Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO PRODUŽITI TURISTIČU SEZONU NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: Od bamija,  folklora i filma, do šaha

Objavljeno prije

na

Preko 80 odsto turističkog prometa se u Ulcinju ostvaruje tokom jula i avgusta, pa u lokalnoj vlasti i institucijama pokušavaju da organizacijom niza manifestacija produže sezonu

 

“Drago mi je da su i u opštinskim institucijama shvatili da od čudesne biljčice bamije možemo stvoriti brend. Ja vjerujem da sada imamo posložene sve kockice da čitav grad od toga ima veliku korist“, kaže vlasnik hotela Palata Venezia Gani Resulbegović.

U ovom renomiranom objektu u Starom gradu, u kojem je u vrijeme dok je njime vladala Mletačka republika (1421-1571), bilo sjedište upravitelja, sredinom avgusta je organizovana dvodnevna manifestacija u čast te jedinstvene biljke.

Gosti iz zemlje i inostranstva mogli su na Servantesovom trgu da uživaju u besplatnoj degustaciji bamija i bogatom kulturno-zabavnom programu, a ulcinjski novinari saglasni su u ocjeni da je ta manifestacija bila događaj sezone.

“Mislim da smo uspjeli da realizujemo viziju: doprinjeti održivom razvoju turizma kroz promociju naše nacionalne kuhinje. Ove godine smo uključili i domaćice iz Ulcinja kojima smo mi ustupili bamije, a one ih spremile po svojoj recepturi”, navodi Resulbegović i dodaje da će naredne godine ova manifestacija trajati tri dana.

U Turističkoj organizaciji Ulcinj (TOU), koja je bila suorganizator ovog događaja, smatraju da je 2020. godine potrebno održati i okrugli sto na kojem bi istaknuti stručnjaci ukazali na veliki značaj i ljekovita svojstva bamije na zdravlje čovjeka, te njezinu široku upotrebu i u farmaceutskoj industriji.

“Nažalost, ovdje se o svemu tome veoma malo zna. Mi imamo niz drugih proizvoda našeg podneblja i poljoprivrede koji još uvijek nijesu važan dio naše turističke ponude. A trebali bi. Tu, prije svega, mislim na masline i vino. Nedostaje nam takođe konoba i restorana sa autohtonom ugostiteljskom ponudom”, kaže direktor TO Fatmir Đeka.

On smatra da bi takva ponuda doprinjela imidžu Ulcinja, kao što je tu slučaj sa festivalom Ljetnja scena, koji se održava preko tri decenije ili sa Sajmom knjiga, koje je ove godine organizovan po 19. put. “Na otvaranju te manifestacije imali smo ministre iz četiri države. Knjiga je svojom magičnom energijom i ove godine okupila veliki broj naših dragih turista – čitalaca kojima je čitanje svakodnevna potreba, pa i ovdje, na odmoru i na moru”, ističe Đeka dodajući da su upravo spoj kulture, prirodnih ljepota i gastronomske ponude, uz ljubaznost i pristupačne cijene, ključni faktori atraktivnosti ulcinjske rivijere kao turističke destinacije.

Kao jedna od najvećih slabosti ulcinjskog turizma izdvaja se njegova sezonalnost, jer se preko 80 odsto prometa ostvaruje u julu i avgustu. A upravo manifestacije produžavaju sezonu, pa su u Turističkoj organizaciji najavili da će u septembru biti održano niz interesantnih događaja. „Biće tu za svakoga nešto interesantno. Već početkom mjeseca imaćemo dvije manifestacije: Međunarodni sajam umjetnina i zanatskih proizvoda i 6. Dolcinium international festival, na kojem se okupljaju folklorne grupe iz desetak zemalja, potom regionalnu koloniju slikara “Ulcinj na platnu”, a od 18. do 22. septembra ide 5. edicija filmskog festivala “Seanema Fest”, saopšteno je iz TOU.

Na ovogodišnjem festivalu, čiji je moto IN/EXCLUSION, biće prikazano četrdesetak dugometražnih, kratkometražnih i dokumentarnih filmova. U glavnim takmičarskim kategorijima festivala, dugometražnog i kratkometražnog filma, biće prikazane najnovije produkcije iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta uz specijalan dodatak programa igranih i dokumentarnih filmova u saradnji sa Delegacijom Evropske unije i EU Info centrom u Crnoj Gori, kao i najboljih kratkih evropskih filmova u saradnji sa Evropskom filmskom akademijom”, kaže Drita Lola, izvršna direktorka ulcinjske NVO Ja djelujem (iAct), koja je glavni organizator ove manifestacije.

Prema njezinim riječima, ovaj festival je jedinstven u Crnoj Gori i regionu, jer uvodi nov concept – „umjetnost za društvene promjene“, kombinaciju kinematografije i aktivizma, tj. kinoaktivizam.

“Svako novo izdanje festivala ide pod određenom tematskom sadržinom. Ove godine u središtu pažnje su marginalizovane grupe pojedinaca, žene, mlade, LGBTIQ osobe, etničke i rasne grupe, osobe sa invaliditetom, kao i one na ‘sjecištu’ identiteta”, naglašava Lola.

Dramaturg Janko Ljumović smatra da ovom festivalu ide na ruku sve veća vidljivost crnogorske kinematografije u evropskom kontekstu, te da crnogorskoj kinematografiji upravo treba i jedan osoben festival kao što je Seanema Film Festival. “Osoben i kroz sam naziv koji se igra u transformaciji riječi cinema. Mora mediteranska nas spajaju još više, samo je važno putovati njegovim obalama ili zaleđem, prelaziti stvarne i imaginarne granice, i ići još dalje“, navodi on.

Dugogodišnji turistički radnik Munib Abazović kaže da se samo iskorišćavanjem komparativnih prednosti i poboljšanjem ponude može produžiti sezona, jer se, kako tvrdi, od zarade u dva ljetnja mjeseca ne može živjeti godinu dana. „Kultura i sport, su ono što se samo od sebe nameće“, uvjeren je on.

U lokalnoj upravi kažu da Ulcinju trebaju kongresna i sportska hala, novi kvalitetni hoteli, akva park, marina, aerodrom… „Imamo spremne planove i lokacije, tražimo dobre investitore. Praktično niko na Mediteranu ne može ponuditi ono što mi možemo“, rekao je gradonačelnik Ljoro Nrekić.

Iz hotelske grupacije Karisma je najavljeno da će odmah nakon sezone u kompleksu Holiday Village Montenegro na Velikoj plaži početi gradnja kongresnog centra sa 800 mjesta, koji će, kako ističu, niti najveći u Crnoj Gori.

Dodaje se takođe da će na tom mjestu sredinom novembra biti održan jedan od najvažnijih međunarodnih šahovskih turnira – Evropski klupski kup 2019. Riječ je o najvećem šahovskom događaju poslije Olimpijade, na kojem učestvuju vrhunski šahisti i šahistkinje Evrope.

U Turističkoj organizaciji napominju da će samo ova manifestacija dovesti u Ulcinj oko tri hiljade osoba.

 

                                                                                                                     Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo