Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ROTIRAJUĆA FOTELJA GRADONAČELNIKA BUDVE: DPS RUŠI VLAST U BUDVI UOČI IZBORA

Objavljeno prije

na

Marku Careviću će izgleda presuditi litije. Ne samo njegovo učešće na njima, nego i agitovanje sa pozicije gradonačelnika, učešće u blokadi puteva… Carević je   i predsjednik crkvene opštine u Budvi i pokrovitelj mnogih vjerskih  događaja. Time je postao trn u oku „pravovjernih“ u DPS-u. Crnogorska će naprasno, iznenađena njegovim uvjerenjima, poslužiti kao produžena ruka u obračunu

 

Budva je opet u fokusu političkih zbivanja i (ne)očekivanih akcija usmjerenih ka preuzmianju lokalne vlasti prije izbora. Isprobanim političkim inženjeringom Demokratska partija socijalista krenula je u odlučnu akciju preuzimanja vlasti od koalicije i stranaka koje su osvojile većinu na posljednjim lokalnim izborima oktobra 2016. Posljednjeg dana aprila pokrenuta je incijativa za smjenu predsjednika Opštine Budva, Marka Bata Carevića. Inicijativu, koju je podnijela Crnogorska, koja raspolaže sa tri odbornička mandata, potpisalo je 11 odbornika DPS-a, jedan odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.  Nedostaje potpis dvanaestog odbornika DPS-a Gojka Ljubanovića, pa je smjena za koju je potrebno 17 odborničkih ruku, za sada neizvjesna.

Ohrabrena grupa stranaka, koje su nakon izbora 2016. ostale u opoziciji, podnijela je tri dana kasnije novu inicijativu, ovoga puta za smjenu predsjednika SO Budva, Krsta Radovića iz redova Demokrata, koja je jednodušno podržana od strane SDP, SD, Crnogorske i  odbornika Džakovića. Stranke iz lokalne  opozicije odlučne su da preuzmu vlast u Budvi četiri mjeseca uoči redovnih lokalnih izbora, kako bi se sa pozicija vlasti i sa resursima kojima raspolaže bogata opština Budva, pripremale za utakmicu onako kako je to rađeno svih prethodnih godina.

Na inicijativu o njegovoj smjeni, predsjednik Opštine odgovorio je smjenama funkcionera Crnogorske sa funkcija u lokalnoj upravi. Carević je u jednom danu smijenio potpredsjednika Opštine Vladimira Bulatovića, šeficu stranke Anđelu Ivanović i sekretara za društvene djelatnosti Ljiljanu Pjerotić, dok je drugim službenicima iz redova ove stranke poručio da sami daju otkaz i potraže uhljebljenje kod DPS-a. Tako je kratkotrajna politička ljubav DF-a i Crnogorske okončana.

Do pogoršanja odnosa između DF-a i Crnogorske došlo je, između ostalog, zbog odbijanja Carevića da potpiše ugovor o izgradnji žičare iz Bečića do sela Brajići, odnosno do stare austrougarske kasarne, jer se vlasnici zemljišta na toj trasi protive eksproprijaciji. Ideja izgradnje žičare u turističke svrhe potekla je od bivšeg lidera Crnogorske Dragana Purka Ivančevića i njegovih partnera, ističu u DF-u.

Međutim, razlozi za aktiviranje ideje o smjeni Carevića su ipak druge prirode.  Mnogobrojne trzavice među koalicionim partnerima, koje su pratile rad lokalne uprave, nisu ugrozile vlast u Budvi ni poziciju predsjednika. Careviću će izgleda presuditi litije. Ne samo njegovo učešće na njima, nego i agitovanje sa pozicije gradonačelnika, učešće u blokadi puteva i slične aktivnosti. Carević je i predsjednik crkvene opštine u Budvi i pokrovitelj mnogih vjerskih proslava i događaja u opštini. Time je postao trn u oku „pravovjernih“ u DPS-u. Crnogorska, naprasno iznenađena Carevićevim političkim i vjerskim stavovima, će poslužiti kao produžena ruka u tom  obračunu.

Iza koordiniranog pohoda na glavne funkcije gradske vlasti nesumnjivo stoji DPS,  čiji su funkcioneri i namještenici u lokalnoj upravi, kriminalnim radnjama i korupcijom nanijeli ogromnu materijalnu štetu Opštini. Otkriveni su, procesuirani i osuđeni pripadnici Organizovane kriminalne grupe (OKG) u Budvi, čiji su članovi bili čelnici Opštine, gradski funkcioneri i namještenici, koji su po nalazu Specijalnog tužilaštva oštetili opštinski budžet za desetine miliona eura. Nezvanično se pominje i suma od 400 miliona eura, koju je prema izjavi Srđana Milića, bivšeg lidera SNP-a, datoj na nedavnom zasijedanju Skupštine CG, iz Budve iznio Svetozar Marović, šef budvanske OKG. Poslanik Milić pozvao se na riječi specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića iz njihovog privatnog razgovora.

Dva predsjednika Budve Rajko Kuljača i Lazar Rađenović osuđeni su za korupciju i kriminal, za razne zloupotrebe službenog položaja u više milionskih afera kojim je nanijeta šteta ovom gradu, odležali su i dosuđene zatvorske kazne, priznali krivice i potpisali sporazume o priznanju krivice ili one o preuzimanju statusa svjedoka saradnika. Znajući sve to, postavlja se pitanje kako partija čiji su istaknuti članovi devastirali grad uopšte pomišlja o povratku na vlast. Spektakularne akcije hapšenja desetina pripadnika lokalne uprave, koje je vidio čitav svijet, i porazni podaci o kriminalnom načinu vođenja jedne od bogatijih crnogorskih opština koju su uveli u dužničku krizu, nisu izgleda ostavile traga u lokalnom DPS-u. Tada su se čuli zahtjevi pojedinih političkih stranaka da se DPS-u u Budvi zabrani svako političko djelovanje, međutim, nepune četiri godine kasnije ova partija opet juriša na vlast i to na nepošten, nasilan način, oprobanom političkom korupcijom mimo izbora.

Otimanje vlasti u opštinama u kojima izgubi izbore postala je praksa vladajuće stranke u Crnoj Gori. Poslije Nikšića i Kotora isti scenario pripremljen je za Budvu. Uvijek se nađe neki odbornik iz redova opozicije spreman na unosan transfer ka DPS-u,  kojim se očas promijeni izborna volja građana. Sinonim političke korupcije i predaje osvojene vlasti postao je Drago Đurović, član Pozitivne CG iz Nikšića. U Kotoru je to bila Bruna Lončarević, odbornica SDP, partije koalicije na vlasti. Odbornica Lončarević bila je pokretač smjene predsjednika opštine Vladimira Jokića, i dovođenja na vlast DPS-a, čime su poništeni izborni rezultati u ovom  gradu.

I Marka Carevića može da sruši njegov čovjek. Njegova smjena zavisi od glasa nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, koji je svoj odbornički mandat zaradio na listi Demokratskog fronta. Carević je bio nosilac izborne liste DF-a na kojoj je Džaković, tadašnji član Pokreta za promjene, dobio mandat. Međutim, ubrzo ga je i oduzeo DF-u, odbijanjem da podrži Carevića za mjesto predsjednika Opštine. Svoj   glas je tada dao Draganu Krapoviću iz Demokratske CG, koji je bio na čelu Budve dvije godine. Revoltiran ovakvim postupkom, lider PzP-a Nebojša Medojević isključio je Džakovića iz stranke. Džaković je ubrzo  okrenuo leđa i Krapoviću, te je svojim  zahtjevima, ucjenama i političkim igrokazima koji su išli naruku DPS-u, gotovo pola godine blokirao rad budvanske skupštine u kojoj koalicija na vlasti bez njegovog prisustva nije imala kvorum za redovan rad.

U atmosferi blokade parlamenta i ozbiljne poltičke krize u Budvi, na scenu je poput spasioca stupila Crnogorska, sa svoja tri odbornika obezbijedila je kvorum i omogućila izbor Carevića na funkciju prvog čovjeka grada, nakon što je Krapoviću istekao dogovoreni dvogodišnji mandat krajem 2018. Za uzvrat i podršku pri izboru rotirajućeg predsjednika, Crnogorska je dobila nekoliko značajnih funkcija u gradskoj upravi sa liste funkcija koje su pripadale DF-u. Pored toga, stranka koja je do tada bila u opoziciji, uspjela je da zaposli veći broj svojih članova. Ali već nakon pola godine partnerstva DF-a i Crnogorske, došlo je do neslaganja na polju ideologije povodom mnogobrojnih aktivnosti Carevića i DF-a u Budvi usmjerenih ka obilježavanju pojedinih istorijskih događaja. Tako su iz Crnogorske polovinom avgusta prošle godine priprijetili pokretanjem inicijative za smjenu Carevića zbog ideje DF-a da organizuje muzički festival Guča na plaži Jaz, kada su poručili da ne žele da učestvuju u takvoj vlasti. „Mi u takvom društvu ne želimo da provedemo ni dana…“ govorio je tadašnji potpredsjednik Vladimir Bulatović. On je odluku o istupanju iz koalicije obrazložio „nepodnošljivim primitivizmom, neznanjem i pohlepom pojedinih funkcionera DF-a“, dodajući da su DF i DPS poput blizanaca.

Predsjednik opštinskog odbora DPS-a Predrag Jelušić kazao je tada: „Ako se pokrene inicijativa za smjenu Carevića, mi ćemo se odnijeti kao odgovorna opoziciona partija. DPS nije učestvovao u izboru predsjednika Budve i nećemo im remetiti planove u rušenju jednih ili drugih. Nećemo im stajati na putu, nijesmo ni kada su birali Carevića, ali nećemo dozvoliti da budemo dio njihovih prizmenih političkih igara.

Danas je direktiva drugačija. Pored toga što su odbornici DPS-a potpisali inicijativu Crnogorske za smjenu Carevića, samostalno su pokrenuli inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine. Ne ide jedno bez drugog, žele totalnu vlast u Budvi. Jelušić očekuje da će u roku od 15 dana biti zakazana sjednica Skupštine na kojoj će se posrnuli i kompromitovani DPS vratiti na vlast uz pomoć ljutog opozicionara, koji je opozicioni staž kalio u borbi protiv te iste partije duže od deset godina.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo