada,  činili Demokratska partija socijalista (DPS) i Grupa birača (GG), nazivan „projektom decenije“. Kasnije se ispostavilo da je to, u stavri, najskuplji i najproblematičniji infrastrukturni projekat tokom minulih 20 godina.

Posao rekonstrukcije dva trga, ulica IV poleterske i Vojvode Mine završen je formalno 2006, ali su radovi primljeni tek četiri godine kasnje. Za  sve  to vrijeme, kao  i svake naredne godine,  na pojedinim djelovima ulica pokrivenih kaldrmom obavljane su brojne  popravke. Ulegnuća ili ispadanje „kockica“,  odmah su pokazali da je „novo ruho“ gradskog centra traljavo „skrojeno“, ali i papreno plaćeno. Tokom kišnog perioda, taj dio centra grada, kad god su mogli izbjegavali su i pješaci i vozači.

Sve do danas, i pored više puta postavljenih pitanja novinara i opozicionih odbornika, ostala je nepoznanica  koliko je građane Kolašina koštao „novi“ centar.

Krajem 2011. godine  do odbornika, ali i do novinara je prvi put došla informacija o dijelu cijena izvođenja dijela radova. Navodno, za različite radove u okviru tog projekta potrošeno je  1, 6 miliona eura.

„Papiri“ vezani za taj, kao i za još neke opštinske poslove  u ljeto 2011. godine bili su predmet interesovanja inspektora i vještaka, tokom istrage u kolašinskoj lokalnoj upravi, u predkrivičnom postupku, po nalogu državnog tužioca. Istraga je pokrenuta na osnovu tužbe Oštinskog odbora (OO) Socijaldemokratske  partije (SDP)  protiv tadašnjih predsjednika Opštine i Skupštine opštine (SO)  i čelnika GG Milete Bulatovića i Mila Šukovića.

Kolašincima, koji nijesu zaboravili problematičnost skoro svakog infrastrukturnog projekta u svom gradu tokom minulih nekoliko decenija, a prinuđeni da  svakodnevno prolaze urnisanim gradskim ulicama, teško je povjerovati  u obećanja države o višemilionskim ulaganjima u tu opštinu. Lokalna vlast ni ovog puta nije uspjela bajkovitim prazničnim govorima i ambicioznim obećanjima da prikrije svoju nesposobnost čak i kad je riječ o najednostavnijim komunalnim poslovima. Takođe, država je još jednom pokazala da je,  pri izboru izvođača radova za projekte koji se finasiraju novcem građana, omanula.

                                                                                                Dragana ŠČEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo