Povežite se sa nama

OKO NAS

PROTIVGRADNA ZAŠTITA: Krpljenje posljedica

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori se od grada štiti protivgradnim mrežama i osiguravajućim polisama. Ostatak svijeta pribjegava istim metodama. U mnogim zemljama protivgradna zaštita ne spada u domen rada državnih organa

 

Sredinom avgusta, poslije toplotnog talasa, pao je jak grad i zatekao nespremne mnoge građane Crne Gore. Nije one koji od zemlje žive i zarađuju i koji se iz godine u godinu tješe onim  – biće šta Bog da.

Kakva je protivgradna zaštita u Crnoj Gori i svijetu?

‘Pucanje u oblake’ prestalo je nakon što je ugašena fabrika 19. decembar, jedina koja je proizvodila rakete za zaštitu od grada u Crnoj Gori. Od tada, polise u osiguravajućim društvima i protivgradne mreže jedini su načini kako se poljoprivrednici i preduzetnici mogu zaštiti od vremenskih nepogoda.

To je potvrdio i Vukota Stanišić, rukovodilac Odjeljenja za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji: ,,U Crnoj Gori  protivgradne mreže su tek zaživjele. Uglavnom štite savremene voćnjake sa gustom sadnjom. Usjevi se mogu osigurati još kod osiguravajućih društava, ali to nije naročito popularno u sferi osiguranja, pa tako postoji samo jedno osiguravajuće društvo koje se time bavi. Tu su i IPARD fondovi, ali i novčana pomoć iz nacionalnog budžeta u cilju podsticanja poljoprivrednih preduzetnika”.

Sistem protivgradnih mreža sastoji se od mreža, čeličnih žica, stubova, sajli, ankera, plastičnih kapa i niza različitih zatezača i pričvršćivača. Ovakve protivgradne mreže mogu da traju i do 30 godina, ali one predstavljaju ozbiljnu investiciju.

Reklo bi se da u Crnoj Gori postoje kvalitetniji metodi kako se zaštititi od posljedica grada, nego od samog grada.

Vukota Stanišić savjetuje poljoprivrednim proizvođačima da osiguraju svoju proizvodnju, jer je iznos polise mnogo manji od štete koju nevrijeme zna da priredi: ,,U tome im pomaže Ministarstvo poljoprivrede koje snosi 50 odsto troškova iznosa polise”.

Jedan od najvećih udara grada u Crnoj Gori zabilježen je 2011. godine u Golubovcima, Tuzima i Podgorici, kada je ukupna šteta procijenjena na 240 hiljada eura. Tada je Vlada Crne Gore, na osnovu Izvještaja Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, iz budžeta izdvojila 140 hiljada eura, a 100 hiljada eura je pristiglo iz sredstava solidarnosti sa računa crnogorskih banaka.

Prema informacijama koje je Monitor dobio iz Biotehničkog fakulteta, protivgradne rakete nisu  bile efektivan način odbrane od grada. One nisu ‘bušile’ gradonosne oblake, već su ih samo premještale sa jednog mjesta na drugo. Nakon premještanja, grad padne negdje drugo i to u većoj količini.

Korišćenje protivgradnih raketa aktuelno je u regionu, ali ne i u svijetu. Njihov učinak je kontroverzan – koštaju mnogo, ali i pored njih velike štete nisu izbjegnute. Prema istraživanjima Beogradskog centra za bezbjedonosnu politiku, grad godišnje ošteti Srbiju za otprilike 40 miliona eura, a razlog tome nisu česte padavine, već neekonomičan sistem protivgradne zaštite.

Iz beogradskog Centra za promociju nauke rečeno je još prije dvije godine da su protivgradne rakete ne samo prevaziđene, već da njihova djelotvornost nikada nije dokazana. To je mišljenje i Slobodana Bubnjevića, glavnog i odgovornog urednika naučnopopularnog portala CPN-a Elementarijum. On je izjavio je online portal Ozon Press: ,,Radi se o jakom efektu slučajnosti, u pitanju je pseudonaučna metoda. Već decenijama nema nijednog naučnog rada koji potvrđuje njihov efekat. Grad na kontinentu, u našem dijelu svijeta, pada često, kad nastane uzlazni drift koji pola sata diže kristale uvis, do 10 kilometara, nekad padne vrlo razorno, ali se vrlo često i ospe pri padu kroz tople slojeve. Potpuno nasumice. Bio oblak pogođen ili ne. Protivgradna raketa je totalni mit, koji, uzgred, živi samo kod nas u Srbiji”.

Prve protivgradne rakete i topove koristili su Italijani, da bi odbranili svoje mnogobrojne voćnjake i vinograde. Danas oni namjenu nalaze izvan poljoprivrede, koriste se u automobilskoj industriji.

Online portal Biznis Insajder objavio je 2018. godine interesantnu vijest da su poljoprivrednici u Meksiku došli u sukob sa Folksvagenovom fabrikom koja se nalazi u ovoj državi, jer je za zaštitu inventara koristila upravo protivgradne topove. Oni su tvrdili da topovi uzrokuju suše i time uništavaju njihove usjeve. Tada su zahtijevali gotovo 3,7 miliona dolara odštete za najmanje pet hiljada hektara pogođenih usjeva. Uslijedio je odgovor VW fabrike da će pokrenuti instalaciju protivgradnih mreža koje će biti glavna mjera za zaštitu vozila.

Online magazin Medias – in medias res piše da je protivgradna zaštita u svijetu privatna stvar vlasnika poljoprivrednog zemljišta. Članak koji je objavljen pod nazivom Protivgradni top – neuništivi izum koji prkosi logici i nauci objašnjava: ,,Protivgradna zaštita ne spada u domen rada državnih organa u mnogim zemljama svijeta. Zaštita usjeva zavisi od lične procjene opasnosti i finansijskih mogućnosti. Kada su u pitanju male porodične firme, te mogućnosti su često skromne. Možda u tome treba tražiti razlog opstanka ovog izuma do danas, ,carevog novog odijela’ u koje mnogi još imaju puno povjerenje”.

U članku još piše: ,,Uzalud meteorolozi objašnjavaju da ovakva zaštita od grada nema nikakvu logičku ni naučnu osnovu, a kao najočiglednije objašnjenje nude argument da prirodan grom proizvodi značajno jači zvuk od topa, a opet ne uspijeva da razbije zrna grada”.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokrenula je projekat Savjetodavni sistem za rano upozoravanje u više zemalja u jugoistočnoj Evropi (SEE-MHEVS-A) tokom 2016. godine kako bi se državama u tom regionu pomoglo da, u slučaju elementarnih nepogoda, budu spremne i otporne. Na oficijalnom sajtu WMO piše: ,,Pokazalo se da postoji potreba za jačanjem regionalne saradnje kako bi se otklonili nedostaci u predviđanju i pružanju upozorenja na nacionalnom i regionalnom nivou. Da bi se to postiglo, od suštinske je važnosti razvoj regionalnog sistema savjetovanja za rano upozoravanje koji se sastoji od informacija i alata za prognostikere Nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi (NMHS) i nacionalnih sistema ranog upozoravanja. Na jednoj virtuelnoj platformi sistem će prikupljati postojeće informacije, proizvode i alate za pružanje tačnih predviđanja i upozorenja kako bi se podržalo donošenje odluka od strane nacionalnih vlasti u vezi sa opasnostima. To je platforma za saradnju na kojoj prognostičari iz različitih zemalja zajedno rade na identifikaciji potencijalnih prijetnji i njihovih uticaja”.

Pored protivgradnih mreža ova međunarodna saradnja savremena je evropska taktika pri suočavanju sa vremenskim neprilikama.

Na to da se, i pored sve dobre volje, sa prirodom teško čovjek može nadmetati, podsjetilo je nedavno nevrijeme u Rumuniji. Iako je dio pomenutog projekta Svjetske meteorološke organizacije, nijedno rano upozorenje nije spasilo grad Zalau koji je pogodio grad veličine i do pet centimetara, oštetivši stotine vozila, krovova i kuća.

Promućurni pojedinci pokušavaju da doskoče prirodi. Jedan čovjek u Teksasu je izumio automobilski mjehur koji tokom grada ostaje naduvan i štiti automobil od ulubljenja, piše online portal Zanimljivi inženjering. Do te ideje je došao, jer trenutno ne postoji način zaštite automobila osim parkiranja pod čvrstom konstrukcijom. Uređaj koji je osmislio u osnovi je fleksibilna barijera oko vozila koja može da apsorbuje udarce grada. Naduvava se daljinskim upravljačem na baterije, a može se pronaći i kupiti za 400 američkih dolara na sajtu Amazon internet kompanije.

Vjekovima se ljudi brane od grada, nekad uspješno, nekad manje uspješno. Priroda je silna, no uvijek ostaje krpljenje posljedica…

 

                                                                             Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo