Najave da bi uskoro konačno mogao biti završen tunel „Klisura“, kojim će se spojitii Jezerine sa kolašinske strane i planina Jelovica kod Berana, dovele se do naglog skoka cijena nekretnina sa beranske strane ovog planinskog masiva
Ko je ugrabio, ugrabio je. Najave da bi uskoro konačno mogao biti završen tunel „Klisura“, kojim će se spojiti Jezerine sa kolašinske strane i planina Jelovica kod Berana, dovele se do naglog skoka cijena nekretnina sa beranske strane ovog planinskog masiva. Biće, ipak, da je onaj ko je ugrabio znao i da će proći i kuda će proći put, kao i kada će biti konačno završen.
Prema vrlo pouzdanim informacijama, cijene ara zemljišta na lokaciji bliže tunelu, kreću se trenutno i do deset hiljada eura, dok je u drugim zonama planine Jelovice cijena ara od 3 do 4,5 hiljada eura.
Cijene zemljište na planini Jelovici kod Berana počele su da vrtoglavo rastu početkom ove godine. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, tek 300 do 400 eura. Prije trasiranja puta, i da vam ga je neko davao džabe, mislili biste se da li da ga uzmete.
Prema riječima dobro obaviještenih sagovornika Monitora talas kupovine zemljišta se pojačao zbog činjenice što se vjeruje da će cijene tek da porastu kada tunel bude potpuno završen i put u potpunosti stavljen u funkciju. Sa druge strane tunela „Klisura“, na teritoriji Kolašina, razni tajkuni su odavno sve prigrabili, nešto priveli namjeni i prodali za žičare, a nešto će tek prodavati za izgradnju najmodernijih hotela.
Logično je, zbog toga, zašto je Jelovica odjednom aktuelna. Treutno sa beranske strane, na toj planini koja je dio masiva Bjelasice, postoji samo stari hotel koji nije u funkciji, i još jedan privatni hotel, gdje već godinama žive radnici „Euroasfalta“ koji rade na izgradnji puta i tunela.
Već je izgrađeno i nekoliko poznatih ekokatuna, eko restorana, kao i veći broj atraktivnih vikendica. Mnoge ranije izgrađene vikendice već su date na prodaju po višestruko većim cijenama nego kada su građene. I tu ima Beranaca koji su imali na vrijeme informacije, ali je zanimljivo da ima možda i više Podgoričana.
Mnogo ranije biznismen Oleg Obradović i kompanija „Bemaks“ izgradili su na beranskoj teritoriji, od planine Jelovice, pa nizvodno do Berana, pet malih hidroelktrana, ne računajući i onu visočije na planini, pod nazivom „Jezerštica“, odnosno na istoimenoj rijeci Jezerštici, sa kojom su i ušli u ovaj veliki biznis.
Nedavno su gledaci nacionalnog javnog servisa širom Crne Gore mogli vidjeti kako izgledaju trenutno radovi u tunelu dugom 2,8 kilmetara, kao i put od Kolašina do Berana. Poslednji rok koji je Vlada Crne Gore dala izvođaču, bosanskoj firmi „Euroasfalt“ je novembar ove godine.
Ovaj posao je dogovoren i sklopljen sa „Euroasfaltom“ prije sedam godina i tada je cijena trebalo da bude 37 hiljada eura, dok će zbog neplaniranih radova i mnogih manjkavosti u ugovoru, ovaj posao državu Crnu Goru koštati skoro duplo skuplje. Hoće li i kada neko zbog toga odgovarati, da li je u svemu bilo korupcije u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalsita, odnosno njihovog partnera SD čiji je to bio resor, Specijalno državno tužilaštvo se još nije izjasnilo, iako su krivične prijave odavno predate.
A šta od puta i hidrolektrana ima nekada najveći beranski mjesni centar, Lubnice, za koji se slabo čulo dok nije počela gradnja puta. Očigledno ništa. Prvi put u svom više od vijeka dugom postojanju, Osnovna škola „Lubnice“ ove godine nema ni jednog đaka prvaka.
Direktorica ove škole, Snežana Rajković, kazala je da je to jednostavno negativni trend koji prati čitav sjever, a ovdje se manifestuje ovako drastično.
„Žao mi je što to moram saopštiti, ali je tačno da prvi put ova škola neće imati ni jednog jedinog prvaka. U čitavom mjesnom centru bio je jedan prvak, ali su roditelji odlučili da ga prebace, odnodno upišu u gradsku školu“ – kazala je Rajković.
Ona je dodala da ni malo ne ohrabruje podatak da Osnovna škola „Lubnice“ ima svega 21 učenika, od čega 19 u matičnoj školi, i još dva učenika u područnom odjeljenju u selu Glavaca. Osnovana je još 1892. godine, i nekada je brojala i do 400 učenika. Prije samo deset godina, ova škola je je renovirana uz pomoć države i donatora i dovedena u vrlo funkcionalno stanje, ali, nažalost, to nije zaustavilo migracije.
Na području takozvane Gornjoselske župe, smještene na padinama Bjelasice, koju čine sela Lubnice, Praćevac, Bastahe, Glavace, Кurikuće i Vuča, 1948. godine živjelo je 1800 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na nešto više od 600. Danas je ta cifra vjerovatno zabrinjavajuća, što će sljedeći popis sigurno pokazati.
“Na čitavom području mjesne zajednice trenutno ima svega 52 stalna domaćinstva. I to su uglavnom staračka. Mladi odlaze prema gradu, i dalje. Niko više ne želi da živi na selu i da se bavi seskim poslovima” – kaže Raković.
On se pribojava da uskoro u selima Gornjoselske župe neće ostati više niko.
U Lubnicama već dvije i po decenije propada i nekadašnji zadružni dom, u kojem su nekada radili otkupni centar, prodavnica, kafana, pošta i ambulanta. Sve je to odavno u ruševinama, pri čemu se samo nagađa ko je vlasnik nakon prvatizacije.
Može li se, ipak, nešto promijeniti sa konačnim završetkom tunela i stavljanjem u funkciju puta? Za sada je izvjesno da mogu samo još više skočiti cijene zemljišta na Jelovici. Ko je od mještana Lubnica bio dobro obaviješten, možda je i zaradio. Mnogo je više onih koji nisu ništa znali, i koji su jeftino prodavali, da bi sada drugi skupo preprodavali.
Tufik SOFTIĆ
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA1 sedmica
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice