Povežite se sa nama

Izdvojeno

RADE MARIĆ, VLASNIK KOMPANIJE ZA LUKSUZNI PREVOZ U LONDONU: Mnogo radio, mnogo i zaradio

Objavljeno prije

na

Sa Ambasadom SFRJ došao je u London 1972.  Počeo je u sektoru obezbjeđenja. Na tom poslu ostao je tek par godina. Poželio je više slobode. Počeo je kao konobar i čistač tanjira u hotelu St Ermins. Čekao je da prođu neophodne četiri i po godine, kako bi dobio dozvolu boravka. Par godina, nakon te dozvole, Rade Marić je započeo posao luksuznog prevoza i obezbjeđenja. Ostalo je istorija

 

U Londonu živi i radi nekoliko hiljada Crnogoraca. Profesori, biznismeni, doktori, ljekari, lučki radnici… Jedan od njih je i Rade Marić, poznat i ugledan među sunarodnicima. Njegova firma pod nazivom R.I.M.&A.C.D. godinama pruža usluge prevoza elitnoj svjetskoj klijenteli. Bogati biznismeni, slavni glumci, političari, bankari, kraljevske porodice… Oni koji ga poznaju, reći će da je mnoge, koji su u London dolazili sa naših prostora, dočekao i pomogao im da se snađu.

„Pomognem što mogu, što ne mogu nisam ni dužan“, kroz osmijeh kaže Marić u razgovoru za Monitor. Ostvario je u životu daleko više nego što je i očekivao, kaže. Iza uspjeha stajalo je i veliko odricanje. Bilo je teških dana. „Nisi sa porodicom ni kad je dan za sport, ni u vrijeme godišnjih odmora“.

Sa Ambasadom SFRJ došao je u London 1972. godine. Počeo je u sektoru obezbjeđenja. Na tom poslu ostao je tek par godina. Nerado priča o ovom radnom iskustvu. Diskrecija je ono na što se obavezao odlaskom. Ipak, ispričaće nam da je uoči Titove posjete Londonu, tih sedamdesetih, 27 specijalaca dvije nedelje ranije došlo, kako bi sve one koji su bili sumnjivi po Predsjednikovu bezbjednost, držali na oku.  Prisjeća se i susreta  u restoranu, u prostorijama Ambasade predstavnika velikih jugoslovenskih firmi u Londonu: Rudi Čajevca, Genexa, Inexa, Jugotursa, Privredne komore… Tu su pravljeni poslovni dogovori ali bila i lijepa druženjenja.

Radnicima Ambasade nije bilo dozvoljeno zabavljanje sa strankinjama. Sve se kontrolisalo. Tada dvadesetogodišnji Rade Marić poželio je više slobode.

Počeo je kao konobar i čistač tanjira u hotelu St Ermins. Čekao je da prođu neophodne četiri i po godine, kako bi dobio dozvolu boravka. Par godina, nakon te dozvole, Rade Marić započeće posao luksuznog prevoza i obezbjeđenja. Ostalo je istorija.

Poznanstvo sa moćnim ljudima koje je upoznao tokom rada u ambasadi, olakšalo je početke. Između ostalih, sa predstavnicima Ambasada Saudijske Arabije, Bahreina, Kuvajta… Radio je i sa libijskom ambasadom. Od kraja sedamdesetih postao je i lični prevoznik i obezbjeđenje kraljevske familije Bahreina. Malo je pričao i puno radio i tako sticao veliko povjerenje klijenata.

„Bilo je pet sestara i tri brata kraljevske familije sa Bahreina. Svima sam organizovao i prevoz i obezbjeđenje kad bi dolazili u London. Za mene su radili bivši marinci, policajci ili vojnici. Posla je bilo dosta. Znala se tarifa koja je naplaćivana kad šeici dolaze. Dolazili su obično u junu. Sa cijelom porodicom. Problem je bilo obezbijediti dovoljno vozila, ali kad imate posao lakše se i zadužiti. Mnogo se radilo, i mnogo zarađivalo…

S ponosom ističe da se veliko povjerenje, koje su bahreinski klijenti stekli, potvrdilo pozivnicama za privatne proslave, koje godinama stižu na njegovu adresu i adresu njegove porodice.

Prvi mercedes 200 D kupio je 1976. Polovan i na  kredit. „Sjećam se, vozim princezu, auspuh mi se ljulja, a ja ga vežem konopom.“  Posao se vremenom širio. Danas Marićev vozni park čini 30 automobila. Par vozila su BMW marke,  ostalo su mercedesi S i C klase, sa šestoro vrata.

„Nedavno smo kupili šest novih mercedesa, majbaha. Svaki od 115.000 do 120.000 funti zavisno od opreme. Uvijek sam razmišljao da ako želiš da se voziš prvom klasom, onda kupi kartu. Za mene je mercedes upravo bio ta prva klasa. Kvalitetet i luksuz koji moji klijenti očekuju.Vozila izvanrednog stila i dizajna“, objašnjava Rade Marić.

Marić ima 15 stalno zaposlenih vozača, od kojih su neki već dvije decenije u njegovoj službi. Po potrebi iznajmljuje vozače koji voze njegove, kako ih on naziva, goste, u njegovim kolima. Među gostima su i WPP, najveća medijska kompanija u svijetu, sa kojom je aranžman napravljen još u prvim godinama Marićevog rada, japanska banka Novator i svjetski poznata imena kompanija poput Meldex’a, Itochu, Rivet

U petospratnici kod Čelsija, u vlasništvu Radeta Marića, sjedište je njegove firme R.I.M & A.C.D. Na zidovima fotografije slavnih ljudi koje je vozio. Bahreinska princeza, bivši muž princeze iz Monaka, Muhamed Ali, članovi posade Apolo… Sa Omarom Šarifom je i drugovao. Obradovao je suprugu kada je slavnog glumca doveo kući na kafu. „Bila  je oduševljena. Film Doktor Živago gledala je 20 puta“.

Sjedišta njegovih luksuznih limuzina koristili su i brojni crnogorski i srbijanski političari i ambasadori. „Nikad nisam bio član nijedne partije, ali mi je drago da našim ljudima mogu biti na usluzi.“

Od 18 sati kad se se kancelarije njegove firme zatvaraju, Radetov telefon je dostupan. „Moja lična odgovornost je da klijentima obezbijedim servis koji očekuju i lični odgovor.“

Svoj zivot Marić je podredio radu i familiji. Radio je, kaže, sa ljubavlju i užitkom, uz veliku pomoć supruge. Otac je dva sina, Nikole i Saše i ćerki Tanje i Nataše. Sva djeca su školovana na privatnim školama. Stariji, Nikola, danas živi i radi u Švedskoj. Mlađi, Saša, diplomirao je na prestižnom koledžu St. Martin fine art & design. Bavi se fotografijom i izlagao je u Nacionalnoj galeriji portreta u London. Živi i vrlo uspješno radi u Njujorku. Tanja je farmaceut i dr ginekološkinja, članica Royal College of opsteticians gynaecologists, a Nataša uspješna advokatica. „Nemam dovoljno vremena za druženja“, kaže Rade. Njegova djeca i sedmoro unučadi su društvo u kome najradije provodi vrijeme.

Spreman je da da se nađe na usluzi onima koji iz Crne Gore dođu ovdje u potrazi za boljim životom. „Čovjek nikada ne smije zaboraviti da je građanin, prije svega, svoje države, ma gdje živio.To je moja dužnost i moralna obaveza prema onima koji se nađu u stranom svijetu.“ Ali je spreman i da otvorenog srca podrži rad čak 70 humanitarnih organizacija u Londonu. Sa brojnih adresa, među kojima i Povelja Crvenog krsta SRJ, ali i zahvalnice diplomatskih krugova, uručivane su Mariću. Nije nepoznato da je porodica Marić uvijek spremna da obezbijedi pomoć djeci kojoj je potrebno liječenje ili neka od skupih operacija. „Kad su djeca u pitanju, tu dvoumljenja nema. Učiniću sve što je u mojoj moći da pomognem“.

Posjeti Marić ponekad i Crnogorsko-britansko udruženje Montenegro UK Society. Sa sunarodnicima ovdje se obilježe značajni datumi crnogorske istorije.

Kod Jaza, u Lastvi Grbaljskoj napravio je kuću. Sa suprugom, djecom i unučadima rado provede ovdje odmor uživajući u plivanju, biciklanju. I, u ljepotama Crne Gore.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

KROĆENJE CIJENA: Poslije turističkih, predizborne marže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist, ali iz vlade sa puno optimizma najavljuju njenu reprizu. Istovremeno,   iz PES-a su Milatoviću poručili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego osjete benefite programa ES2

 

Ranije nego što je to bilo najavljeno, Vlada se ponovo uhvatila u koštac sa (pre)visokim cijenama. Kao i proljetos, i sada je riječ o akciji ograničenja marži za dio osnovnih životnih namirnica – prehrambenih i higijenskih proizvoda. U odnosu na kampanju Limitirane cijene ograničenje marži ostalo je isto (do 10, odnosno 15 odsto u veletrgovinama i maloprodaji) ali je popis proizvoda proširen sa 43 na 66. Vladina odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom listu.

„Sada očekujemo da se ova odluka sprovede“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, uz konstataciju da bi „bilo dobro“ da trgovci u radnjama obilježe proizvode sa limitiranom maržom, iako im Vlada tu obavezu ne može nametnuti svojom odlukom.  „Odluka se ne odnosi na male trgovine (ako ukupna površina svih radnji istog vlasnika ne prelazi 600 kvadratnih metara – prim. Monitora), a važiće do 31. januara 2025. godine. Nakon primjene odluke očekujem smanjenje cijena, jer na osnovu izvještaja tržišne inspekcije marže su puno veće od onih na koje ćemo da ih limitramo”, pojasnio je Đeljošaj.

Od ministra nijesmo saznali kolike su te trgovačke marže o kojima u Crnoj Gori pričamo već više od godinu.  Tom temom nije se bavio ni premijer Milojko Spajić. Njemu je prioritet bio da objasni da „inflacija više nije problem, ali jesu visoke cijene proizvoda“. Za to je  krivicu prebacio na prethodnike iz Vlade Dritana Abazovića. „Mi radimo na tom naslijeđenom problemu“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOJI FAKULTETI VODE DO POSLA, A KOJI DO BIROA: Deficit strategije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora. Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuju ovaj kadar

 

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – studiranje se ipak isplati. Ako je za utjehu, najmanje je visokoškolaca među nezaposlenima.

U Crnoj Gori je nezaposleno 34.715 lica (blizu 59 odsto od tog broja čine žene), pokazuju podaci koje je Zavod za zapošljavenje dostavio Monitoru. Od ukupnog broja nezaposlenih, najmanje je onih sa fakultetskim diplomama – nezaposleni sa VI, VII i VIII nivoom kvalifikacija (visokoškolci) čine 3.687 ili 10,62 odsto. Nezaposlenih sa I i II nivoom obrazovanja (bez škole,  osnovna škola, niže stručno obrazovanje) ima 14.159 ili 40,79 odsto, a najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom i višom  školom 16.869 ili 48,59 odsto.

Deficitaran kadar sa fakultetskom diplomom u posljednjih godinu dana, od 30. juna 2023. do 30. juna 2024, bili su nastavnici prirodno-matematičke struke (profesor matematike, fizike,  hemije, biologije). Nedostajalo je i medicinara (doktor medicine, specijalisti medicine, farmaceuti, nastavnici zdravstvene struke, nastavnici biotehničke struke), zatim grupa zanimanja elektroničari, nastavnici tehničko tehnološke struke (u okviru njih profesor računarske grupe). Veća tražnja od ponude zabilježena je i kod informatičara i zanimanja informacionih tehnologija. Prema podacima Zavoda, mnoga zanimanja nedostaju u prosvjeti –  iz oblasti muzičkog obrazovanja,  profesor psihologije, profesor njemačkog jezika, profesor likovne grupe predmeta, profesor razredne nastave, profesor vaspitanja predškolske djece, defektolozi…

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora… Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuje ovaj kadar. U prvom upisnom roku za studijsku 2024/25. na Univerzitetu Crne Gore na  Ekonomskom fakultetu stiglo je 289 prijava, Filozofskom (249), Pravnom (231), Fakultetu političkih nauka (136). No, da se percepcija mladih mijenja govori i to da je najviše prijava podnešeno za upis na Medicinskom fakultetu (340), a 121 kandidata prijavilo se za upis na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Više od dvije trećine svršenih srednjoškolaca se upisuju na studije. Iako svi ne završe, ranija istraživanja govore da se svake godine preko 2.000 svršenih visokoškolaca prijavi na biro rada .  ,,U odnosu na broj postojećih radnih mjesta, sektor visokog obrazovanja proizvede 3,5 puta više kadra”, konstatovano je u jednoj od Analiza stanja na Univerzitetu Crne Gore.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo