Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE KAŽNJAVANJA MILICE ŽIVKOVIĆ NAPADNUTE U KOLAŠINU: Karike u lanacu neodgovornosti  

Objavljeno prije

na

Brojna pitanja otvorila je nadavna odluka Suda za prekršaje da sankcioniše Milicu Živković koja je zadala više udaraca stranom državljaninu, nakon što je nasrnuo na nju. Iako je kritika javnosti, uglavnom, išla na račun postupajućeg sudije za prekršaje, Alije Beganovića,  ostalo je nejasno sa koliko senzibliteta i profesionalne odgovornosti su policija i dežurni državni tužilac reagovali na taj incident

 

Rješenje Suda za prekršaje, kojim je Kolašinka Milica Živković (25) proglašena krivom i sankcionisana opomenom zbog toga što je uzvratila udarcima stranom državljaninu U.E., koji je nasrnuo na nju,  ustalasalo je javnost. „Kolašinski slučaj“ bio je, minule sedmice, povod za brojna reagovanja, apele i kritike još nepravosnažnog rješenja koje je potpisao predsjednik bjelopoljskog Suda za prekršaje Alija Beganović.

Javnost je gotovo nepodijeljeno stala iza konstatacije da „samoodbrana ne smije biti sankcionisana“. Živković je, u izjavama za medije, pitala:  Kada sam, prema zakonu,  trebalo da prestane da se branim?“.  Predstavnici civilnog sektora, pojedini političari, korisnici društvenih mreža, saglasni su da je  odluka suda višestruko problematična. Premijer u tehničkom mandatu  Dritan Abazović je sankcionisanje Milice Živković nazvao „poražavajućom odlukom nadležnih organa“.

Pored nepreciznosti kojima je obilovalo izvještavanje o onome što se  dogodio u noći između 4. i 5. avgusta, na jednom od gradskih trgova u Kolašinu, incident je,  u dijelu javnosti,  „kvalifikovan“ kao pokušaj silovanja. Tako ga, međutim, nije doživjela policija, kojoj je Kolašinka prijavila napad. Nakon svih polemika i komentara,  izostalo je zvanično objašnjenje zbog čega dežurni državni tužilac u postupanju U.E. nije našao elemente krivičnog djela.

V.d. vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović, povodom toga je zatražila provjeru  postupanja svog kolege. Pojedini predstavnici struke tvrde da je osnovni problem to što  je policija u zahtjev za pokretanje prekšajnog postupka uvrstila i djevojku  koja je prijavila napad. Tako sročen zahtjev iz policije, prema onome što su saopštili iz bjelopoljskog Suda za prekršaje, nije ostavljao mnogo mogućnosti Beganoviću. Štaviše, policija je Živković stavila na teret teži prekršaj nego njenom napadaču.

“Ističemo da je podnosilac zahtjeva koji je bio prisutan na pretresu ostao pri zahtjevu u cjelosti. Sud ne može bilo kog okrivljenog oglasiti krivim mimo onoga što mu se optužnim aktom stavlja na teret jer bi prekoračio optužbu. Shodno tome okrivljenom U.E. je stavljen na teret samo prekršaj iz čl 7.st.2 Zakona o javnom redu i miru, odnosno drsko i bestidno ponašanje, zašta je i oglašen krivim i kažnjen po zakonu. Čak je zahtjevom okrivljenoj M.Ž. stavljen na teret teži prekršaj nego okrivljenom U.E.”, saopštio je sudija Beganović.

U rješenju kojim je proglasio krivim i djevojku  i njenog napadača, sudija je konstatovao  da se strani državljanin  „ponašao naročito bestidno i uvredljivo prema oštećenoj, na način što je  uhvatio rukom u predjelu brade, a nakon što mu je sklonila ruku s brade, uhvatio je za zadnjicu“.  Takođe, konstatovano je i da je „okrivljena fizički napala U.E., na način što mu je zadala više udaraca, zatvorenom i otvorenom šakom, u predjelu glave i tijela“.  Beganović je u cjelosti prhvatio i svjedočenje drugarice Živković, kao i medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje povrede Milice Živković, nastale tokom  incidenta.

Međutim, sudija  je ocijenio  i da  se to što je  ona udarala napadača „ne može okarakteristi  kao nužna odbrana ili krajnja nužda“. Razlog za to je, kako je obrazložio Beganović, „činjenica da se radnja dešavala na Trgu i da okrivljena nije odmah pozvala policiju, već je samoincijativno upotrebila fizičku silu“.

U.E. je pred Beganovićem kazao da je on žrtva napada i da su ga dvije djevojke napale bez razloga, te  da ga je jedna od njih pljunula, pa zatim ošamarila. Tvrdio je  i da je bezuspješno pokušavao „da je makne od sebe“. U tim pokušajima, prema njegovim riječima, nanio je povrede jednoj od djevojaka. Prema njegovom iskazu, dodatno ga je napao i muškarac prolaznik, kojem je uspio da umakne. U.E. sudu nije dostavio izvještaj ljekara o svojim povredama niti ih je Beganović u rješenju konstatovao.

Zbog kršenja Zakona o javnom redu, U.E. je kažnjen novčanom kaznom od 300 eura, a, kako piše u rješenju, s obzirom da je bio u pritvoru duže od osam, a kraće od 20 sati, kazna mu je umanjena za 25 eura. Živković je izrečena opomena, ali ima obavezu i da plati 82 eura za troškove prekršajnog postupa, od čega se 52,50 eura odnosi na angažovanje tumača za maternji jezik U.E.

Milica Živković je za Monitor kazala da, prijavljujući slučaj policiji, nije ni slutila da će ono što je  izjavila biti povod da se pokrene prekršajni postupak protiv nje. Kako objašnjava i u policiju i na sud je otišla bez advokata, ali sa medicinskom dokumentacijom i svjedokinjom koja je vidjela šta se tačno desilo.

„Ja sam žrtva napada.  Policiji sam  kazala istinu, da sam U.E. udarila u pokušaju da se odbranim. Vidim da su samo to moje priznanje, jer U.E. mene nije prijavio, službenici UP iskorstili da zahtijevaju da sudija odlučuje i o mojoj krivici. Odluku suda doživljavam kao još jedan napad na sebe.  Sad mi je jasno da nijesam smjela biti naivna i poći  bez advokata ni u policiju ni na sud“, kaže ona.

Pokušaj Monitora da od U.E, dobije izjavu na temu incidenta bio je bez uspjeha.  Nekolicina radnika, koji dijele smještaj sa njim u kolašinskom turističkom objektu nijesu  željeli čak da kažu ni da li je njihov sunarodnik još u tom gradu. Sve što su rekli je da su u „došli da rade i da nikom ne žele zlo“.

Iz Udruženja za promociju prava i sloboda građana za Monitor podsjećaju da se  radi o nepravosnažnoj odluci suda. Oni ukazuju da je, s obzirom na  posljedice koje je izazvala u javnosti, neophodan stručni osvrt na dio rješenja koji je u epicentru pažnje i reagovanja.

„Neophodno je konstatovati da se, sa pravnog stanovišta, nakon što je Državno tužilaštvo našlo da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela, ne radi o pokušaju silovanja. Tako je slučaj percipiran u javnosti i na društvenim mrežama, uz doprinos medija… Međutim, vrlo ilustrativan razlog Rješenja u dijelu utvrđene krivice Živković za navodni prekršaj, dovoljno i za laičku svijest, pokazuje odsustvo osnova i za podnošenje zahtjeva za njeno prekršajno gonjenje“, zaključuju iz te NVO.

Centar za ženska prava incident je okarakterisalo kao „seksualno nasilje“, a rješenje Suda „ još jednim u nizu  razočarenja  nesposobnošću nadležnih institucija da osiguraju zaštitu i pristup žrtava pravdi“. Posebno je, kažu u toj NVO, poražavajuća činjenica da je protiv učinioca seksualnog nasilja podnijeta prekršajna prijava i da je tom prijavom, zbog remećenja javnog reda i mira, obuhvaćena i žena koja se branila od seksualnog nasilnika.

Opet su mnoga pitanja ostala bez odgovora. Prije svega, ona koja se odnose na to kako je u aktuelnim zakonskim rješenjima tretirana samoodbrana, gdje su njene granice i ko ih postavlja.

Za Kolašince ostalo je nejasno i zbog čega u noći vikenda, u vrijeme dok svi lokali još rade, u centru Kolašina nema policijske patrole i kako je incident koji je, kako Živković tvrdi, trajao oko 40 minuta, mogao ostati neprimijećen od čuvara reda. Takođe, policija nije saopštila ni da li su, prilikom utvrđivanja činjenica o tom događaju, korišćeni snimci video nadzora, koji, zasigurno,  postoje na nekom od brojnih poslovnih objekata u tom dijelu grada. Između ostalog, još  je nepoznanica ko je mladić, koji je prema riječima U.E. učestvova u napadu na njega, a prema riječima djevojke bio razlog da se njen napadač udalji.

Kolašinci su ovog puta jednodušno stali u odbranu svoje sugrađanke. Nažalost,  nije bilo tako kada  je, minulih godina, nekoliko mladih žena iz tog grada  optužilo muškarce za seksualno ili fizičko nasilje. Tada su, takođe, prema ocjeni onih koje su prijavile nasilje,  izostale pravdene odluke suda.

Pod okriljem „borbe za ljudska prava“, dio rekacija javnosti na odluku Suda za prekšaje izrodio se u targetiranje svih sunarodnika U.E.,  koji rade u Kolašinu. Svjedočili smo, nerijetko, govoru mržnje i nedvosmislenim prijetnjema. Pojedinci  su na društvenim mrežama pozivali  „na odbranu časti grada“, a neki tražili hitnu deportaciju svih stranih radnika. Prema nezvaničnim informacijama, incident u kojem je napadnuta Živković, bio je povod i za nedavnu tuču u kojoj su trojica Kolašinaca nanijeli povrede nekolicini kolega U.E. Okupljanje Kolašinki u znak podrške svojoj sugrađanki zakazano je za subotu. Odgovornost organizatora je da  ne dozvole da se se borba za prava jednih pretvori u poziv za kršenje prava drugih.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo