Povežite se sa nama

FOKUS

Rezervne duše

Objavljeno prije

na

Leti vlast Crnom Gorom – samo u četiri prva dana oktobra stalo je toliko događaja da bi u vrijeme bez izbora popunili četiri mjeseca. Minimum.

Prvi oktobar: predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić uručuje Trinaestojulsku nagradu Marini Abramović; premijer Igor Lukšić i ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar otvaraju prugu Nikšić –Podgorica; ministri finansija i zdravlja Milorad Katnić i Miodrag Radunović borave u službenoj posjeti Igalu i Meljinama; ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović u Bijelom Polju dodjeljuje ključeve korisnicima stanova za osobe u stanju socijalne potrebe… Drugi oktobar: predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić prima člana njemačkog Bundestaga Štefana Klaudija Lamea; ministar zdravlja Miodrag Radunović potpisuje Memorandum sa Dnevnim novinama i Udruženjem Roditelji; ministar ekonomije Vladimir Kavarić u posjeti Termoelektrani Pljevlja i Opštini Šavnik; ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović polaže vijenac na grob prvog ministra unutrašnjih djela Knjaževine Crne Gore Maša Vrbice…

Treći oktobar: predsjednik Vlade Igor Lukšić tokom radne posjete Kotoru pušta u pogon trafo-stanicu Škaljari, potom sa ministrom turizma i održivog razvoja Predragom Sekulićem prisustvuje proglašenju nagrađenih i izložbi radova sa konkursa za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje hotela sa pet zvjezdica…

Četvrti oktobar: ministar zdravlja Miodrag Radunović otvara Sajam medicine; održava se svečana ceremonija povodom Dana Vojske Crne Gore; predsjednik parlamenta u okviru manifestacije Dani crnogorskog parlamentarizma, prima šampione znanja Crne Gore i uručuje im prigodne poklone; U Privrednoj komori predstavljaju projekat podsticanja zapošljavanja Preduzetništvo na Vašem pragu; održava se sjednica Savjeta za partnerstvo za mir, kojom predsjedava premijer Igor Lukšić…

Ostatak vladajuće kampanje obavlja predsjednik DPS-a Milo Đukanović. Nijesu mu više male ni mjesne zajednice, ukazuje se na sve strane. U publici je s jedne strane mnoštvo sićušnih lokalnih šefovih kopija, koje bi da on nije đe je, bile u zatvoru i, sa druge strane sirotinja koja ga gleda kao Boga. Oni koji vjeruju da im Milo daje penzije, socijalnu pomoć i čuva državu.

DPS se ne bori za dio kolača vlasti, već da sačuva povjerenje kako bi podmetnula svoja leđa pred ogromnim teretom odgovornosti koji stoji pred Crnom Gorom – kaže Milo Đukanović. ,,Zato što je u igri mnogo krupan ulog, onaj do kojeg smo došli poslije sto godina čekanja, onaj kapital koji smo ostvarili 21. maja 2006. godine”. Ostatak kapitala je bitno – kapitalniji, ali o tome se ne govori.

Dio mašine zadužen za istraživanja javnog mnjenja takođe je obavio svoj posao. Koaliciju Evropska Crna Gora-Milo Đukanović podržava 47,2 odsto opredijeljenih birača, dok Demokratski front ima podršku 18,5, SNP 14,9, Pozitivna 10,2 odsto birača – pokazalo je septembarsko istraživanje Miloša Bešića. Riječ je o još jednom samostvarivom istraživanju u kojem su rezultati takvi kakvi su zato što njihova metodologija podrazumijeva da se prethodno utvrdi zadatak i projektuje da tako bude. Bešićevo je samo da zapiše šta su projektovali glavni a odradili opštinski i drugi odbori.

Zaključen je i birački spisak. Najnoviji detaljni podaci znaće se kad ovaj Monitor bude u prodaji, a posljednji objavljeni kažu da u Crnoj Gori ima 512.387 birača, oko 14 hiljada više nego na prethodnim izborima.

Uprkos raznim konferencijama za štampu, sastancima sa stranim ambasadorima i ljutitim izjavama, ostalo je nejasno kako u biračkom spisku ima više ljudi nego što po popisu iz 2011. ima punoljetnih građana.

,,To što je u biračkom spisku oko 30 hiljada više ljudi nego punoljetnih osoba po popisu i to što nadležni državni organi nijesu objasnili o čemu se radi, ozbiljno opterećuje regularnost predstojećih izbora”, ocjenjuje za Monitor poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović.

Ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović smatra da su evidencije i registri koji se vode u MUP-u sigurno na najvišem nivou kad je u pitanju region i na nivou ozbiljnih registara u zemljama EU.

On inače zna da se pohvali. U aprilu ove godine Vlada Crne Gore usvojila je MUP-ovu informaciju o implementaciji propisa za izdavanje identifikacionih dokumenata. ,,Uspješno smo implementirali propise u potpunosti usklađene sa evropskim standardima”, ocijenio je Brajović. Podaci iz te informacije pokazuju da je izdato 444.366 novih ličnih karata crnogorskim državljanima koji imaju prebivalište u Crnoj Gori. Uprkos, dakle, ,,najvišem nivou” evidencija, preko 68 hiljada birača neće glasati sa novim dokumentima. Zapravo više, jer jedan dio izdatih ličnih karata pripada osobama koje nemaju 18 godina. U Podgorici ima 142. 417 birača, nove lične karte ima njih 110.022.

Skupština je ovih dana odlučila da se može glasati i sa starim ličnim kartama. Ranije je ministar Brajović jednom kazao kako će u biračkom spisku ostati ljudi koji su ranije stekli biračko pravo, a nijesu državljani Crne Gore. Od tri uslova koja, kako bi neko ostvario pravo da glasa, propisuje Ustav Crne Gore – punoljetstvo, državljanstvo i prebivalište – posljednja dva se očigledno shvataju vrlo olako.

Među četrnaest elektronskih baza kojima se Brajović pohvalio u gorepomenutoj informaciji dvije su: elektronski registar prebivališta i

elektronski registar nevažećih, poništenih i proglašenih nevažećim ličnih karata crnogorskih državljana. Ništa od te elektronike nije pomoglo ministru da odgovori na pitanje koliko je u biračkom spisku osoba koje formalno imaju prebavilište u Crnoj Gori, ali su više od dvije godine u inostranstvu ili imaju strano državljanstvo. “Ne vidim potrebu da odgovorim na to pitanje jer ne postoji mogućnost zloupotrebe u tom smislu. Crnogorski državljanin koji je na biračkom spisku mora doći u Crnu Goru da bi glasao. Mi nemamo obavezu da ga brišemo iz spiska ako nije odjavio prebivalište”.

Prema zakonu o registrima prebivališta i boravišta, prebivalište je mjesto u kojem se lice nastani da u njemu stalno živi… Ako se odseli, građanin je dužan da to prijavi u roku od osam dana. ,,Organ državne uprave pokrenuće postupak za utvrđivanje prebivališta, radi dopune evidencija registra prebivališta, ako se neko odselio iz Crne Gore, a nije podnio odjavu prebivališta”. To može da uradi i na zahtjev državnog organa i organa lokalne uprave. Sve u svemu – država ima na raspolaganju mehanizam po kojem može uskladiti evidenciju prebivališta sa biračkim spiskom, samo neće.

,,Nedopustivo je za jednu uređenu državu da nema evidenciju o svojm građanima koji su po više decenija na tzv. privremenom radu u inostranstvu, a da se istovremeno vode kao osobe koje su u Crnoj Gori”, kaže Velizar Kaluđerović. SNP je godinama pokušavao da od MUP-a dobije precizne podatke o broju građana u dijaspori i dobijao objašnjenje da se takva evidencija ne vodi. ,,Tako neodgovoran pristup omogućava zloupotrebu na sljedeći način: podaci iz registra prebivališta osobe koja je upisana u birački spisak, a godinama i decenijama je van Crne Gore, za koju se zna da neće doći na glasanje, upisuju se u lična dokumenta na kojima je fotografija neke druge osobe koja prihvati da, naravno uz određene uslove, odradi takav posao za potrebe vlasti”, objašnjava Kaluđerović.

SNP je nakon predsjedničkih izbora 2008. podnio sedam krivičnih prijava protiv predsjednika biračkih odbora koji su omogućili nepoznatim osobama da glasaju umjesto 32 birača, uglavnom onih koji žive u inostranstvu. Prijave su sadržale i matične brojeve onih koji su kobajagi glasali tako da je sav posao tužilaštva trebao da bude da pitaju MUP jesu li ti ljudi dolazili. Neke od prijava je tužilaštvo bez obrazloženja odbacilo, neke je, uobičajeno, prećutalo. Do dana današnjeg ne postoji službeno objašnjenje kako je Anton Stanaj, jedan od vlasnika Rokšpeda, glasao iz beogradsko pritvora.

,,Na taj način poslata je poruka i vlastima ali i pojedincima koji će u njihovo ime da obavljaju poslove na biračkim mjestima da se ne plaše sankcija i da mogu nastaviti da na takav način pomažu vlasti da dođe do fiktivnih glasova”, kaže Kaluđerović. On je ranije upozorio da su najdrastičnija neslaganja između podataka sa popisa i iz biračkog spiska upravo u opštinama iz kojih se odselio veliki broj ljudi. U Rožajama prema popisu ima 15.000 punoljetnih, dok je birača 21.000. Oko šest hiljada više birača nego punoljetnih ima i u Bijelom Polju, u Beranama je taj broj oko 3.800, u Plavu preko 3.500, Ulcinju oko 3.000.

Ko ne zna gdje živi mogao bi pomisliti da birače koji nemaju prebivalište u Crnoj Gori vlast neće da izbriše iz biračkog spiska zbog poštovanja sentimenata. Zar da se odreknemo naših ljudi – onih koje smo prvo poćerali, a poslije kumili da na referendumu glasaju. Rješenje postoji. U Hrvatskoj, recimo, dijaspora ima pravo na tri poslanička mandata. Pravo na svog poslanika naša dijspora tražila je tek sporadično, a vlastima se, jasno, neuporedivo više isplati održavanje sive zone rezervnih glasova koje raspoređuje po potrebi.

Partijska policija ima ozbiljan izvor sigurnih glasova. Naravno da zloupotreba ljudi koji žive drugdje nije ni jedina krađa, niti način na koji se dolazi do najvećeg broja glasova. Samo je tu vrstu krađe lakše dokazati nego onu kad neko glasa za vlast da ne bi izgubio posao. Da imamo tužilaštvo.

Kad već nije postavila tvrde uslove za održavanje fer i demokratskih izbora, kad nije ozbiljno razmotrila mogućnost bojkota, opoziciji preostaje da se uzda u to što, ovoga puta, građani ne mogu reći da nemaju pristojnih političkih ponuda. Samo, riječ je o ponudi za demokratsko društvo, a to ovdje ne živi.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo