Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO PRODUŽITI TURISTIČU SEZONU NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Od bamija,  folklora i filma, do šaha

Objavljeno prije

na

Preko 80 odsto turističkog prometa se u Ulcinju ostvaruje tokom jula i avgusta, pa u lokalnoj vlasti i institucijama pokušavaju da organizacijom niza manifestacija produže sezonu

 

“Drago mi je da su i u opštinskim institucijama shvatili da od čudesne biljčice bamije možemo stvoriti brend. Ja vjerujem da sada imamo posložene sve kockice da čitav grad od toga ima veliku korist“, kaže vlasnik hotela Palata Venezia Gani Resulbegović.

U ovom renomiranom objektu u Starom gradu, u kojem je u vrijeme dok je njime vladala Mletačka republika (1421-1571), bilo sjedište upravitelja, sredinom avgusta je organizovana dvodnevna manifestacija u čast te jedinstvene biljke.

Gosti iz zemlje i inostranstva mogli su na Servantesovom trgu da uživaju u besplatnoj degustaciji bamija i bogatom kulturno-zabavnom programu, a ulcinjski novinari saglasni su u ocjeni da je ta manifestacija bila događaj sezone.

“Mislim da smo uspjeli da realizujemo viziju: doprinjeti održivom razvoju turizma kroz promociju naše nacionalne kuhinje. Ove godine smo uključili i domaćice iz Ulcinja kojima smo mi ustupili bamije, a one ih spremile po svojoj recepturi”, navodi Resulbegović i dodaje da će naredne godine ova manifestacija trajati tri dana.

U Turističkoj organizaciji Ulcinj (TOU), koja je bila suorganizator ovog događaja, smatraju da je 2020. godine potrebno održati i okrugli sto na kojem bi istaknuti stručnjaci ukazali na veliki značaj i ljekovita svojstva bamije na zdravlje čovjeka, te njezinu široku upotrebu i u farmaceutskoj industriji.

“Nažalost, ovdje se o svemu tome veoma malo zna. Mi imamo niz drugih proizvoda našeg podneblja i poljoprivrede koji još uvijek nijesu važan dio naše turističke ponude. A trebali bi. Tu, prije svega, mislim na masline i vino. Nedostaje nam takođe konoba i restorana sa autohtonom ugostiteljskom ponudom”, kaže direktor TO Fatmir Đeka.

On smatra da bi takva ponuda doprinjela imidžu Ulcinja, kao što je tu slučaj sa festivalom Ljetnja scena, koji se održava preko tri decenije ili sa Sajmom knjiga, koje je ove godine organizovan po 19. put. “Na otvaranju te manifestacije imali smo ministre iz četiri države. Knjiga je svojom magičnom energijom i ove godine okupila veliki broj naših dragih turista – čitalaca kojima je čitanje svakodnevna potreba, pa i ovdje, na odmoru i na moru”, ističe Đeka dodajući da su upravo spoj kulture, prirodnih ljepota i gastronomske ponude, uz ljubaznost i pristupačne cijene, ključni faktori atraktivnosti ulcinjske rivijere kao turističke destinacije.

Kao jedna od najvećih slabosti ulcinjskog turizma izdvaja se njegova sezonalnost, jer se preko 80 odsto prometa ostvaruje u julu i avgustu. A upravo manifestacije produžavaju sezonu, pa su u Turističkoj organizaciji najavili da će u septembru biti održano niz interesantnih događaja. „Biće tu za svakoga nešto interesantno. Već početkom mjeseca imaćemo dvije manifestacije: Međunarodni sajam umjetnina i zanatskih proizvoda i 6. Dolcinium international festival, na kojem se okupljaju folklorne grupe iz desetak zemalja, potom regionalnu koloniju slikara “Ulcinj na platnu”, a od 18. do 22. septembra ide 5. edicija filmskog festivala “Seanema Fest”, saopšteno je iz TOU.

Na ovogodišnjem festivalu, čiji je moto IN/EXCLUSION, biće prikazano četrdesetak dugometražnih, kratkometražnih i dokumentarnih filmova. U glavnim takmičarskim kategorijima festivala, dugometražnog i kratkometražnog filma, biće prikazane najnovije produkcije iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta uz specijalan dodatak programa igranih i dokumentarnih filmova u saradnji sa Delegacijom Evropske unije i EU Info centrom u Crnoj Gori, kao i najboljih kratkih evropskih filmova u saradnji sa Evropskom filmskom akademijom”, kaže Drita Lola, izvršna direktorka ulcinjske NVO Ja djelujem (iAct), koja je glavni organizator ove manifestacije.

Prema njezinim riječima, ovaj festival je jedinstven u Crnoj Gori i regionu, jer uvodi nov concept – „umjetnost za društvene promjene“, kombinaciju kinematografije i aktivizma, tj. kinoaktivizam.

“Svako novo izdanje festivala ide pod određenom tematskom sadržinom. Ove godine u središtu pažnje su marginalizovane grupe pojedinaca, žene, mlade, LGBTIQ osobe, etničke i rasne grupe, osobe sa invaliditetom, kao i one na ‘sjecištu’ identiteta”, naglašava Lola.

Dramaturg Janko Ljumović smatra da ovom festivalu ide na ruku sve veća vidljivost crnogorske kinematografije u evropskom kontekstu, te da crnogorskoj kinematografiji upravo treba i jedan osoben festival kao što je Seanema Film Festival. “Osoben i kroz sam naziv koji se igra u transformaciji riječi cinema. Mora mediteranska nas spajaju još više, samo je važno putovati njegovim obalama ili zaleđem, prelaziti stvarne i imaginarne granice, i ići još dalje“, navodi on.

Dugogodišnji turistički radnik Munib Abazović kaže da se samo iskorišćavanjem komparativnih prednosti i poboljšanjem ponude može produžiti sezona, jer se, kako tvrdi, od zarade u dva ljetnja mjeseca ne može živjeti godinu dana. „Kultura i sport, su ono što se samo od sebe nameće“, uvjeren je on.

U lokalnoj upravi kažu da Ulcinju trebaju kongresna i sportska hala, novi kvalitetni hoteli, akva park, marina, aerodrom… „Imamo spremne planove i lokacije, tražimo dobre investitore. Praktično niko na Mediteranu ne može ponuditi ono što mi možemo“, rekao je gradonačelnik Ljoro Nrekić.

Iz hotelske grupacije Karisma je najavljeno da će odmah nakon sezone u kompleksu Holiday Village Montenegro na Velikoj plaži početi gradnja kongresnog centra sa 800 mjesta, koji će, kako ističu, niti najveći u Crnoj Gori.

Dodaje se takođe da će na tom mjestu sredinom novembra biti održan jedan od najvažnijih međunarodnih šahovskih turnira – Evropski klupski kup 2019. Riječ je o najvećem šahovskom događaju poslije Olimpijade, na kojem učestvuju vrhunski šahisti i šahistkinje Evrope.

U Turističkoj organizaciji napominju da će samo ova manifestacija dovesti u Ulcinj oko tri hiljade osoba.

 

                                                                                                                     Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo