Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLOVNO CARSTVO BRANISLAVA – BRANA MIĆUNOVIĆA U METROPOLI TURIZMA: Kockarnice, hoteli, soliteri

Objavljeno prije

na

Nikšićanin Branislav – Brano Mićunović, postao je građanin Budve,  i tu izgradio najveći dio svog poslovnog carstva, kojim rukovodi iz luksuznog Hotela Splendid u kome stanuje. Njegovi razgranati poslovi su  ostavili dubok i neizbrisiv trag na  društveni i kulturni život crnogorske metropole turizma,  i na urbanistički izgled grada

 

Tokom proteklih  vjerskih praznika Budva je dospjela u središte interesovanja domaće i inostrane javnosti zahvaljujući hapšenju Branislava – Brana Mićunovića na Badnji dan. Ta je vijest u trenu obišla region i zasjenila sve ostale, pa i najave o mogućim nemirima na Cetinju povodom nalaganja badnjaka ispred Cetinjskog manastira.

Na kružnom toku na ulazu u Budvu i odvajanje puta ka Cetinju, pored turističkog naselja Zavala, pripadnici policije budvanskog Centra bezbjednosti zaustavili su vozilo kojim je, prema kasnijim izvještajima, upravljao poznati „kontroverzni“ biznismen Brano Mićunović, u kome su pronađena dva pištolja sa municijom. U automobilu pored Mićunovića bili su i pripadnici njegovog ličnog obezbjeđenja, Savo Vujović i Srđan Mićunović. Svoj trojici je nakon privođenja određeno zadržavanje u pritvoru do 72 sata.

Iz Uprave policije saopšteno je da im se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Tokom saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, Vujović i Mićunović  saopštili su da ilegalno oružje pripada njima, te da  Brano Mićunović nema nikakve veze sa tim. Nakon isteka 48 sati od pritvaranja, Mićunović i njegovi prijatelji pušteni su da se brane sa slobode jer u ODT u Kotoru nijesu zatražili određivanje pritvora, niti su se ovim povodom oglašavali. Bila je to po ocjeni nekih medija „glasna šutnja“ kotorskog tužilaštva iz kojeg nijesu stigli odgovori na brojna pitanja novinara.

Vijest o privođenju Mićunovića izazavala je veliku pozornost javnosti zato što je on  godinama  bio nedodirljiv, a njegove razgranate poslovne poduhvate, milionske investicije i prihode, niko u državi nije smio kontrolisati. U javnosti se inače pojavljuje isključivo u pratnji više pripadnika ličnog obezbjeđenja koji  neskriveno od očiju prolaznika, nose one crne torbice za pojasom. Tako je i sam doprinio stvaranju imidža opasnog lika iz posebnog društvenog miljea.

Neposredno nakon privođenja oglasio se potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović riječima: „Mir i sigurnost preduslov su svakog napretka, a svi građani moraju biti jednaki pred zakonom. To važi i za gospodina Branislava Mićunovića i aktivnosti policije nemaju nikakve veze sa njegovim vjerskim, nacionalnim ili političkim opredjeljenjem, već sa Ustavom i zakonima ove zemlje“.

Iako su za slične prekršaje mnogi Budvani dobijali rigorozne kazne, Mićunović se brzo našao na slobodi. On važi za dugogodišnjeg prijatelja predsjednika Mila Đukanovića, te je njegovo privođenje ponegdje protumačeno i kao iskušavanje političke moći predsjednika Crne Gore.

Nikšićanin Brano Mićunović, postao je građanin Budve, u kojoj je izgradio najveći dio svog poslovnog carstva, kojim rukovodi iz luksuznog Hotela Splendid u kome stanuje. Njegovi razgranati poslovi na teritoriji  naše turističke metropole ostavili su dubok i neizbrisiv trag na društveni i kulturni život Budve, kao i na urbanistički izgled grada.

Poslovna karijera Mićunovića u Budvi počela je 2004. godine, kada se pod čudnim okolnostima jedina državna filmska institucija u Crnoj Gori,  Zeta film, sa sjedištem u atraktivnoj poslovnoj zgradi nadomak Starog grada, našla na spisku za privatizaciju. Među ponudama za kupovinu od nekoliko filmskih kuća iz regiona i Italije, našla se i – ponuda koja se ne odbija. Tako je Zeta film,  preduzeće za proizvodnju i distribuciju filmova, za koju se vezuju počeci crnogorske kinematografije, prešla u ruke Mićunovića. A sa Zeta filmom i zgrada koja je bila ujedno i gradski Dom kulture, sa velikom pozorišnom i bioskopskom salom, u kojoj je bila smještena i gradska biblioteka, uprava festivala Grad teatar, Radio Budva i mnoge društvene organizacije.

Kao novi većinski vlasnik Zeta filma, Mićunović je za kratko vrijeme ugasio ili iselio ove kulturne ustanove. Nakon 58 godina od osnivanja, firma Zeta film je prestala da postoji. Bogat filmski materijal, filmske trake i skupa montažna oprema, odnijeti su za Podgoricu. Pozorišnu i nekoliko bioskopskih sala uz čije su sadržaje generacije Budvana odrastale, pretvorio je u nadaleko poznatu diskoteku Trokadero. Otvorio je i kockarnicu i ubrzo iselio i gradsku biblioteku, koja se nakon jednog vijeka postojanja, u jednom trenutku i bukvalno našla na ulici. Nije poznato da se bilo ko od današnjih istaknutih patriota i intelektualaca, zabrinutih za stanje crnogorskog identiteta i kulturno-istorijskog nasljeđa, oglasio povodom ove bestijalne akcije gašenja državnih i lokalnih institucija kulture i njihove prenamjene u „institucije“ jeftine zabave i kocke. Ni 16 godina kasnije Budva nije sagradila novo pozorište i bioskopsku salu kakvu je imala pola vijeka ranije, dok je gradska biblioteka našla smještaj u zgradi Akademije u predgrađu.

Zgrada Zeta filma porušena je 2018. godine da bi na njenom  mjestu bilo sagrađeno jedno  ružno kockasto zdanje, Hotel Casino sa 12 spratova, ukupne bruto izgrađene površine više od 15 hiljada kvadrata. Mićunović je uživao izuzetne privilegije na svim nivoima vlasti. I kao divlji graditelj, ali i onda kada gradi u legalnim okvirima. Da bi na parceli od 2.400 kvadrata mogao sazidati soliter sa 12 etaža, njegova katastatrska parcela povezana je sa susjednim gradskim parkom u  zajedničku urbanističku parcelu. Na taj način, na račun parkovske površine dobio je veće urbanističke parametre na osnovu kojih je u centru Budve, blizu starogradskih bedema, uspio podići soliter.

Posao oko završetka condo hotela Casino, procijenjen na 17 miliona eura, Mićunović je podijelio sa turskom kompanijom Merit Montenegro, koja se pojavljuje kao suinvestitor sa kojim je izvršena fizička podjela izgrađenih kvadrata na ravne časti. Turski investitor upisan je u katastar nepokretnosti kao suvlasnik i na zemljištu na kojem se gradi hotel.  Ugovor o zajedničkoj gradnji potpisan je krajem avgusta. Kompanija Merit Montenegro prisutna je od ranije u Crnoj Gori, upravlja  kockarnicama u luksuznim hotelima Avala i Splendid u Budvi i u Hotelu Hilton u Podgorici.

Nekoliko godina ranije, preko kompanije Old Town Invest DOO Budva, koja je u vlasništvu članova Mićunovićeve porodice i advokata, sagrađen je apart hotela Harmonija, na lokaciji između Hotela Belvi i turističkog naselja Zavala. Gradnja je započeta bez potrebnih odobrenja, bespravno, da bi krajem 2009.  Ministarstvo održivog razvoja izdalo građevinsku dozvolu za gradnju apartmanskog kompleksa od 15 spratova, kojim su trajno uništene vizure i pješačke staze između Budve i Bečića. Dio kompleksa prodat je ruskim državljanima za iznose koji se mjere milionima eura.

Mićunović je u javnosti bio prozivan i kao divlji graditelj jednog solitera i omanje zgrade pored, u naselju Mirište iznad Miločera. Umjesto stopiranja gradnje i rušenja bespravno podignutih objekata, Opština Budva u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja, donosi namjenski plan, Lokalnu studiju lokacije Mirište, kojom su Branovi objekti legalizovani i ubrzo za nove milionske sume, prodati.

Bogati Budvanin posjedovao je i zemljišni kompleks od 6.000 kvadrata u zaleđu plaže Drobni pijesak u Reževićima. Zemlju je prodao podgoričkoj kompaniji Savana Commercial Retail, koja je u vlasništvu biznismena Veselina Mijača.

U međuvremenu je postao i vlasnik atraktivne zgrade stare Pošte, sadašnje Atlas banke, koja se nalazi  pored novog Hotela Casino. Novu nekretninu kojom je krunisao svoje bogatstvo u Budvi, pazario je od kompanije Atlas Invest, vlasnika Duška Kneževića, po cijeni od 3,8 miliona eura. Stara zgrada, smještena ispred gradske luke, ima 288 kvadrata i dvorište od 172 m2. Kontroverznim planom DUP Budva centar na toj lokaciji predviđena je zgrada sa 8 spratova, pa se uskoro očekuje  rušenje i ove lijepe male dvospratnice  kojom će centar Budve i okruženje Starog grada dobiti neko novo obličje koje su diktirali bogati, pohlepni i povlašćeni investitori sa svojim kapitalom sumnjivog porijekla, među kojima značajno mjesto pripada Branislavu – Branu Mićunoviću.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Vlada trenutno ne razmatra vraćanje doprinosa za zdravstvo, kazao je za RTCG. Ali… ,,Ne razmišljamo, da budem precizan, u ovom trenutku o toj opciji, dok ne provjerimo ustavnost odluke prethodne administracije da se ukine taj doprinos”, kazao je ministar finansija. Pri tom nije propustio priliku da podsjeti kako su prvaci novoformiranog pokreta Evropa sad glavni krivci za nastalu situaciju: država ima problem da pokrije sve troškove sistema zdravstvene zaštite, a građani sve teže dolaze do ljekara i ljekova.

,,Nema sumnje da je odluka o ukidanju obaveznih zdravstvenih doprinosa bila loša. Sada je došla na naplatu – budžet je dodatno opterećen za oko 200 miliona eura, a održivost javnog zdravlja je pod znakom pitanja”, konstatovao je Damjanović. Potom je dao naznake kako neki plan ponovne podjele troškova između države i njenih (zaposlenih) građana ipak postoji: ,,Ostajem pri ideji da je, u najmanju ruku, pravedno da visoke zarade: preko 1.000, 1.500 eura, moraju da budu u spektru gdje bi se doprinosi za zdravstveno osiguranje plaćali makar minimalno, od tri do pet procenata”.

Pred Ustavnim sudom, kada on jednom  bude u funkciji, trebalo bi provjeriti i neku takvu odluku – da se doprinosi za zdravstvo naplaćaju selektivno, zavisno od procjene nečije visoke plate. Da ne objašnjavamo previše, pođimo od elementarnog: da li je plata od hiljadu eura ista u Tivtu i, recimo, Andrijevici ili Šavniku?

Na sami pomen mogućeg povratka plaćanja obaveznog zdravstvenog osiguranja reagovali su Vladini socijalni partneri. Prve primjedbe stigle su iz sindikata.

,,Ako se krene u proces ponovnog uvođenja doprinosa, taj neko će morati da nam objasni zbog čega to radi, a da nije pokušao da sa prihodne strane budžeta obezbijedi ta sredstva”, poručio je Srđa Keković, generalni sekretar USSCG. ,,Mi tvrdimo da ta sredstva (za finansiranje zdravstvenog sistema – prim. Monitora) mogu da se se obezbijede iz budžeta. Zato pozivam donosioce odluka da više razgovaramo o prihodnoj strani budžeta. Ili, da se uvede sistem odgovornosti na svim nivoima i da se budžetska sredstva racionalno troše, što sada nije slučaj”.

Oglasili su se i pojedini poslodavci. ,,Sada je svima jasno da se takva odluka nije smjela donositi na prečac, a naročito ne bez učešća ključnih predstavnika crnogorske privrede pa u tom smislu pozivamo da se ne učini ista greška i ovaj put, a pogotovu da se unaprijed ne pravi račun bez krčmara i podrazumijeva kako će trošak novog načina finansiranja snositi privreda”, poručili su iz novoformiranog Crnogorskog udruženja poslodavaca na čijem čelu je Vasilije Kostić. ,,Ne zato što naša preduzeća nemaju potreban stepen društvene odgovornosti, nego zato što je teret nameta na privredu takav da dovodi u pitanje njeno funkcionisanje na održiv način, a slaba privreda znači slabije zdravstvo, školstvo, slabije i siromašije društvo”.

Ni iz pokreta Evropa sad nijesu prećutali prozivke nasljednika iz 43. Vlade ,,Ako se vrate doprinosi za zdravstveno osiguranje na teret zaposlenog, to bi definitivno dovelo do pada neto zarade zaposlenog”, kazao je Branko Krvavac, bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija i član pokreta Evropa sad.  ,,Ako bi se vratili dopronosi na teret poslodavca, to bi značilo dodatno opterećenje za njega, odnosno, manje novca za nova investiranja i zapošljavanja, što bi značilo povratak u sive tokove i usporila bi se ekonomska aktivnost”.

Dodatno, u stranačkom saopštenju Evrope sad navodi se kako je program koji personifikuju njihovi lideri Milojko Spajić i Jakov Milatović ,,povećao životni standard građana, rasteretio poslodavce visokih troškova za poreze i doprinose na zarade i doprinio rekordnoj naplati javnih prihoda. Dakle, od Evrope sad profitirali su i zaposleni i poslodavci i država”.

Iz Evrope sad ne bave se uticajem njihovog programa na rast cijena i ovdašnju stopu inflacije, koja je znatno veća od one u eurozoni, kao ni njegovom održivošću. Spajić i njegovi saradnici prošle su godine ,,zaboravili” dio izvjesnih državnih troškova i poprilična dugovanja, kako bi njihov budžet izgledao uravnotežen (prihodna i rashodna strana). Makar u prvih 7-8 mjeseci. Baš kao što je očigledno da je ovogodišnji višak na prihodnoj strani posljedica rasta cijena, pa samim tim i veće naplate PDV-a.

I oni polemiku sa Damjanovićem i Šćekićem svode na partijsku ravan. ,,Koliko je tačno da zbog programa Evropa sad nisu mogli da se nabave ljekovi, ministar je sam pokazao raspisivanjem tendera za njihovu nabavku prije zvaničnog stupanja na snagu rebalansa budžeta, koji je bespotrebno donešen, kako bi se omogućio novac pred izbore za raznu neproduktivnu potrošnju. Ali ni to nije pomoglo partiji ministra zdravlja da pređe cenzus u glavnom gradu”, navodi se u saopštenju Evropa sad.

Sve to daje za pravo ekonomskom analitičaru Zariji Pejoviću da konstatuje kako, zapravo, svjedočimo političkom obračunu članova aktuelne i prethodne Vlade, dok se za podršku glasača bore povećanjem zarada o državnom trošku. I na kredit. „Smatram da nije korektno uvećavati javni dug povećavanjem izdvajanja za plate i penzije. U redu je jedino ako se zadužujete za kapitalne ili infrastrukturne projekte koji treba da donesu novu vrijednost. Plate treba da rastu kada imate veću produktivnost i jaku ekonomiju“, objašnjava Pejović.

Problem održivog finansiranja sistema javnog zdravlja evidentno postoji. Iskustva iz daljeg i bližeg okruženja ukazuju da država, u principu, nije sposobna, a ni spremna, da bez učešća građana finansira kvalitetan zdravstveni sitem. Kao što ni političari, kada dođu na vlast, nijesu spremni da srazmjeran dio tog troška pretovare na teret zaposlenih i njihovih poslodavaca iz realnog sektora. Izgubili bi glasače.

Tuđa iskustva govore da nas čeka kombinovani sistem ponovnog uvođenja doprinosa za zdravstveno osiguranje počev od zaposlenih sa iznad prosječnim primanjima uz konstantno povećanje iznosa tzv. participacije za medicinske usluge i ljekove u javnom zdravstvenom sistemu. Do momenta kada iznos te participacije ne bude previsok za pacijente sa iole ozbiljnijim tegobama. Isprva će pogoditi samo pojedince. Potom njihove porodice, pa sve ostale. Tada ćemo, konačno, biti svjesni obiju strana ove medalje.

Oko naših javnih finansija mnoge stvari mogle bi biti jasnije već naredne nedjelje, nakon što Podgoricu pohodi delegacija visokopozicioniranih finkcionera MMF-a. Nema sumnje, obećani rast plata biće jedna od prioritetnih tema tih razgovora. Baš kao i potreba Crne Gore da se dodatno zaduži ove, naredne i 2024. godine. Da ne idemo dalje.

       Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

I ostatak teksta je gotovo identičan prethodnom. Sve do ankete ,,među 10.000 klijenata u Crnoj Gori”. Čak su i procenti pozitivnih odgovora identični: 99, 100, 92 i 100 odsto. Ponovo promotivna akcija samo što nije završila, a na legaru lijeka jedva da ima. Samo što se ne zove Prostamid već DiaDrops.

Nije nebitno: vratite li se sjutradan na isto mjesto, popust se ponovo završava za par minuta, a broj neprodatih artikala približno je isti kao dan ranije. Oba teksta (kao još neki slični sa ,,ljekovima” za druge bolesti) postavljena su na istom sajtu – planinskicajevi.net. Nema, međutim, nikakvih podataka o vlasniku sajta ili proizvođaču ,,lijeka”.

Provjerili smo: ponuđeni artikli nijesu na spisku ljekova kojima je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore dao dozvolu za stavljanje u promet (spisak je ažuriran 31. 12. 2020.). Internet pretraga po imenu pokazuje da ,,crnogorski studenti” medicine i njihovi mentori – ne postoje. Pretraga po fotografijama daje isti rezultat. Mada, dešava se da se slika  profesora pojavljuje na više stranih sajtova na kojima se, takođe, prodaje neki revolucionarni lijek. Samo se drugačije zovu.

Zakon o ljekovima iz 2020. propisuje (član 199) da je u Crnoj Gori zabranjeno „pripisivanje ljekovitih svojstava proizvodima koji nisu ljekovi“, a da reklamiranje ljekova koji se izdaju bez recepta „mora biti objektivno i ne smije dovoditi u zabludu“. Nema, ipak, podataka da su nadležni pokušali kontrolisati i ograničiti reklamiranje i prodaju lažnih ljekova preko interneta.

Internet ponuda za one kojima su finansijske brige preče od zdravstvenih donekle se razlikuje od oglašavanja lažnih ljekova. Uglavnom, razlikujemo dva tipa ponude.

Na portalima dominiraju prodavci kriptovaluta. Ako u novčaniku imate 100 eura”, obećavaju sa jednog oglasa koji se u prvoj polovini novembra najčešće pojavljivao na domaćim portalima, “u 21 dan moći ćete ih pretvoriti u 10.000 evra. U 30 dana imaćete 30.000. Za šest mjeseci moći ćete sebi da priuštite automobil vrijedan 240.000 evra…”. Tu su, opet, finansijski stručnjaci koji vas ubjeđuju da ne propustite priliku i gomila zadovoljnih kupaca koji dijele podatke o zaradi… I svi su izmišljeni.

A reklama požuruje mogućeg kupca: ,,Samo prvih 100 ljudi ispunjava ponudu za posebne uslove zarade na kriptovalutama. Ponuda važi samo prvi put kad posjetite stranicu ni sekundu duže”.

Predlaže se, provjerili smo, ulaganje u Stellar, jednu od brojnih kriptovaluta na tržištu koje se urušava od početka godine. Ekspert, ipak, savjetuje da kupite što brže i više. ,,Nema potrebe da se savetujete sa stručnjakom kako kupiti Stellar. Brzo je i lako…Reagujte brzo: Analitičari predviđaju da će se vrijednost Stellar u bliskoj budućnosti  povećati za 2.890 %, do kraja 2022. za 5.121% a u dvogodišnjoj perspektivi  preko 10.000%, tako da svi zarađuju…”. Fali samo  informacija da je od nekadašnjeg maksimuma do sredine novembra vrijednost Stellara pala blizu deset puta (1.000 odsto). Bez naznaka da bi se trend uskoro mogao preokrenuti.

Paralelno sa ponudom ulaganja u kriptovalute, na društvenim mrežama se u kontinuitetu razvijaju svakojake piramidalne šeme. Samo što se, uglavnom, zovu mrežni marketing.

Hiljade građana Crne Gore proljetos je opljačkano, pošto su uplatili novac (od 100 do 20.000 eura) kao ulaznicu za pristup aplikaciji na kojoj su zarađivali obavljajući jednostavne zadatke (svakodnevni klik na zadatim sajtovima) i uključujući nove članove (procenat od njihove zarade) u grupu koju je formirala firma Grapefruit media.

Snovi su trajali oko tri mjeseca, a onda su vlasnici GM ugasili posao, pokupili pare i nestali. Ne zna se ko su (po jednima Kinezi po drugima naši) koliko je prevarenih (Telegram grupa Grapefruit media brojala je, kažu, više od 5.000 članova) ni koliko su novca odnijeli (izgleda da su u pitanju milioni). Koji mjesec kasnije operacija je ponovljena u Srbiji. Samo se organizator tamo zvao  Kangaroo treasure.

Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave podsjeća da su mediji odgovorni za sve ono što objave kao svoj sadržaj. Pa i reklame i oglase.

,,Ukoliko znaju da objavljuju oglas koji sadrži dezinformacije, neistinite tvrdnje ili je na neki drugi način u suprotnosti sa zakonom, mediji krše Kodeks novinara. Što se sankcionisanja tiče – time bi trebalo da se bavi samoregulacija. Da je sreće, Crna Gora bi danas imala snažno i uticajno samoregulatorno tijelo koje bi bilo čuvar profesionalne etike u novinarstvu, čiji se glas poštuje i čije odluke niko ne dovodi u pitanje. Nažalost, već duže od 12 godina mi nemamo takvo tijelo”, zaključuje Rudović. Uz preporuku: ,,Ukoliko se desi da se pretrpi šteta prihvatanjem ponude iz lažnog oglasa koji sadrži dezinformacije, građani, u krajnjem, imaju mogućnost pokretanja privatnih tužbi za naknadu štete ili nastupanje štetnih posljedica.”

Dakle, sud. Ili je, ipak, bolje poštedjeti sebe tog truda i troška.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Kovač tvrdi da je Ministarstvo pravde pažljivo sagledalo višegodišnje stanje u crnogorskom pravosuđu, koje je rezultiralo i pokretanjem krivičnih postupaka protiv najviših nosilaca pravosudnih funkcija, negativnim izvještajima evropskih partnera i NVO sektora na njihov rad, i ogromnim nepovjerenjem građana u pravosudne organe. Zbog toga žele da uvedu „dodatni modalitet utvrđivanja njihove odgovornosti“, jer dosadašnji sistem provjera „očigledno nije ispunio željena očekivanja i pokazao je nesporne limite o ovom pitanju“.

„S tim u vezi, ukazala se potreba za razmatranjem mogućnosti uvođenja procesa vetinga, kroz koji bi se utvrdila odgovornost svih onih sudija i državnih tužilaca koji su u prethodnom periodu nestručno i nesavjesno obavljali funkciju“, navodi se u saopštenju ministra pravde Marka Kovača.

On pojašnjava da „veting“ podrazumijeva procjenu imovine u vlasništvu sudija i tužilaca, članova njihovih porodica, provjeru eventualne povezanosti s kriminalom, procjenu profesionalnih kvalifikacija… U saopštenju se navodi da će Kovač započeti proceduru formiranja radnog tima (koji će pored predstavnika Ministarstva pravde činiti i predstavnici sudstva, državnog tužilaštva, civilnog sektora i međunarodni eksperti) sa zadatkom da razmotri mogućnost uvođenja veting sistema u Crnoj Gori, u skladu sa međunarodnim standardima i uz puno poštovanje ustavnih principa nezavisnosti pravosuđa.

Advokat Veselin Radulović pozdravio je tu inicijativu, ali istakao da se tome mora pristupiti ozbiljno. On je naveo upravo primjer Albanije i njihov Zakon o vetingu (Veting Law).

„Imali smo uporedna iskustva u našem susjedstvu. Albanija je uvela veting sistem 2017. godine i postigla je veoma ozbiljne rezultate kada je riječ o reformi pravosuđa. Kod njih je osnovni kriterijum bio provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija – sudija i tužilaca. Kada ti nosioci pravosudnih funkcija nijesu mogli da dokažu porijeklo njihove imovine, odnosno kada je ona značajno odudarala od onoga što su bili njihovi zvanični prihodi, oni su bili razriješeni funkcija. Jedan broj njih je podnosio ostavku pa se postupak obustavljao i to je bio jedan od rezultata ovog sistema. Nakon tri ili četiri godine uvođenja ove prakse, 40 odsto sudija i tužilaca je uklonjeno iz pravosuđa“, kaže Radulović.

On smatra da je neophodno uraditi kvalitetan zakon koji bi utvrdio kriterijume i da bi bilo dobro fokusirati se na dio utvrđivanja porijekla imovine.

„Moje je mišljenje da se Crna Gora ne bi trebala ograničiti samo na sudije i državne tužioce. Pod sistem vetinga lično bih sproveo i sve političare. Najmanja mjera koja bi mogla biti određena je da oni budu uklonjeni sa funkcija. Naravno to ne znači da tužilaštvo ne treba, kada prikupi dokaze, da pokrene i  krivični postupak protiv njih“, kazao je Radulović.

Kada je u Albaniji 2016. godine usvojen paket reformi pravosuđa, eksperti su predviđali da bi veting proces mogao očistiti oko 30 odsto sudija u Albaniji. Međutim, iz njihovog Instituta za demokratiju i medijaciju ističu da je pet godina nakon začetka reforme, ta brojka duplirana.

„Danas, 45 odsto od 408 sudija je izvan sistema zbog veting procesa, ostavke i drugih razloga. Iz istih razloga je izvan sistema i 37 odsto od 321 tužioca”, kazala je programska menadžerka iz te organizacije Rovena Sulstarova.

Za ovo rješenje nijesu zainteresovani samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Transparency International u Bosni i Hercegovini već godinama priča o neophodnosti ovakve reforme pravosuđa u toj zemlji.

Kosovo i Sjeverna Makedonija godinama pokušavaju da svoje pravosuđe reformišu pomoću sistema vetinga. Predstavnici Evropske unije su, međutim, odbili da ih podrže u tom naumu.

Kosovska ministraka pravde Aljbuljena Hadžiju kazala je da su zvaničnici EU tvrdili da bi takve reforme mogle dovesti do previše ostavki, pa bi sudovi i tužilaštva postali nefunkcionalni. Tvrde da je to bio slučaj i u Albaniji gdje su preko dvije godine dva suda sa najvišim autoritetom bila disfunkcionalna.

Na Kosovu se pravosudni organi protive ovoj vrsti reforme. Prošle godine su predstavnici sudskog i tužilačkog savjeta bojkotovali zajednički sastanak sa Vladom u izradi nacrta zakona u tom procesu.

Kada je riječ o Crnoj Gori, pravnici nijesu htjeli detaljnije da komentarišu predlog dok ga ne vide „na papiru“. Dileme su ko će i kako sprovoditi proceduru. I koja Vlada, s obzirom na to da je trenutnoj, koja o tome razmišlja, izglasano nepovjerenje. Kao i Radulović, smatraju da se mora uraditi ozbiljna analiza i da se tom procesu mora pristupiti ozbiljno.

Agencija za sprečavanje korupcije saopštila je za TV Vijesti da podržava inicijativu. Međutim, strahuju da izvršna vlast proces može koristiti kao pritisak na pravosuđe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo