Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLOVNO CARSTVO BRANISLAVA – BRANA MIĆUNOVIĆA U METROPOLI TURIZMA: Kockarnice, hoteli, soliteri

Objavljeno prije

na

Nikšićanin Branislav – Brano Mićunović, postao je građanin Budve,  i tu izgradio najveći dio svog poslovnog carstva, kojim rukovodi iz luksuznog Hotela Splendid u kome stanuje. Njegovi razgranati poslovi su  ostavili dubok i neizbrisiv trag na  društveni i kulturni život crnogorske metropole turizma,  i na urbanistički izgled grada

 

Tokom proteklih  vjerskih praznika Budva je dospjela u središte interesovanja domaće i inostrane javnosti zahvaljujući hapšenju Branislava – Brana Mićunovića na Badnji dan. Ta je vijest u trenu obišla region i zasjenila sve ostale, pa i najave o mogućim nemirima na Cetinju povodom nalaganja badnjaka ispred Cetinjskog manastira.

Na kružnom toku na ulazu u Budvu i odvajanje puta ka Cetinju, pored turističkog naselja Zavala, pripadnici policije budvanskog Centra bezbjednosti zaustavili su vozilo kojim je, prema kasnijim izvještajima, upravljao poznati „kontroverzni“ biznismen Brano Mićunović, u kome su pronađena dva pištolja sa municijom. U automobilu pored Mićunovića bili su i pripadnici njegovog ličnog obezbjeđenja, Savo Vujović i Srđan Mićunović. Svoj trojici je nakon privođenja određeno zadržavanje u pritvoru do 72 sata.

Iz Uprave policije saopšteno je da im se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Tokom saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, Vujović i Mićunović  saopštili su da ilegalno oružje pripada njima, te da  Brano Mićunović nema nikakve veze sa tim. Nakon isteka 48 sati od pritvaranja, Mićunović i njegovi prijatelji pušteni su da se brane sa slobode jer u ODT u Kotoru nijesu zatražili određivanje pritvora, niti su se ovim povodom oglašavali. Bila je to po ocjeni nekih medija „glasna šutnja“ kotorskog tužilaštva iz kojeg nijesu stigli odgovori na brojna pitanja novinara.

Vijest o privođenju Mićunovića izazavala je veliku pozornost javnosti zato što je on  godinama  bio nedodirljiv, a njegove razgranate poslovne poduhvate, milionske investicije i prihode, niko u državi nije smio kontrolisati. U javnosti se inače pojavljuje isključivo u pratnji više pripadnika ličnog obezbjeđenja koji  neskriveno od očiju prolaznika, nose one crne torbice za pojasom. Tako je i sam doprinio stvaranju imidža opasnog lika iz posebnog društvenog miljea.

Neposredno nakon privođenja oglasio se potpredsjednik Vlade, Dritan Abazović riječima: „Mir i sigurnost preduslov su svakog napretka, a svi građani moraju biti jednaki pred zakonom. To važi i za gospodina Branislava Mićunovića i aktivnosti policije nemaju nikakve veze sa njegovim vjerskim, nacionalnim ili političkim opredjeljenjem, već sa Ustavom i zakonima ove zemlje“.

Iako su za slične prekršaje mnogi Budvani dobijali rigorozne kazne, Mićunović se brzo našao na slobodi. On važi za dugogodišnjeg prijatelja predsjednika Mila Đukanovića, te je njegovo privođenje ponegdje protumačeno i kao iskušavanje političke moći predsjednika Crne Gore.

Nikšićanin Brano Mićunović, postao je građanin Budve, u kojoj je izgradio najveći dio svog poslovnog carstva, kojim rukovodi iz luksuznog Hotela Splendid u kome stanuje. Njegovi razgranati poslovi na teritoriji  naše turističke metropole ostavili su dubok i neizbrisiv trag na društveni i kulturni život Budve, kao i na urbanistički izgled grada.

Poslovna karijera Mićunovića u Budvi počela je 2004. godine, kada se pod čudnim okolnostima jedina državna filmska institucija u Crnoj Gori,  Zeta film, sa sjedištem u atraktivnoj poslovnoj zgradi nadomak Starog grada, našla na spisku za privatizaciju. Među ponudama za kupovinu od nekoliko filmskih kuća iz regiona i Italije, našla se i – ponuda koja se ne odbija. Tako je Zeta film,  preduzeće za proizvodnju i distribuciju filmova, za koju se vezuju počeci crnogorske kinematografije, prešla u ruke Mićunovića. A sa Zeta filmom i zgrada koja je bila ujedno i gradski Dom kulture, sa velikom pozorišnom i bioskopskom salom, u kojoj je bila smještena i gradska biblioteka, uprava festivala Grad teatar, Radio Budva i mnoge društvene organizacije.

Kao novi većinski vlasnik Zeta filma, Mićunović je za kratko vrijeme ugasio ili iselio ove kulturne ustanove. Nakon 58 godina od osnivanja, firma Zeta film je prestala da postoji. Bogat filmski materijal, filmske trake i skupa montažna oprema, odnijeti su za Podgoricu. Pozorišnu i nekoliko bioskopskih sala uz čije su sadržaje generacije Budvana odrastale, pretvorio je u nadaleko poznatu diskoteku Trokadero. Otvorio je i kockarnicu i ubrzo iselio i gradsku biblioteku, koja se nakon jednog vijeka postojanja, u jednom trenutku i bukvalno našla na ulici. Nije poznato da se bilo ko od današnjih istaknutih patriota i intelektualaca, zabrinutih za stanje crnogorskog identiteta i kulturno-istorijskog nasljeđa, oglasio povodom ove bestijalne akcije gašenja državnih i lokalnih institucija kulture i njihove prenamjene u „institucije“ jeftine zabave i kocke. Ni 16 godina kasnije Budva nije sagradila novo pozorište i bioskopsku salu kakvu je imala pola vijeka ranije, dok je gradska biblioteka našla smještaj u zgradi Akademije u predgrađu.

Zgrada Zeta filma porušena je 2018. godine da bi na njenom  mjestu bilo sagrađeno jedno  ružno kockasto zdanje, Hotel Casino sa 12 spratova, ukupne bruto izgrađene površine više od 15 hiljada kvadrata. Mićunović je uživao izuzetne privilegije na svim nivoima vlasti. I kao divlji graditelj, ali i onda kada gradi u legalnim okvirima. Da bi na parceli od 2.400 kvadrata mogao sazidati soliter sa 12 etaža, njegova katastatrska parcela povezana je sa susjednim gradskim parkom u  zajedničku urbanističku parcelu. Na taj način, na račun parkovske površine dobio je veće urbanističke parametre na osnovu kojih je u centru Budve, blizu starogradskih bedema, uspio podići soliter.

Posao oko završetka condo hotela Casino, procijenjen na 17 miliona eura, Mićunović je podijelio sa turskom kompanijom Merit Montenegro, koja se pojavljuje kao suinvestitor sa kojim je izvršena fizička podjela izgrađenih kvadrata na ravne časti. Turski investitor upisan je u katastar nepokretnosti kao suvlasnik i na zemljištu na kojem se gradi hotel.  Ugovor o zajedničkoj gradnji potpisan je krajem avgusta. Kompanija Merit Montenegro prisutna je od ranije u Crnoj Gori, upravlja  kockarnicama u luksuznim hotelima Avala i Splendid u Budvi i u Hotelu Hilton u Podgorici.

Nekoliko godina ranije, preko kompanije Old Town Invest DOO Budva, koja je u vlasništvu članova Mićunovićeve porodice i advokata, sagrađen je apart hotela Harmonija, na lokaciji između Hotela Belvi i turističkog naselja Zavala. Gradnja je započeta bez potrebnih odobrenja, bespravno, da bi krajem 2009.  Ministarstvo održivog razvoja izdalo građevinsku dozvolu za gradnju apartmanskog kompleksa od 15 spratova, kojim su trajno uništene vizure i pješačke staze između Budve i Bečića. Dio kompleksa prodat je ruskim državljanima za iznose koji se mjere milionima eura.

Mićunović je u javnosti bio prozivan i kao divlji graditelj jednog solitera i omanje zgrade pored, u naselju Mirište iznad Miločera. Umjesto stopiranja gradnje i rušenja bespravno podignutih objekata, Opština Budva u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja, donosi namjenski plan, Lokalnu studiju lokacije Mirište, kojom su Branovi objekti legalizovani i ubrzo za nove milionske sume, prodati.

Bogati Budvanin posjedovao je i zemljišni kompleks od 6.000 kvadrata u zaleđu plaže Drobni pijesak u Reževićima. Zemlju je prodao podgoričkoj kompaniji Savana Commercial Retail, koja je u vlasništvu biznismena Veselina Mijača.

U međuvremenu je postao i vlasnik atraktivne zgrade stare Pošte, sadašnje Atlas banke, koja se nalazi  pored novog Hotela Casino. Novu nekretninu kojom je krunisao svoje bogatstvo u Budvi, pazario je od kompanije Atlas Invest, vlasnika Duška Kneževića, po cijeni od 3,8 miliona eura. Stara zgrada, smještena ispred gradske luke, ima 288 kvadrata i dvorište od 172 m2. Kontroverznim planom DUP Budva centar na toj lokaciji predviđena je zgrada sa 8 spratova, pa se uskoro očekuje  rušenje i ove lijepe male dvospratnice  kojom će centar Budve i okruženje Starog grada dobiti neko novo obličje koje su diktirali bogati, pohlepni i povlašćeni investitori sa svojim kapitalom sumnjivog porijekla, među kojima značajno mjesto pripada Branislavu – Branu Mićunoviću.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo