Povežite se sa nama

INTERVJU

POLITIKA I NASILJE: Nejednaki i kad su žrtve

Objavljeno prije

1 mjesec

na

Protest studenata ispred Viseg i specijalnog tuzilastva Posadjen luk performans zbog izjave Milivoja Katnica specijalnog tuzioca Foto BORIS PEJOVIC

Svako nasilje je podjednako neprihvatljivo, reakcije javnosti i nadležnih organa nijesu uvijek iste. Napad na poslanika DPS-a Jevta Erakovića danima je punio stranice medija. Tako i treba. Nastavak napada na građanskog aktivistu Demira Hodžića – prati medijska tišina. To je ono što ne smije de se dešava

 

„Napadnut sam danas verbalno, potom je nasilnik pokušao i fizički. Zato što sam Crnogorac i jer sam u DPS-u, poručeno mi je da ću umrijeti. Slučaj je prijavljen. Po mojoj prijavi za prijetnju smrću iz decembra 2022. nadležni nijesu prstom maknuli. Neka nova Crna Gora, nećemo se navikavati“, napisao je poslanik DPS-a Jevto Eraković na Tviteru u nedjelju nakon što je napadnut na jednoj podgoričkoj benzinskoj pumpi. Dan nakon napada policija je uhapsila Željka Lečića.

U zemlji u kojoj su decenijama napadani i prebijani opozicioni političari, novinari i građanski aktivisti, nasilje nad bilo kim mora biti zvono za uzbunu svih. Premijer Dritan Abazović je „osudio“, ali i relativizovao napad: „Žao mi je što se to desilo, ali najvažnije je da su reagovali državni organi. Eraković je, iako ne opravdavam, verbalno napadnut. Radim poređenje sam sa sobom – kad bih prijavljivao verbalne napade, organi Crne Gore ne bi imali prilike nijednom drugom temom da se bave“.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović je u utorak  odbio prijedlog tužilaštva da odredi pritvor Željku Lečiću. Sudija je Lečiću izrekao mjeru zabrane približavanja Erakoviću na udaljenosti ne manje od 50 metara. Mjere će trajati dok za to postoji potreba a najduže do pravosnažnog okončanja postupka.

Sudija je obrazložio da ne postoje posebne okolnosti koje bi ukazale da će Lečić boravkom na slobodi ponoviti krivično djelo niti da bi mogao da utiče na svjedoke. Svjedok u postupku je Erakovićeva supruga pa nema logike da bi supruga oštećenog olakšala Lečićev položaj, saopšteno je iz Osnovnog suda. Ukoliko Lečić prekrši mjeru približavanja Erakoviću, biće mu određen pritvor.

Portali In4S i Borba su prenijeli, kako tvrde, Lečićevu izjavu pred sudom: „Čekao sam na pumpi u prodavnici red da kupim cigarete, došao je Jevto Eraković i preko reda prišao radnici i tražio da ga usluži. Rekao sam mu Erakoviću nije u redu da preko reda prilazite, prošlo je vrijeme DPS-a da se preko reda i preko veza završavaju stvari… Ništa ga na nacionalnoj osnovi nisam uvrijedio. Za sve ovo postoje snimci kamera kao i tonski zapis“.

Demokratska partija socijalista (DPS) oštro je osudila sudsku odluku da Lečiću, osumnjičenom za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika te partije Erakovića, ne odredi pritvor. Ocijenila je kao „sramnu“. Ta odluka predstavlja doprinos državnih institucija nastavku politike širenja mržnje i netrpeljivosti“, navodi se u saopštenju DPS.

„Građanima se šalje poruka da se stvara zločinački ambijent, koji je dominantno kreiran od odlazećeg premijera i njegovih poslušnika, da se odobrava progon kritičke misli i onih koji različito misle i zalažu se za odbranu demokratskih principa i vrijednosti Crne Gore“, izjavio je Eraković gostujući u emisiji Gradske RTV. On tvrdi da su događaji povezivani sa vjerskom i nacionalnom mržnjom, naposredno nakon 30. avgusta, u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici, nastavili svoj kontinuitet tokom tri godine i ništa se nije uradilo da se na pravi način sankcionišu takvi događaji. Istakao je da pokušaj relativizacije napada na Crnu Goru daje zeleno svjetlo različitim strukturama da to treba i da rade.

Svako nasilje je podjednako neprihvatljivo. Problem je što reakcije javnosti i nadležnih organa nijesu uvijek iste. Napad na poslanika Jevta Erakovića danima je punio stranice medija. Tako i treba da bude. Nastavak napada na građanskog aktivistu Demira Hodžića prati medijska tišina. To je ono što ne smije da se dešava.

„Prije nekoliko dana, nekoliko kriminalaca, dilera droge, izazvalo je incidente ispred moje kuće, remetilo javni red i mir. Pozivali su me na fizički obračun. Te osobe, pouzdano znam i mogu dokazati, su u službi DPS kriminalnog sistema. Nakon tog incidenta cijelu noć je moja porodica bila zastrašivana, provocirana autima, motorima, uzvicima, sirenama ispred kuće. Noć prije odgovora na vaša pitanja, prijavio sam upad nekoliko osoba u moje dvorište koje su na moju reakciju i reakciju moje porodice pobjegle“, izjavio je Hodžić za Monitor.

Ovog građanskog aktivistu je na izborni dan 2. aprila na Koniku napala veća grupa ljudi. Hodžić je na društvenim mrežama objavljivao da su se „sumnjive grupe“ momaka okupljale neposredno u blizini biračkih mjesta na Koniku, ukazujući na sumnju o kupovini glasova. Zbog ovog napada policija je uhapsila dvije osobe.

„Vjerujem da je policija uradila sve što je u njenoj moći. Uspjeli su da me zaštite na licu mjesta, jako brzo su pronašli i procesuirali neke od napadača. Tužilac koji je dobio moj slučaj je pokazao da je tužilaštvo još nedovoljno reformisano i to treba što prije mijenjati. Jedan od tužilaca je napad 100 ljudi na mene koji su uzvikivali da će me pronaći i ubiti, koji su opkolili policijsko auto, udarali mene, policajce, gađali nas kamenjem, neki su imali i oružje, okarakterisao kao – prekršaj“, objašnjava  Hodžić. „Da stvar bude još katastrofalnija za naše sudstvo i za pravdu, obojica sudija za prekršaje na osnovu priznanja, plača okrivljenih, puštaju ih odmah na slobodu dajući im uslovne kazne od nekoliko mjeseci. Ljudi koji su prijetili da će me ubiti, sada su na slobodi. Naglašavam, radi se o bezbjednosno interesantnim osobama, i povratnicima u vršenju krivičnih djela“, kaže Hodžić.

On je u prijavi tražio da se istraži cjelokupan slučaj i da se pronađu i nalogodavci napada na njega, što je tužilac ignorisao.  To je, smtra Hodžić, jedan od razloga što su prijetnje i napadi nastavljeni. „Prijetnje su  nastavljene od pojedinaca koji su na dan predsjedničkih izbora bili dio mreže, organizovane kriminalne grupe za kupovinu ličnih karata, za ucjenjivanje glasača, kupovinu glasova i slično“, naglašava Hodžić. On je zbog toga zatražio veću zaštitu nadležnih organa za porodicu i sebe. „Tako sam nadležnima stavio do znanja da su sada oni odgovorni ako se šta loše desi mojoj porodici i meni“, kaže Demir Hodžić. Prije zaključenja ovog broja, Hodžić nas je obavijestio da su mu iz policije obećali da će „uraditi sve što je do njih da se poveća bezbjednost mene i moje porodice“.

Ova zemlja i dalje vapi za jednakim kriterijumima, pravom i pravdom za sve.

 

Govor mržnje

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša odredila je pritvor do 30 dana Milošu Ostojiću, zbog opasnosti za ponavljanja krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Ostojić je uhapšen 22. aprila zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. On je na Fejsbuku vrijeđao Bošnjake i pozivao na njihov progon, a islam nazvao lažnom vjerom.

Odbor direktora Luke Bar razriješio je početkom ove sedmice Ostojića  funkcije predsjednika Revizirskog odbora i članstva u toj kompaniji, zbog izjave na svom privatnom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk.

Iz Bošnjačke stranke pozdravili su, kako su istakli, promptnu reakciju tužilaštva i policije na saopštenje i poziv stranke i hapšenje Ostojića.

Valja dodati da Ostojićevi učitelji, vjerski i politički lideri i aktivisti, zbog istih ili sličnih izjava nikada nijesu odgovarali.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CGO: Živimo život za 2+

Objavljeno prije

2 dana

na

26 Maja, 2023

Objavio:

Istraživanja pokazuju da nam je opšte povjerenje u institucije i organizacije prije avgusta 2020. bilo jače nego danas kada najviše rangirani jedva prebacuju 2,5 na skali od 1 do 4. I mnogo je važnih segmenta koji su nam na ocjeni 2+.  Život koji se kreće oko ocjene 2+ nije onaj koji ukazuje na poboljšanje

Za očekivati je da na ovim izborima imamo manju izlaznost nego u avgustu 2020. godine, jer nema više mobilizacijskog potencijala koji bi mogao da se aktivira kao tada, niti su na isti način spoljni akteri zainteresovani za Crnu Goru, kaže Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) u razgovoru za Monitor. „Nema ni onog DPS-a koji je bio homogenizirajući kako za svoje birače, tako i za one koji su izlazili samo da glasaju protiv. To predstavlja izazov mnogima koji su svoju politiku gradili samo na oponiranju DPS-u i sistemu koji je ona oblikovao.

Takođe, dio građana i građanki je poslije ove tri godine razočaran i onim akterima za koje su glasali na prethodnim izborima jer su vidjeli da im je na prvom, a često i jedinom, mjestu lični interes”.

MONITOR: Čeka nas Parlament, a moguće i Vlada, sa mnogo novih lica. Treba li to da nas raduje ili plaši?

ULJAREVIĆ: Problem Crne Gore danas je što ona od obnove nezavisnosti nije uspjela da stvori jaku, prozapadnu alternativu Đukanoviću i DPS-u. Umjesto toga, svjedočimo rastu desno-populističkih snaga, uz dio onih koji su nepouzdani i neotporni na štetne uticaje ili retrogradne strukture. Zato mi sa novim licima, nažalost, najmanje dobijamo kvaliteta u pristupu politici, rukovođenju, pa i u onom što se odnosi na struku kad je riječ o specifičnim oblastima.

Vrijedi podsjetiti da smo mi već imali tu političku fazu u kojoj su samo mladost, neiskustvo, i puka kritika prema prethodnicima bili protežirani kao prednosti – a to nijesu prednosti u politici demokratskih društava. Izgleda da lekciju naučenu 90-ih godina prošlog vijeka moramo da obnavljamo, a vidjećemo i koliko će nas to koštati.

MONITOR: A kakva bi mogla biti nova Vlada?

ULJAREVIĆ: Sada se u dijelu javnosti pozicionira pretpostavljena većina koja bi trebalo da je formira, a koji bi činili Evropa sad sa koalicijom Demokrate-URA i manjinskim partijama. Imajući u vidu sve razlike koje postoje među njima, ali i lične animozitete koji se kao u talasima javljaju i ukrivaju, za očekivati je da to bude mučan proces.

Nema tu kohezivnog faktora koji bi se zasnivao na principima i vrijednostima, uz činjenicu da za neke i ne znamo koje su to magistralne vrijednosti na kojima stoje.

Dodatno, imamo još nekoliko nepoznatih: da li je DF i dalje neprihvatpjiv kao dio vlasti, jer smo svjedoci da se on već duže od aktera sadašnje Vlade i njima bliskih saveznika iz različitih sfera „umiva”; kako će se odvijati stvari u PES-u s obzirom na vidno postojanje različitih struja; da li će koalicija Demokrate – URA biti raskinuta nakon izbora; Kakav će biti odnos Spajića prema Abazoviću i njegovoj partiji koja je bila ključna u obaranju Vlade čiji je on faktički bio drugi čovjek i protiv kojeg je Abazovićeva Vlada prije samo nekoliko sedmica podnijela prijavu zbog zaduženja iz 2020…

Konačno, uz očekivani uspjeh PES-a i činjenicu da su oni otvorili Pandorinu kutiju primarno ekonomskog populizma, bila bi neka kosmička pravda i da dođu u poziciju da pokušaju sprovesti svoja obećanja.

MONITOR: Kako, u odsustvu stabilnih institucija, nadomjestiti očekivani nedostatak iskustva kod budućih nosilaca ključnih političkih funkcija?

ULJAREVIĆ: Nije samo neiskustvo ono što karakteriše novu političku strukturu, već i nedostatak odgovornosti i nevjerovatno brza i jaka opijenost onim što nosi funkcija, a takvima odgovaraju erodirane institucije.

Pored izostanka kvaliteta političkih struktura, treba ukazati i na hronično nedostajanje zdrave kritičke misli u dovoljnom obimu. Naglašavam ovo zdrava kod kritičke misli, da bi pravili razliku između kritike i krikova, a mi, na žalost, prečesto čujemo samo te neartikulisane i prizemne krikove sa raznih strana.

Upravo nedostatak zdrave i principijelne kritike, stalno kalkulisanje niza aktera sa novim ili prolaznim donosiocima odluka, predstavlja opasnost u društvu koje prolazi kroz turbulentne procese u pokušaju da dođe do nove paradigme političkog djelovanja. To bi uključilo fokus na institucijama a ne na ličnostima, realnim javnim politikama a ne promotivnoj kampanji, osluškivanje pulsa građanstva čak i kad nije u skladu sa onim što su preferencije, kao i donošenje odluka koje vode emancipaciji društva, a ne njegovom nazadovanju da bi se lakše vladalo.

Zoran RADULOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu

Objavljeno prije

2 dana

na

26 Maja, 2023

Objavio:

Ako znama da je porijeklo svakog nasilja rezultanta straha kao jedne od tri osnovne emocije, uz bijes i gnijev, onda moramo znati da obezbjeđivanjem osjećaja sigurnosti kod svakog pojedinca, najbolje možemo spriječiti pojavu nasilnog ponašanja

 

MONITOR: Upozorili ste tokom pandemije na pogoršanje psihičkog zdravlja ljudi. Koliko je povećana agresija i nasilje rezultat pandemije, a koliko drugih faktora?

BURDŽOVIĆ: Posljednjih dana, dešavanja kojima svijedočima kod nas, u regionu, a reklo bi se i u čitavom svijetu, nesumnjivo ukazuju da je nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu. Pritiak na mentalno zdravlje svakog pojedinca  nakon zvaničnog kraja pandemije produbio se pogoršanjem socioekonomske situacije, rata u Ukrajini, te raznih političkih previranja. Kada imamo takve prilike u drštvu, a odgovorni ne čine potrebne intervencije da to ublaže, pojačan stepen svih oblika agresije je neminovan.

MONITOR: Kako preduprijediti nasilje?

BURDŽOVIĆ:  Ako znama da je porijeklo svakog nasilja rezultanta straha kao jedne od tri osnovne emocije, uz bijes i gnijev, onda moramo znati da obezbijeđivanjem osjećaja sigurnosti kod svakog pojedinca, najbolje možemo spriječiti pojavu nasilnog ponašanja. Veliki problem kod nas predstavlja porast vršnjačkog nasilja o kome se dosta govorilo u posljednje vrijeme, a moramo znati da sigurnost dijece isključivo zavisi od  odraslih koji brinu o njima. Kad kažem „odrasli”, mislim na njihove roditelje, blisko okruženje, prosvjetne radnike i sve one koji kreiraju ambijent u kome ta djeca rastu. Jasnim strategijama zdravstvenih vlasti, brigom o mentalnom zdravlju, intervencijama prosvjetnih radnika,  možemo učiniti mnoga za nas i naše najmlađe.

Predrag NIKOLIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije

Objavljeno prije

2 dana

na

26 Maja, 2023

Objavio:

Koliko god nas svađali, plašili i djelili, to nije toliko uspješno koliko se na prvi pogled čini. Najviše putujemo unutar regiona. Rodbinski i prijateljski smo povezani. Govorimo isti jezik, imamo isto porijeklo, mentalitet nam je sličan, jedemo istu hranu, slušamo istu muziku i protiv toga su nemoćni svi naši nacionalizmi

 

MONITOR: Kako vidite posljedice dva masovna ubistva u Beogradu koja su imala reperkusije i u regionu, pa i u Republici Srpskoj gdje je policiji prijavljeno više incidentnih situacija, naročito u školama?

PUHALO: Ako izuzmemo Sloveniju i donekle Hrvatsku, za ostale zemlje koje su nastale raspadom Jugoslavije, možemo reći da su zapuštana društva u svakom smislu. I to traje već 30 godina. Siromašni smo, PTSP-om se niko nikada nije bavio, permanetno smo pod stresom, politička nestabilnost je svakodnevica, nezadovoljni smo, naoružani smo… Antidepresivi, alkohol i lake droge su nam najbolji prijatelji, besperspektivnost dominira, ljudi odlaze, roditelji nemaju kada da se bave poslom roditelja od trke da zarade za pristojan život, djeca odrastaju u takvom društvu i smatraju ga normalnim, a niko ništa ne preduzima da se to zaustavi.

Što se tiče sistema vrijednosti koji dominira, čini mi se da imamo ozbiljne razlike između onoga što se govori u školama i realnosti.

Imamo sve predispozicije da budemo agresivni, ljuti i samo je pitanje kako će se to ispoljiti prema sebi, porodici, slabijim od sebe, pederima, ljudima druge nacionalnosti ili protivničkim navijačima.

Kao što vidite, namjerno ne spominjem rijalitije, video igrice, jutjubere, Tik-Tok i ostale „kvaritelje omladine“ jer mislim da oni nisu mnogo važni u čitavoj ovoj tragediji.

Naravno, ne smijemo na osnovu jednog ili dva slučaja donositi generalizacije, ali je sasvim jasno da od ovakvih incidenata nijedno društvo nije zaštićeno. Sada treba sjesti i prepustiti stručnjacima da predlože plan kako sanirati štetu i šta raditi na prevenciji da nam se ovakve tragedije ne bi ponavljale.

MONITOR: Ove tragedije su dovele i do nove solidarnosti sa žrtvama i građanstvom u Srbiji. U BiH i Crnoj Gori je proglašen, povodom njih, i dan žalosti. Kako bi to trebalo da razumijemo?

PUHALO: Prije svega naš problem je što nas tragedije najčešće ujedinjuju, sjetimo se poplava ili zemljotresa u Hrvatskoj. Koliko god nas svađali, plašili i djelili, to nije toliko uspješno koliko se na prvi pogled čini. Najviše putujemo unutar regiona. Rodbinski i prijateljski smo povezani. Mi govorimo isti jezik, imamo isto porijeklo, mentalitet nam je sličan, jedemo istu hranu, slušamo istu muziku i protiv toga su nemoćni svi naši nacionalizmi. Na kraju, kada nastradaju djeca, svaki roditelj, kao i odrasli čovjek, ne može da ne saosjeća sa roditeljima žrtava. Empatija je biološki uslovljena i to ne može zaustaviti nijedna granica, niti ideologija ili politika.

Nastasja RADOVIĆ
Pričitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. maja ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo