Povežite se sa nama

MONITORING

ROK PO ROK: Korak do sporazuma bez smisla

Objavljeno prije

na

Kad je već svima dosadilo da se razne odluke čekaju od petka do petka, političari u našoj zemlji riješili su da uvaže tu činjenicu. U ovom trenutku, u pregovorima oko potpisivanja sporazuma o slobodnim izborima ne postoji čak ni rok koji se očekuje. U jednoj riječi – limbo – prostor „između” u kojem se ne zna kako vrijeme teče. Samo što nama teče.

Prošli petak je bio jedan od rokova u kojem se očekivalo potpisivanje sporazuma. Ptice znaju da je uslov za njegovo potpisivanje ostavka direktorice RTCG Radojke Rutović. Petak se provukao, šuškalo se o ponedjeljku – ništa.

,,Mislim da su prošli svi rokovi i da je krajnje vrijeme da, ako se želi uraditi nešto, u narednih nekoliko dana sporazum bude potpisan. U suprotnom, on neće imati mnogo smisla”, ocjenjuje za Monitor Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju.

Funkcioner Demosa Goran Danilović smatra da je jasno da DPS ne želi sporazum, kao i da je žalosno skrivanje iza urednice RTCG. Prema njegovim riječima, DPS se do posljednjeg trenutka nadao da će dio opozicije koji pregovara odustati, kako bi premijer Milo Đukanović mogao nemoćno raširiti ruke prema Evropi uz čuvenu i otrcanu frazu: sve sam im nudio, ali nemam kome. ,,U posljednjem trenutku, danas, sjutra, DPS će opet odigrati predstavu o nezavisnim institucijama, profesionalizmu i ucjenjivačkoj opoziciji”, kazao je Danilović uz objašnjenje da po sporazumu opoziciji pripada preko 200 mjesta u državnim službama i preduzećima i to u ključnim oblastima.,,To je ključni problem i sada treba naći nešto drugo, neki objektivni ili istorijski motiv da se sporazum odbaci. Čekamo taj scenario mirno i staloženo”, kazao je Danilović.

Nije lako dokučiti šta u tom scenariju može izazvati ,,mir” i ,,staloženost” kod opozicije. Kao u partiji šaha koju igraju početnici, svaki potez je predvidiv i ne nazire se onaj koji ide na ruku dijelu opozicije koja pregovara o formiranju vlade izbornog povjerenja. Ako sporazum bude potpisan, već je jasno da za njegovu ozbiljnu primjenu neće imati dovoljno vremena. Ako ne bude potpisan, uslovi za izbore neće biti popravljeni ni onoliko koliko bi sa sporazumom možda bili. Opozicija na to može da odgovori, zahtjevom da se iozbori odlože, i bojkotom. Milo Đukanović na raspolaganju ima raspisivanje izbora sa satelitskim partijama. To je to.

Za sedam dana koliko je u posljednjem odlaganju dosad izgubljeno, onih 200 ljudi koji treba da zauzmu pozicije u vlasti mogli su da nauče, barem, gdje im je radno mjesto i da se upoznaju sa budućim saradnicima. Ako bi bili vrlo vrijedni i da razmotre sve interne akte po kojima određena institucija funkcioniše.

Demokratski front sa strane se ruga opoziciji koja sa Đukanovićem pregovara i broji im sate. ,,Predsjedništvo DF-a još jednom upozorava lidere opozicije koji mole Mila Đukanovića da ih uzme sa sobom, da će sjutra biti 96 sati od isteka posljednjeg, šestog roka koji su dali DPS-u, i da ukoliko prebace 100 sati čekanja, više ne rizikuju ozbiljnu kompromitaciju, već i cenzus koji im neće davati nikakve posljednje rokove”, napisao je DF u saopštenju objavljenom u srijedu.

DPS uglavnom ćuti, ali zato urlaju njihovi mediji. ,,Opozicija već prebrojava i kalkuliše sa 200 funkcija”, objavi se na jednom i odjekuje na barem još pet mjesta. Na nekom pametnijem mjestu zvučalo bi suludo, ovdje je dio života. Kao kad je, sjetiće se stariji čitaoci, na prvim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori najkrupnija optužba glasila: ,,Opozicija se bori za vlast”. Monitor je već pisao o tome kako način na koji strogo kontrolisani mediji pišu o sporazumu vlasti i opozicije jasno govore o tome koliko je vlst spremna da sporazum zaista sprovede i koliko joj je, zapravo, stalo do uslova za fer i demokratske izbore.

Postaje smiješno koliko DPS sjekira što se lider SDP-a Ranko Krivokapić još potpisuje kao predsjednik Skupštine Crne Gore. I tu su istekli razni rokovi. Bilo je najavljeno da će, ukoliko sporazum bude potpisan, sjednica parlamenta na kojoj bi se glasalo o lex specialisu, formiranju nove vlade i Krivokapićevoj ostavci – tim redom – biti održana 19. aprila. Pošto sporazuma nema, nema ni sjednice, a izostala je i sjednica Kolegijuma na kojoj je trebao da bude usaglašen dnevni red u verziji ,,bez sporazuma”. Ruku na srce, ako se nikome u zemlji ne žuri, što bi se žurilo Ranku Krivokapiću.

Prema jednoj od čaršijskih priča, partije koje pregovaraju o sporazumu utihnule su jer čekaju rezultate izbora u Tivtu. Nema neke logike, prosto zato što izbori u tom gradu teško mogu biti indikator za izbore na državnom nivou. Na prošlim lokalnim izborima u Tivtu DPS je osvojio 12, SDP pet, HGI i SNP po četiri mandata, Nova srpska demokratija tri, koalicija DSS, SSR i nezavisni kandidati dva mandata i po jedan mandat Liberalno građanska alternativa i Pokret za promjene.

Na izborima u Tivtu 17. aprila učestvovaće 12 lista. Za bojkot su se, osim Demokratskog fronta, odlučili Demos, Demokrate i Građanski pokret URA. SNP i SDP učestvuju na izborima, Pozitivna nije uspjela da napravi listu. Prvi put će biti primijenjena elektronska identifikacija birača, ali tivatski birački spisak nije ,,prošao” AFIS – sistem koji treba da eliminiše duple birače. Iz nevladinog sektora su ranije ocjenjivali kako izbore, ako ne bude provjere pomoću AFIS-a treba odložiti, ali sad više niko o tome ne govori. Prema podacima koje je objavio MUP, u poređenju sa predsjedničkim izborima koji su održani 7. aprila 2013. godine birački spisak u Tivtu je uvećan za 331 građanina.

U međuvremenu je pet opozicionih poslanika optužilo izvršnu vlast da je na mala vrata uvela mogućnost da glasaju osobe za koje u sistemu nema fotografija, iako je to suprotno Zakonu o izboru odbornika i poslanika. Poslanici Neven Gošović i Velizar Kaluđerović iz Demokratske Crne Gore, Goran Danilović iz DEMOS-a, Dritan Abazović i Miloš Konatar iz URE i Mladen Bojanić podržali su MANS-ovu inicijativu i uputili Ustavnom sudu Predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravila o radu biračkih odbora, kao i Uputstva o načinu korišćenja elektronskih uređaja za identifikaciju birača.

,,Izuzetno je zabrinjavajuća činjenica da izvršna vlast, suprotno zakonu i volji skupštinske većine, direktno utiče na izborni proces izradom pogubnih podzakonskih akata kojima se obesmišljavaju ključne promjene izbornih zakona. Još veći problem je što nova Državna izborna komisija nije spriječila takvo postupanje izvršne vlasti, već se pridružila podrivanju zakonitosti izbornog procesa”, ocijenili su poslanici. Na njihov poziv Ustavnom sudu da hitno reaguje, niko nije odgovorio.

Nezakonita pravila, kako tvrdi pet poslanika, obezbijedila su u Tivtu biračko pravo za 245 građana. To je više od cenzusa koji je bio potreban na prethodnim lokalnim izborima, pa taj broj glasova može odlučiti ko će u Tivtu u naredne četiri godine biti na vlasti.

Već, očigledno, izbori u Tivtu, pokazali su još jednan raskošan repertoar izbornih zloupotreba vlasti. Ovakva primjena elektronske identifikacije birača, koliko se vidi, u vrh glave može da koristi kratkovidim članovima biračkog odbora da ne moraju da se muče sa onim sitnim slikama na ličnim kartama, nego da ih fino vide na ekranu. I to tu.

Ako su izbori u Tivtu trebali da nam budu putokaz kako će izgledati izbori za državni parlament, sve se vidi samo ne čist put. Sve govori kako ni za tivatske, ni za izbore na jesen ništa nije spremno.

Ne zna se hoće li sporazum za fer izbore završiti tako što će DPS pregovore o njemu odlagati do tačke kad dogovor postane potpuno besmislen, ili će od njega, prosto odustati, računajući da je kupuo dovoljno vremena. Nije velik manevarski prostor opozicije koja sa ovakvom vlašću pregovara, ali nije ni rješenje da – čami čekajući.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo