Povežite se sa nama

INTERVJU

POLITIKA I NASILJE: Nejednaki i kad su žrtve

Objavljeno prije

na

Svako nasilje je podjednako neprihvatljivo, reakcije javnosti i nadležnih organa nijesu uvijek iste. Napad na poslanika DPS-a Jevta Erakovića danima je punio stranice medija. Tako i treba. Nastavak napada na građanskog aktivistu Demira Hodžića – prati medijska tišina. To je ono što ne smije de se dešava

 

„Napadnut sam danas verbalno, potom je nasilnik pokušao i fizički. Zato što sam Crnogorac i jer sam u DPS-u, poručeno mi je da ću umrijeti. Slučaj je prijavljen. Po mojoj prijavi za prijetnju smrću iz decembra 2022. nadležni nijesu prstom maknuli. Neka nova Crna Gora, nećemo se navikavati“, napisao je poslanik DPS-a Jevto Eraković na Tviteru u nedjelju nakon što je napadnut na jednoj podgoričkoj benzinskoj pumpi. Dan nakon napada policija je uhapsila Željka Lečića.

U zemlji u kojoj su decenijama napadani i prebijani opozicioni političari, novinari i građanski aktivisti, nasilje nad bilo kim mora biti zvono za uzbunu svih. Premijer Dritan Abazović je „osudio“, ali i relativizovao napad: „Žao mi je što se to desilo, ali najvažnije je da su reagovali državni organi. Eraković je, iako ne opravdavam, verbalno napadnut. Radim poređenje sam sa sobom – kad bih prijavljivao verbalne napade, organi Crne Gore ne bi imali prilike nijednom drugom temom da se bave“.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović je u utorak  odbio prijedlog tužilaštva da odredi pritvor Željku Lečiću. Sudija je Lečiću izrekao mjeru zabrane približavanja Erakoviću na udaljenosti ne manje od 50 metara. Mjere će trajati dok za to postoji potreba a najduže do pravosnažnog okončanja postupka.

Sudija je obrazložio da ne postoje posebne okolnosti koje bi ukazale da će Lečić boravkom na slobodi ponoviti krivično djelo niti da bi mogao da utiče na svjedoke. Svjedok u postupku je Erakovićeva supruga pa nema logike da bi supruga oštećenog olakšala Lečićev položaj, saopšteno je iz Osnovnog suda. Ukoliko Lečić prekrši mjeru približavanja Erakoviću, biće mu određen pritvor.

Portali In4S i Borba su prenijeli, kako tvrde, Lečićevu izjavu pred sudom: „Čekao sam na pumpi u prodavnici red da kupim cigarete, došao je Jevto Eraković i preko reda prišao radnici i tražio da ga usluži. Rekao sam mu Erakoviću nije u redu da preko reda prilazite, prošlo je vrijeme DPS-a da se preko reda i preko veza završavaju stvari… Ništa ga na nacionalnoj osnovi nisam uvrijedio. Za sve ovo postoje snimci kamera kao i tonski zapis“.

Demokratska partija socijalista (DPS) oštro je osudila sudsku odluku da Lečiću, osumnjičenom za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika te partije Erakovića, ne odredi pritvor. Ocijenila je kao „sramnu“. Ta odluka predstavlja doprinos državnih institucija nastavku politike širenja mržnje i netrpeljivosti“, navodi se u saopštenju DPS.

„Građanima se šalje poruka da se stvara zločinački ambijent, koji je dominantno kreiran od odlazećeg premijera i njegovih poslušnika, da se odobrava progon kritičke misli i onih koji različito misle i zalažu se za odbranu demokratskih principa i vrijednosti Crne Gore“, izjavio je Eraković gostujući u emisiji Gradske RTV. On tvrdi da su događaji povezivani sa vjerskom i nacionalnom mržnjom, naposredno nakon 30. avgusta, u Pljevljima, Nikšiću, Podgorici, nastavili svoj kontinuitet tokom tri godine i ništa se nije uradilo da se na pravi način sankcionišu takvi događaji. Istakao je da pokušaj relativizacije napada na Crnu Goru daje zeleno svjetlo različitim strukturama da to treba i da rade.

Svako nasilje je podjednako neprihvatljivo. Problem je što reakcije javnosti i nadležnih organa nijesu uvijek iste. Napad na poslanika Jevta Erakovića danima je punio stranice medija. Tako i treba da bude. Nastavak napada na građanskog aktivistu Demira Hodžića prati medijska tišina. To je ono što ne smije da se dešava.

„Prije nekoliko dana, nekoliko kriminalaca, dilera droge, izazvalo je incidente ispred moje kuće, remetilo javni red i mir. Pozivali su me na fizički obračun. Te osobe, pouzdano znam i mogu dokazati, su u službi DPS kriminalnog sistema. Nakon tog incidenta cijelu noć je moja porodica bila zastrašivana, provocirana autima, motorima, uzvicima, sirenama ispred kuće. Noć prije odgovora na vaša pitanja, prijavio sam upad nekoliko osoba u moje dvorište koje su na moju reakciju i reakciju moje porodice pobjegle“, izjavio je Hodžić za Monitor.

Ovog građanskog aktivistu je na izborni dan 2. aprila na Koniku napala veća grupa ljudi. Hodžić je na društvenim mrežama objavljivao da su se „sumnjive grupe“ momaka okupljale neposredno u blizini biračkih mjesta na Koniku, ukazujući na sumnju o kupovini glasova. Zbog ovog napada policija je uhapsila dvije osobe.

„Vjerujem da je policija uradila sve što je u njenoj moći. Uspjeli su da me zaštite na licu mjesta, jako brzo su pronašli i procesuirali neke od napadača. Tužilac koji je dobio moj slučaj je pokazao da je tužilaštvo još nedovoljno reformisano i to treba što prije mijenjati. Jedan od tužilaca je napad 100 ljudi na mene koji su uzvikivali da će me pronaći i ubiti, koji su opkolili policijsko auto, udarali mene, policajce, gađali nas kamenjem, neki su imali i oružje, okarakterisao kao – prekršaj“, objašnjava  Hodžić. „Da stvar bude još katastrofalnija za naše sudstvo i za pravdu, obojica sudija za prekršaje na osnovu priznanja, plača okrivljenih, puštaju ih odmah na slobodu dajući im uslovne kazne od nekoliko mjeseci. Ljudi koji su prijetili da će me ubiti, sada su na slobodi. Naglašavam, radi se o bezbjednosno interesantnim osobama, i povratnicima u vršenju krivičnih djela“, kaže Hodžić.

On je u prijavi tražio da se istraži cjelokupan slučaj i da se pronađu i nalogodavci napada na njega, što je tužilac ignorisao.  To je, smtra Hodžić, jedan od razloga što su prijetnje i napadi nastavljeni. „Prijetnje su  nastavljene od pojedinaca koji su na dan predsjedničkih izbora bili dio mreže, organizovane kriminalne grupe za kupovinu ličnih karata, za ucjenjivanje glasača, kupovinu glasova i slično“, naglašava Hodžić. On je zbog toga zatražio veću zaštitu nadležnih organa za porodicu i sebe. „Tako sam nadležnima stavio do znanja da su sada oni odgovorni ako se šta loše desi mojoj porodici i meni“, kaže Demir Hodžić. Prije zaključenja ovog broja, Hodžić nas je obavijestio da su mu iz policije obećali da će „uraditi sve što je do njih da se poveća bezbjednost mene i moje porodice“.

Ova zemlja i dalje vapi za jednakim kriterijumima, pravom i pravdom za sve.

 

Govor mržnje

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša odredila je pritvor do 30 dana Milošu Ostojiću, zbog opasnosti za ponavljanja krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

Ostojić je uhapšen 22. aprila zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. On je na Fejsbuku vrijeđao Bošnjake i pozivao na njihov progon, a islam nazvao lažnom vjerom.

Odbor direktora Luke Bar razriješio je početkom ove sedmice Ostojića  funkcije predsjednika Revizirskog odbora i članstva u toj kompaniji, zbog izjave na svom privatnom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk.

Iz Bošnjačke stranke pozdravili su, kako su istakli, promptnu reakciju tužilaštva i policije na saopštenje i poziv stranke i hapšenje Ostojića.

Valja dodati da Ostojićevi učitelji, vjerski i politički lideri i aktivisti, zbog istih ili sličnih izjava nikada nijesu odgovarali.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Patrijarhat ubija na svakom mjestu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osionost patrijarhalne politike  je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori, od rata u kojem smo učestvovali, do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća

 

 

MONITOR: “Uključenost žena u politički život i dalje je niska i potkopana nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi”, ocjenjuje se u ovogodišnjem Izvještaju EK za Crnu Goru. Potkopava li vlast rodnu ravnopravnost?

DABIŽINOVIĆ: Postoji mnogo načina da se ne prihvati suočavanje sa problemom kakav je opresija žena u društvu. Najčešći povici ovih tridest godina su da se imaju važnije teme riješavatod pitanja koje se tiču žena i društva. Pitanje politike ima veze sa ženama, pitanje siromaštva ima veze sa ženam, pitanje rata i mira ima veze sa ženama.  Međutim, navedeno se koristi kao paravan da se ignoriše i učini nevidljivom opresija žena. Odgovor tada a i danas je isti: ovo je najvažniji problem sa kojim je sve povezano. Odgovornost političke elite za nesprovođenje izostaje. Da, vlast odbija od početka suštinski da implementira politike rodne ravnopravnosti, sem formalno zbog međunarodnih faktora.

Danas je tema žena skinuta sa dnevenog reda jer se od identitetskih pitanja  u političkom polju ne može doći na red. Iako su identitetska pitanja u vezi sa pozicijom  žena. Poznati su svi ti saboteri i razbijači. Godinama sam ih susretala od skupštinske sale do skupova na koji su pozivani. Mali broj poslanica je u svim sazivima razumio suštinu primjene ovih politika.Što nije teško razumjeti, jer su žene internalizovale slike koju je o njima stvorio patrijarhat a koje nas odvajaju od nas samih. Često podsmjeh ili bilo koja druga metoda  delegitimizacija žene koja govori o problemima žena u političkom polju,  tjera ih da se ne suočavaju i ne suprostave. Od crkve do skupštine.

Zalaganjem ženskog dijela civilnog društva, velikim trudom i radom, stvoren je mali prostor kojeg poslanice ne umiju da zadrže, podrže i povećaju jer ne razumiju koliko je to u javnom interesu svih. Sva nastojanja da se u političkom životu nađe što više žena u kontinuitutu su sabotirana, različitim strategijama a današnji nejednak odnos snaga i moći nije ni na mapi za razmatranje. Poslanice se žele afirmisati preko drugih tema koje više konveniraju političarima i pukoj lojalnosti, što pokazuje da se ne razumiju osnove politika rodne ravnopravnosti koje ne govore samo o polnoj kasti nego o političkim, socijalnim, rasnim, klasnim odnosima i klasama. To naravno pogoduje političarima  da kad god mogu žene isključe potpuno iz političkog polja.Na pregovorima o sudbini zemlje nije bilo u poslednjim godinama niti jedne žene. Kao da to nije njihovo pitanje.

MONITOR: Izvještaji EK kontinuirano ukazuju da domaći zakonodavni okvir ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje stavi u političke prioritete. Zašto kontinuirano nema političke volje?

DABIŽINOVIĆ: Prije izvještaja EU, moramo pogledati izvještaje koje pišu ženske organizacije u kontinuitetu, a odnose se na ključni razlog- izostanak političke volje.Izostanak političke volje svoju podršku ima u  kulturnim i društvenim pritiscima (obeshrabrivanje žena da se bave politikom); nevidljivosti u obrazovanju uzora i kontinuiteta borbe žena; pomenuti strah od odbacivanja i kritizerstva. Međutim, suštinski razlog je taj da političke elite neće da se stanje mjenja niti žele da dijele patrijarhalnu moć. Čitljivi pokazatelji opresije su glasni povici o apsolutnim brojevima političke većine. Apsolutne brojke su im najvažnije ne bi li mogli bez kontrole donositi odluke.  Apsolutni brojevi su karakteristika autokratskih režima i politika kojom patrijarhalci osmišljavaju vlastitu sigurnost i bezbjednost u političkom i ekonomskom smislu-od korupcije do sprege sa kriminalnim strukturama. Žene tu dođu samo kao saučesnice. Dijeljenja kolača nema, jer se moć vladanja nad potrebama onih nad kojima se vlada ne dovodi u pitanje.

Osionost patrijarhalne politike (čitaj političke moći) je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori od rata u kojem smo učestvovali do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća. Izostanak političke volje često rezultira isključivanjem, ostajemo neprijetelji jedni drugima. Nagomilanu nepravdu imržnju ne riješava mržnja.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DAMIR SULJEVIĆ, KOORDINATOR PROGRAMA LJUDSKA PRAVA CGO I ČLAN DIK-A: Kotorski scenario, između Podgorice i Šavnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji mogućnost da Ustavni sud, u slučaju ustavne žalbe DPS-a povodom lokalnih izbora u Kotoru, ponovo ima situaciju sa izjednačenim brojem glasova i ne donese odluku. U tom slučaju, ako DPS ostane pri žalbi, smatraće se da postupak nije okončan

 

 

MONITOR: Kao član Državne izborne komisije (DIK), recite nam da li su lokalni izbori u Kotoru završeni?

SULJEVIĆ:  Lokalni izbori u Kotoru nisu i teško mogu biti završeni dok traju žalbeni postupci. Državna izborna komisija (DIK) je, prije neki dan, donijela posljednju u nizu odluka oko ovih izbora, odbijajući prigovor DPS-a, ali oni sada imaju pravo žalbe Ustavnom sudu koji je nadležan da o tome donose konačnu odluku. Dok se Ustavni sud ne odredi o toj eventualnoj žalbi, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kada će konačni rezultati biti utvrđeni.

MONITOR: Pojasnite nam odnose na relaciji DIK-OIK Kotor i prošlonedjeljnu odluku OIK da se ne ponavlja glasanje na dva „sporna“ izborna mjesta?

SULJEVIĆ: To je vrlo složena pravna situacija, a pogrešne interpretacije od strane političara i medija dodatno su zbunile crnogorsku javnost. Ali da pokušam.

Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru napravila je propust u odnosu na prigovore DPS-a na dva biračka mjesta, pošto ih je usvojila bez potrebne većine i, kako se to kaže, stavila u pravni promet. Nakon toga je OIK morala donijeti odluke o ponavljanju izbora za šta, takođe, nije bilo potrebne većine. Zato se DPS žalio DIK-u, koji je  OIK-u naložio donošenje tih odluka.

Međutim, razmatrajući prigovore Demokrata, DIK je naknadno poništio rješenja koja su osnov za donošenje takvih odluka. Ovdje treba dodati i da se istekom propisanih rokova smatra da su prigovori usvojeni, kao i da je DPS propustio da u prigovoru traži poništenje glasanja, praveći propust u prigovoru DIK-u, koji je DIK kasnije prenio u rješenje jer je vezan okvirima prigovora.

Konačno, podsjećam da DIK ima ograničene nadležnosti, a ne pomaže ni faktička nefunkcionalnost Ustavnog suda koji se, sa izjednačenim brojem glasova, makar za sada, nije odredio o tom pitanju.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE, ZAGREB: Razumno je plašiti se Trampa u EU, jer je on smatra neprirodnom tvorevinom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tramp je još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“. Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Jedino dobro što Tramp, možda, donosi je smanjivanje američki sponzoriranoga „killing rate“ po svijetu

 

MONITOR: Donald Tramp je 47. predsjednik SAD. Kamala Haris, je u posljednjim nedjeljama, dobila podršku i nekih poznatih republikanaca, čak i Dika Čejnija-koji je važio za republikanskog „jastreba“. Zašto je Donald Tramp toliko „stabilan“ ?

PUHOVSKI: Desetljećima u najrazvijenijim državama svijeta (posebice u SAD i Francuskoj) jača ogorčenje protiv „establishmenta“. Dugo ga je kultivirala i politički koristila ljevica (u novije doba uz knjižuljak „Pobunite se“, Stéphanea Hessela, ili pokret „Me too“), no posljednjih desetak godina i desni je svjetonazorski spektar pokazao pripravnost da koristi ovu društvenu silu. Tramp je, još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“ (političkih i intelektualnih). Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Jer, latentna je pobuna dobrim dijelom usmjerena i protiv „woke“ sindroma koji se nameće kao „službouljudni“ (kako bi to davno, u drugome kontekstu, rekao Krleža), dakle – nužno neiskreni govor. To je  komunikacijska osnova populizma. Taktički i strategijski, kampanja demokrata je izgubila – doslovce zbog zamjenica – leksički, ali i zato što su Kamalu Harris i dalje doživljavali kao zamjenicu/namjesnicu.

MONITOR: Od početka godine odnosi u regionu su turbulentni, održano je i nekoliko skupova (Brdo-brioni, Berlinski proces…) koji se tiču EU integracija Zapadnog Balkana. Vi ste ranije bili skeptični u vezi sa iskrenim namjerama EU za proširenjem. Može li promjena u SAD i prilična neizvjesnost u vezi sa Trampovom spoljnom politikom, uticati na ovo pitanje?

PUHOVSKI: Bude li Tramp i približno radikalan kakav je već bio (i opet to obećao), EU će se naći u opasnoj šansi. Opasnost je u tomu što prekooceanski (prije svega vojni) kišobran neće više biti neupitno dan na raspolaganje i što bi se novi  predsjednik mogao razmjerno brzo sporazumjeti s Putinom – taktički, za sada. To pak znači da EU treba poraditi na svojem učvršćivanju, kako bi mogla igrati ulogu u novim okolnostima. Istovremeno, Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Već i srednjoročno, nosivi interes preživljavanja u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije pobjeđuje onaj ideologijski. No, u pitanju je baš kratkoročno, krizno razdobolje narednih godinu-dvije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo