Povežite se sa nama

MONITORING

ROK PO ROK: Korak do sporazuma bez smisla

Objavljeno prije

na

Kad je već svima dosadilo da se razne odluke čekaju od petka do petka, političari u našoj zemlji riješili su da uvaže tu činjenicu. U ovom trenutku, u pregovorima oko potpisivanja sporazuma o slobodnim izborima ne postoji čak ni rok koji se očekuje. U jednoj riječi – limbo – prostor „između” u kojem se ne zna kako vrijeme teče. Samo što nama teče.

Prošli petak je bio jedan od rokova u kojem se očekivalo potpisivanje sporazuma. Ptice znaju da je uslov za njegovo potpisivanje ostavka direktorice RTCG Radojke Rutović. Petak se provukao, šuškalo se o ponedjeljku – ništa.

,,Mislim da su prošli svi rokovi i da je krajnje vrijeme da, ako se želi uraditi nešto, u narednih nekoliko dana sporazum bude potpisan. U suprotnom, on neće imati mnogo smisla”, ocjenjuje za Monitor Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju.

Funkcioner Demosa Goran Danilović smatra da je jasno da DPS ne želi sporazum, kao i da je žalosno skrivanje iza urednice RTCG. Prema njegovim riječima, DPS se do posljednjeg trenutka nadao da će dio opozicije koji pregovara odustati, kako bi premijer Milo Đukanović mogao nemoćno raširiti ruke prema Evropi uz čuvenu i otrcanu frazu: sve sam im nudio, ali nemam kome. ,,U posljednjem trenutku, danas, sjutra, DPS će opet odigrati predstavu o nezavisnim institucijama, profesionalizmu i ucjenjivačkoj opoziciji”, kazao je Danilović uz objašnjenje da po sporazumu opoziciji pripada preko 200 mjesta u državnim službama i preduzećima i to u ključnim oblastima.,,To je ključni problem i sada treba naći nešto drugo, neki objektivni ili istorijski motiv da se sporazum odbaci. Čekamo taj scenario mirno i staloženo”, kazao je Danilović.

Nije lako dokučiti šta u tom scenariju može izazvati ,,mir” i ,,staloženost” kod opozicije. Kao u partiji šaha koju igraju početnici, svaki potez je predvidiv i ne nazire se onaj koji ide na ruku dijelu opozicije koja pregovara o formiranju vlade izbornog povjerenja. Ako sporazum bude potpisan, već je jasno da za njegovu ozbiljnu primjenu neće imati dovoljno vremena. Ako ne bude potpisan, uslovi za izbore neće biti popravljeni ni onoliko koliko bi sa sporazumom možda bili. Opozicija na to može da odgovori, zahtjevom da se iozbori odlože, i bojkotom. Milo Đukanović na raspolaganju ima raspisivanje izbora sa satelitskim partijama. To je to.

Za sedam dana koliko je u posljednjem odlaganju dosad izgubljeno, onih 200 ljudi koji treba da zauzmu pozicije u vlasti mogli su da nauče, barem, gdje im je radno mjesto i da se upoznaju sa budućim saradnicima. Ako bi bili vrlo vrijedni i da razmotre sve interne akte po kojima određena institucija funkcioniše.

Demokratski front sa strane se ruga opoziciji koja sa Đukanovićem pregovara i broji im sate. ,,Predsjedništvo DF-a još jednom upozorava lidere opozicije koji mole Mila Đukanovića da ih uzme sa sobom, da će sjutra biti 96 sati od isteka posljednjeg, šestog roka koji su dali DPS-u, i da ukoliko prebace 100 sati čekanja, više ne rizikuju ozbiljnu kompromitaciju, već i cenzus koji im neće davati nikakve posljednje rokove”, napisao je DF u saopštenju objavljenom u srijedu.

DPS uglavnom ćuti, ali zato urlaju njihovi mediji. ,,Opozicija već prebrojava i kalkuliše sa 200 funkcija”, objavi se na jednom i odjekuje na barem još pet mjesta. Na nekom pametnijem mjestu zvučalo bi suludo, ovdje je dio života. Kao kad je, sjetiće se stariji čitaoci, na prvim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori najkrupnija optužba glasila: ,,Opozicija se bori za vlast”. Monitor je već pisao o tome kako način na koji strogo kontrolisani mediji pišu o sporazumu vlasti i opozicije jasno govore o tome koliko je vlst spremna da sporazum zaista sprovede i koliko joj je, zapravo, stalo do uslova za fer i demokratske izbore.

Postaje smiješno koliko DPS sjekira što se lider SDP-a Ranko Krivokapić još potpisuje kao predsjednik Skupštine Crne Gore. I tu su istekli razni rokovi. Bilo je najavljeno da će, ukoliko sporazum bude potpisan, sjednica parlamenta na kojoj bi se glasalo o lex specialisu, formiranju nove vlade i Krivokapićevoj ostavci – tim redom – biti održana 19. aprila. Pošto sporazuma nema, nema ni sjednice, a izostala je i sjednica Kolegijuma na kojoj je trebao da bude usaglašen dnevni red u verziji ,,bez sporazuma”. Ruku na srce, ako se nikome u zemlji ne žuri, što bi se žurilo Ranku Krivokapiću.

Prema jednoj od čaršijskih priča, partije koje pregovaraju o sporazumu utihnule su jer čekaju rezultate izbora u Tivtu. Nema neke logike, prosto zato što izbori u tom gradu teško mogu biti indikator za izbore na državnom nivou. Na prošlim lokalnim izborima u Tivtu DPS je osvojio 12, SDP pet, HGI i SNP po četiri mandata, Nova srpska demokratija tri, koalicija DSS, SSR i nezavisni kandidati dva mandata i po jedan mandat Liberalno građanska alternativa i Pokret za promjene.

Na izborima u Tivtu 17. aprila učestvovaće 12 lista. Za bojkot su se, osim Demokratskog fronta, odlučili Demos, Demokrate i Građanski pokret URA. SNP i SDP učestvuju na izborima, Pozitivna nije uspjela da napravi listu. Prvi put će biti primijenjena elektronska identifikacija birača, ali tivatski birački spisak nije ,,prošao” AFIS – sistem koji treba da eliminiše duple birače. Iz nevladinog sektora su ranije ocjenjivali kako izbore, ako ne bude provjere pomoću AFIS-a treba odložiti, ali sad više niko o tome ne govori. Prema podacima koje je objavio MUP, u poređenju sa predsjedničkim izborima koji su održani 7. aprila 2013. godine birački spisak u Tivtu je uvećan za 331 građanina.

U međuvremenu je pet opozicionih poslanika optužilo izvršnu vlast da je na mala vrata uvela mogućnost da glasaju osobe za koje u sistemu nema fotografija, iako je to suprotno Zakonu o izboru odbornika i poslanika. Poslanici Neven Gošović i Velizar Kaluđerović iz Demokratske Crne Gore, Goran Danilović iz DEMOS-a, Dritan Abazović i Miloš Konatar iz URE i Mladen Bojanić podržali su MANS-ovu inicijativu i uputili Ustavnom sudu Predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravila o radu biračkih odbora, kao i Uputstva o načinu korišćenja elektronskih uređaja za identifikaciju birača.

,,Izuzetno je zabrinjavajuća činjenica da izvršna vlast, suprotno zakonu i volji skupštinske većine, direktno utiče na izborni proces izradom pogubnih podzakonskih akata kojima se obesmišljavaju ključne promjene izbornih zakona. Još veći problem je što nova Državna izborna komisija nije spriječila takvo postupanje izvršne vlasti, već se pridružila podrivanju zakonitosti izbornog procesa”, ocijenili su poslanici. Na njihov poziv Ustavnom sudu da hitno reaguje, niko nije odgovorio.

Nezakonita pravila, kako tvrdi pet poslanika, obezbijedila su u Tivtu biračko pravo za 245 građana. To je više od cenzusa koji je bio potreban na prethodnim lokalnim izborima, pa taj broj glasova može odlučiti ko će u Tivtu u naredne četiri godine biti na vlasti.

Već, očigledno, izbori u Tivtu, pokazali su još jednan raskošan repertoar izbornih zloupotreba vlasti. Ovakva primjena elektronske identifikacije birača, koliko se vidi, u vrh glave može da koristi kratkovidim članovima biračkog odbora da ne moraju da se muče sa onim sitnim slikama na ličnim kartama, nego da ih fino vide na ekranu. I to tu.

Ako su izbori u Tivtu trebali da nam budu putokaz kako će izgledati izbori za državni parlament, sve se vidi samo ne čist put. Sve govori kako ni za tivatske, ni za izbore na jesen ništa nije spremno.

Ne zna se hoće li sporazum za fer izbore završiti tako što će DPS pregovore o njemu odlagati do tačke kad dogovor postane potpuno besmislen, ili će od njega, prosto odustati, računajući da je kupuo dovoljno vremena. Nije velik manevarski prostor opozicije koja sa ovakvom vlašću pregovara, ali nije ni rješenje da – čami čekajući.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo