Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ROTIRAJUĆA FOTELJA GRADONAČELNIKA BUDVE: DPS RUŠI VLAST U BUDVI UOČI IZBORA

Objavljeno prije

na

Marku Careviću će izgleda presuditi litije. Ne samo njegovo učešće na njima, nego i agitovanje sa pozicije gradonačelnika, učešće u blokadi puteva… Carević je   i predsjednik crkvene opštine u Budvi i pokrovitelj mnogih vjerskih  događaja. Time je postao trn u oku „pravovjernih“ u DPS-u. Crnogorska će naprasno, iznenađena njegovim uvjerenjima, poslužiti kao produžena ruka u obračunu

 

Budva je opet u fokusu političkih zbivanja i (ne)očekivanih akcija usmjerenih ka preuzmianju lokalne vlasti prije izbora. Isprobanim političkim inženjeringom Demokratska partija socijalista krenula je u odlučnu akciju preuzimanja vlasti od koalicije i stranaka koje su osvojile većinu na posljednjim lokalnim izborima oktobra 2016. Posljednjeg dana aprila pokrenuta je incijativa za smjenu predsjednika Opštine Budva, Marka Bata Carevića. Inicijativu, koju je podnijela Crnogorska, koja raspolaže sa tri odbornička mandata, potpisalo je 11 odbornika DPS-a, jedan odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.  Nedostaje potpis dvanaestog odbornika DPS-a Gojka Ljubanovića, pa je smjena za koju je potrebno 17 odborničkih ruku, za sada neizvjesna.

Ohrabrena grupa stranaka, koje su nakon izbora 2016. ostale u opoziciji, podnijela je tri dana kasnije novu inicijativu, ovoga puta za smjenu predsjednika SO Budva, Krsta Radovića iz redova Demokrata, koja je jednodušno podržana od strane SDP, SD, Crnogorske i  odbornika Džakovića. Stranke iz lokalne  opozicije odlučne su da preuzmu vlast u Budvi četiri mjeseca uoči redovnih lokalnih izbora, kako bi se sa pozicija vlasti i sa resursima kojima raspolaže bogata opština Budva, pripremale za utakmicu onako kako je to rađeno svih prethodnih godina.

Na inicijativu o njegovoj smjeni, predsjednik Opštine odgovorio je smjenama funkcionera Crnogorske sa funkcija u lokalnoj upravi. Carević je u jednom danu smijenio potpredsjednika Opštine Vladimira Bulatovića, šeficu stranke Anđelu Ivanović i sekretara za društvene djelatnosti Ljiljanu Pjerotić, dok je drugim službenicima iz redova ove stranke poručio da sami daju otkaz i potraže uhljebljenje kod DPS-a. Tako je kratkotrajna politička ljubav DF-a i Crnogorske okončana.

Do pogoršanja odnosa između DF-a i Crnogorske došlo je, između ostalog, zbog odbijanja Carevića da potpiše ugovor o izgradnji žičare iz Bečića do sela Brajići, odnosno do stare austrougarske kasarne, jer se vlasnici zemljišta na toj trasi protive eksproprijaciji. Ideja izgradnje žičare u turističke svrhe potekla je od bivšeg lidera Crnogorske Dragana Purka Ivančevića i njegovih partnera, ističu u DF-u.

Međutim, razlozi za aktiviranje ideje o smjeni Carevića su ipak druge prirode.  Mnogobrojne trzavice među koalicionim partnerima, koje su pratile rad lokalne uprave, nisu ugrozile vlast u Budvi ni poziciju predsjednika. Careviću će izgleda presuditi litije. Ne samo njegovo učešće na njima, nego i agitovanje sa pozicije gradonačelnika, učešće u blokadi puteva i slične aktivnosti. Carević je i predsjednik crkvene opštine u Budvi i pokrovitelj mnogih vjerskih proslava i događaja u opštini. Time je postao trn u oku „pravovjernih“ u DPS-u. Crnogorska, naprasno iznenađena Carevićevim političkim i vjerskim stavovima, će poslužiti kao produžena ruka u tom  obračunu.

Iza koordiniranog pohoda na glavne funkcije gradske vlasti nesumnjivo stoji DPS,  čiji su funkcioneri i namještenici u lokalnoj upravi, kriminalnim radnjama i korupcijom nanijeli ogromnu materijalnu štetu Opštini. Otkriveni su, procesuirani i osuđeni pripadnici Organizovane kriminalne grupe (OKG) u Budvi, čiji su članovi bili čelnici Opštine, gradski funkcioneri i namještenici, koji su po nalazu Specijalnog tužilaštva oštetili opštinski budžet za desetine miliona eura. Nezvanično se pominje i suma od 400 miliona eura, koju je prema izjavi Srđana Milića, bivšeg lidera SNP-a, datoj na nedavnom zasijedanju Skupštine CG, iz Budve iznio Svetozar Marović, šef budvanske OKG. Poslanik Milić pozvao se na riječi specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića iz njihovog privatnog razgovora.

Dva predsjednika Budve Rajko Kuljača i Lazar Rađenović osuđeni su za korupciju i kriminal, za razne zloupotrebe službenog položaja u više milionskih afera kojim je nanijeta šteta ovom gradu, odležali su i dosuđene zatvorske kazne, priznali krivice i potpisali sporazume o priznanju krivice ili one o preuzimanju statusa svjedoka saradnika. Znajući sve to, postavlja se pitanje kako partija čiji su istaknuti članovi devastirali grad uopšte pomišlja o povratku na vlast. Spektakularne akcije hapšenja desetina pripadnika lokalne uprave, koje je vidio čitav svijet, i porazni podaci o kriminalnom načinu vođenja jedne od bogatijih crnogorskih opština koju su uveli u dužničku krizu, nisu izgleda ostavile traga u lokalnom DPS-u. Tada su se čuli zahtjevi pojedinih političkih stranaka da se DPS-u u Budvi zabrani svako političko djelovanje, međutim, nepune četiri godine kasnije ova partija opet juriša na vlast i to na nepošten, nasilan način, oprobanom političkom korupcijom mimo izbora.

Otimanje vlasti u opštinama u kojima izgubi izbore postala je praksa vladajuće stranke u Crnoj Gori. Poslije Nikšića i Kotora isti scenario pripremljen je za Budvu. Uvijek se nađe neki odbornik iz redova opozicije spreman na unosan transfer ka DPS-u,  kojim se očas promijeni izborna volja građana. Sinonim političke korupcije i predaje osvojene vlasti postao je Drago Đurović, član Pozitivne CG iz Nikšića. U Kotoru je to bila Bruna Lončarević, odbornica SDP, partije koalicije na vlasti. Odbornica Lončarević bila je pokretač smjene predsjednika opštine Vladimira Jokića, i dovođenja na vlast DPS-a, čime su poništeni izborni rezultati u ovom  gradu.

I Marka Carevića može da sruši njegov čovjek. Njegova smjena zavisi od glasa nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, koji je svoj odbornički mandat zaradio na listi Demokratskog fronta. Carević je bio nosilac izborne liste DF-a na kojoj je Džaković, tadašnji član Pokreta za promjene, dobio mandat. Međutim, ubrzo ga je i oduzeo DF-u, odbijanjem da podrži Carevića za mjesto predsjednika Opštine. Svoj   glas je tada dao Draganu Krapoviću iz Demokratske CG, koji je bio na čelu Budve dvije godine. Revoltiran ovakvim postupkom, lider PzP-a Nebojša Medojević isključio je Džakovića iz stranke. Džaković je ubrzo  okrenuo leđa i Krapoviću, te je svojim  zahtjevima, ucjenama i političkim igrokazima koji su išli naruku DPS-u, gotovo pola godine blokirao rad budvanske skupštine u kojoj koalicija na vlasti bez njegovog prisustva nije imala kvorum za redovan rad.

U atmosferi blokade parlamenta i ozbiljne poltičke krize u Budvi, na scenu je poput spasioca stupila Crnogorska, sa svoja tri odbornika obezbijedila je kvorum i omogućila izbor Carevića na funkciju prvog čovjeka grada, nakon što je Krapoviću istekao dogovoreni dvogodišnji mandat krajem 2018. Za uzvrat i podršku pri izboru rotirajućeg predsjednika, Crnogorska je dobila nekoliko značajnih funkcija u gradskoj upravi sa liste funkcija koje su pripadale DF-u. Pored toga, stranka koja je do tada bila u opoziciji, uspjela je da zaposli veći broj svojih članova. Ali već nakon pola godine partnerstva DF-a i Crnogorske, došlo je do neslaganja na polju ideologije povodom mnogobrojnih aktivnosti Carevića i DF-a u Budvi usmjerenih ka obilježavanju pojedinih istorijskih događaja. Tako su iz Crnogorske polovinom avgusta prošle godine priprijetili pokretanjem inicijative za smjenu Carevića zbog ideje DF-a da organizuje muzički festival Guča na plaži Jaz, kada su poručili da ne žele da učestvuju u takvoj vlasti. „Mi u takvom društvu ne želimo da provedemo ni dana…“ govorio je tadašnji potpredsjednik Vladimir Bulatović. On je odluku o istupanju iz koalicije obrazložio „nepodnošljivim primitivizmom, neznanjem i pohlepom pojedinih funkcionera DF-a“, dodajući da su DF i DPS poput blizanaca.

Predsjednik opštinskog odbora DPS-a Predrag Jelušić kazao je tada: „Ako se pokrene inicijativa za smjenu Carevića, mi ćemo se odnijeti kao odgovorna opoziciona partija. DPS nije učestvovao u izboru predsjednika Budve i nećemo im remetiti planove u rušenju jednih ili drugih. Nećemo im stajati na putu, nijesmo ni kada su birali Carevića, ali nećemo dozvoliti da budemo dio njihovih prizmenih političkih igara.

Danas je direktiva drugačija. Pored toga što su odbornici DPS-a potpisali inicijativu Crnogorske za smjenu Carevića, samostalno su pokrenuli inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine. Ne ide jedno bez drugog, žele totalnu vlast u Budvi. Jelušić očekuje da će u roku od 15 dana biti zakazana sjednica Skupštine na kojoj će se posrnuli i kompromitovani DPS vratiti na vlast uz pomoć ljutog opozicionara, koji je opozicioni staž kalio u borbi protiv te iste partije duže od deset godina.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo