Povežite se sa nama

DRUŠTVO

UMJESTO POMOĆI,  NOVA VLADINA OBEĆANJA: Drugi paket – isto pakovanje

Objavljeno prije

na

Vlada firmama obećava pomoć od 111 do 222 eura (neto) po zaposlenom. Onda se premijer u parlamentu pita: „Šta može da uradi bilo koji građanin Crne Gore sa 222 eura pomoći?“ I odgovara: „Potrošiće ih za 15 dana“!? Izgleda se i on uzda u treći paket

 

Mart je prošao, prosvijetlio nas je prošlog četvrtka (23. april) Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet, objašnjavajući zbog čega druga polovina tog mjeseca nije obuhvaćena vladinim mjerama ekonomske podrške. Pa će to narod platiti iz svog džepa.

Daleko je 4. maj, obznanio je koji dan kasnije (utorak, 28. april) Radosav Babić, generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima, pravdajući činjenicu da Vlada, čiji je član, nema nijedan odgovor na mnoštvo pitanja koja se tiču konkretnih procedura i radnji koje treba preuzeti pred najavljeno otvaranje dijela  privrede, zakazanog za ponedjeljak. Pa trgovci, taksisti, frizeri… još ne znaju đe će i kako dočekati mušterije, nakon više od 45 dana prinudne pauze.

Između prosvjetiteljskih obavještenja o neobičnom protoku vremena, u vrijeme epidemije korone i DPS-a, koje su nam darovale mlade uzdanice Ministarstva finansija, Vlada je usvojila drugi Paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi.

Promovišući mjere, premijer Duško Marković je rekao kako je njihov fiskalni efekat 75 miliona eura bruto, odnosno 46 miliona neto u naredna tri mjeseca (april, maj, jun); da je tim mjerama obuhvaćeno „više hiljada“ preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća; i da u tim preduzećima radi „više od sto hiljada“ zaposlenih. „Obuhvat podrške je veoma širok i podrazumijeva zaposlene u zatvorenim i ugroženim djelatnostima, zaposlene na plaćenom odsustvu, zaposlene u karantinu i samoizolaciji, pa sve do subvencija za novo zapošljavanje“, pohvalio se Marković. Ili požalio.

Dotle su oni koji vole da čitaju između redova shvatili da se Vlada nije potrudila, od 15. marta kada su krenule restriktivne mjere borbe protiv korona virusa, da makar sazna broj preduzeća i zvanično zaposlenih u njima koji su direktno pogođeni aktuelnim mjerama i dešavanjima. Čekaju da se oni sami prijave za dodijeljenu pomoć, pa da ih konačno prebroje.

Nakon objave Drugog ekonomskog paketa, jasno je da Vlada ni ne razmišlja kako pomoći dvjema kategorijama ovdašnjeg stanovništva. Prvi su zaposleni u sivoj zoni.

Njihov broj se, iz različitih izvora, procjenjuje na 25–50 hiljada, dok je Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja Savjeta za regionalnu saradnju  prošlog proljeća izašla sa podatkom da je svaki treći radnik u Crnoj Gori angažovan na crno. Računamo li u odnosu na ukupan broj zapošljenih, to bi moglo biti i 70 hiljada ljudi. Imamo li na umu samo one koji rade u privredi, onda je i zaposlenih bez zdravstvenog i penzionog osiguranja samo 50 hiljada. Približno koliko i svih onih koji platu primaju iz državnog budžeta (administracija, pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje, policija, vojska…). Nakon 15. marta ogromna većina tih ljudi više nema posao. Nema ni mogućnost da od države dobije makar minimalnu pomoć.

Drugu kategoriju zaboravljenih predstavlja armija sezonskih radnika koji su radni angažman dobijali od proljeća do jeseni. Uglavnom pod okriljem turističke privrede, mada nije bio mali broj sezonaca koji su privremeni posao nalazili u poljoprivredi i građevinarstvu. I tu govorimo o nekih 30–50 hiljada ljudi (dobrim dijelom iz susjednih zemalja) koji će ove godine, sva je prilika, ostati bez planirane zarade.

Izostanak tih zarada neće osjetiti samo oni i njihove porodice. U pitanju je novac dovoljno veliki da njegovo odsustvo, na strani tražnje, ostavi traga na kompletnu ekonomiju. Od lokalnih piljara i ugostitelja do – Vlade (makar kroz manjak prihoda od PDV-a).

Od najavljene se pomoći neće previše ovajditi ni regularno zapošljeni i njihovi poslodavci. Zavisno od toga da li pripadaju ugroženim ili zatvorenim djelatnostima (prve danas rade otežano, druge nikako) i sektoru turizma, ili su njihovi zaposleni spriječeni da rade zbog samoizolacije, karantina ili čuvanja djece mlađe od 11 godina, preduzeća će od države dobiti subvencije od 111, 155 ili 222 eura po registrovanom radniku.

To je 50, 70, odnosno, 100 odsto zakonom propisane minimalne mjesečne zarade. Dodatno, poslodavac se, u jednakom procentu, oslobađa obaveze plaćanja poreza i doprinosa koje država obračunava na minimalac  (71, 100 ili 142 eura). Zauzvrat, država zvanično očekuje da firma zadrži isti broj zapošljenih koji je imala u februaru. Nezvanično, i da vlasnici i uprava preduzeća pronađu novac i isplate pune (februarske) zarade. Za sada bez poreza i doprinosa. Do kada – ne zna se.

Konačno: počinje maj a Vlada privredi još nije dala ni euro pomoći. Ko preživi obećanja i odlaganja, prvom novcu može se nadati tek nakon prazniika. Ili, u gorem slučaju, sredinom mjeseca.

Uzmimo za primjer firmu koja ima deset zaposlenih koji, u prosjeku, primaju prosječnu crnogorsku platu (515 eura). Platni fond preduzeća je 8.450 eura mjesečno. Ili 101,4 hiljade godišnje. Državi od toga pripada 3.300 eura mjesečno ili 40 hiljada godišnje (manje za 400 eura). Ista firma će sada, na ime pomoći, od države dobiti najviše 3.640 eura, u novcu i oproštenim porezima. A najmanje 1.820 eura. I tako dva mjeseca. Za ostalo treba da se snađe sama. Ili da taj teret snalaženja prebaci na svoje radnike. Ostavljajući ih da prežive sa 111, 155 ili 222 eura mjesečno. Dovoljno?

„Šta može da uradi bilo koji građanin Crne Gore sa 222 eura pomoći“, zapitao se u parlamentu premijer Marković, lično. Razračunavajući se s prijedlogom DF-a da država svakog svog punoljetnog stanovnika pomogne jednom minimalnom zaradom, Marković nam je odmah ponudio i odgovor na svoje pitanje: „Potrošiće ih za 15 dana. Šta poslije tih 15 dana?“

Pa nastavio debatu: „Da li će to, poslaniče Mandiću (Andrija, prim. Monitora)  sačuvati ijedno radno mjesto? Ne, nego će dovesto do otpuštanja zaposlenih i socijalne drame u Crnoj Gori“. Onda je premijer objasnio zašto vladina 222 eura vrijede više. „Mi njima dajemo 222 eura i 100 posto poreza i doprinosa. To će sačuvati 90 posto radnih mjesta…“.

Ako nijeste primjetili, premijer je upravo predočio procjenu po kojoj će, uz ovu i ovakvu vladinu pomoć privredi, bez posla ostati 20.000 ljudi. Zamislite kakva nam je ekonomska budućnost ako je to vladin najjači predizborni adut. Ili se nadajte u treći paket. Onaj koji nam najavljuje i obećava predsjednik Đukanović.

Zima dolazi, rekli bi u Igrama prijestola. Možda već u julu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONSTITUISANJE VLASTI U SO BUDVA: Povratak u budućnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komotna većina omogućava novoj vlasti i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa posljedicama nekontrolisane vladavine DPS-a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom

 

Novi odbornički saziv Skupštine Opštine Budva bio je najhitriji u sazivanju konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta nakon završenih lokalnih izbora. Na sjednici koja će biti održana u četvrtak, dan prije izlaska ovog broja Monitora, planirana je verifikacija odborničkih mandata i izbor predsjednika budvanskog parlamenta sa liste Demokrata „Budva je naša nacija“, koja je osvojila šest odborničkih mandata ili 2.479 glasova birača. Ovaj izborni rezultat, za jedno odborničko mjesto niži u odnosu na izbore iz 2016. godine, Demokrate preporučuje kao drugu po snazi političku partiju koja će participirati u izvršnoj vlasti u Budvi, čiji će kandidat Krsto Radović, prema postignutom dogovoru, voditi lokalnu Skupštinu u naredne četiri godine.

Pojedinačno najveći broj odborničkih mjesta osvojila je koalicija „Za budućnost Budve“ koju je predstavljao Marko Bato Carević, ukupno 5.786 glasova ili 14 mandata, što joj obezbjeđuje preuzimanje pozicije predsjednika Opštine. Očekuje se da će u fotelju prvog čovjeka turističke prijestonice ponovo sjesti Bato Carević, nakon dvoipomjesečne uzurpacije lokalne uprave od strane Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Crnogorske, koje su policijskim pučem u junu ove godine preuzele vlast prekrajanjem izborne volje građana Budve, iskazane na lokalnim izborima 2016. godine.

Neshvatljivo pravno i policijsko nasilje u izvedbi DPS-a i državnih institucija, vratilo se ovoj partiji kao bumerang. Na avgustovskim izborima DPS je u Budvi poražena tako da je po prvi put u svojoj istoriji osvojila jednocifreni broj odborničkih mjesta. Građani Budve dali su koaliciji DPS-SD-Crnogorska „Za Budvu!Za Crnu Goru – Milo Đukanović“, ukupno 4.340 glasova ili 11 mandata koje međusobno treba da podijele.

Izborna lista „Crno na bijelo“ Građanskog pokreta URA, osvojila je u Budvi svega 532 glasa, što joj garantuje jedan odbornički mandat. Zanimljivo je da su građani Budve više povjerenja poklonili listi „Crno na bijelo“ na republičkom nivou dajući joj 865 glasova, 300 više nego što je ta lista osvojila u Budvi. Slično je i sa Demokratama čije su pristalice sa oko 250 glasova više zaokružile listu „Mir je naša nacija“. Budvani su dali 100 glasova više lokalnoj DPS u odnosu na republičku. Dok je DF u Budvi dobio čak 478 glasova više nego njihova lista na republičkom nivou.

Novi skupštinski saziv ima komotnu odborničku većinu od 21 odbornika od postojećih 33, pa se u Budvi očekuje mirno političko more u naredne četiri godine, za razliku od proteklog  perioda u kome je opštinska vlast često bila na meti nerazumnih ucjena i blokade rada parlamenta od strane nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, nekadašnjeg člana Pokreta za promjene. Natpolovična većina omogućava novoj vlasti ne samo komfornu vladavinu u centru crnogorskog turizma nego i mogućnost preispitivanja mnogobrojnih afera koje su potresale Budvu, zaključno sa aferom preotimanja vlasti i posljedicama nekontrolisane vladavine DPS- a u posljednja dva mjeseca tokom kojih su izvršene brojne aktivnosti koje, po ocjeni izbornih pobjednika, nisu bile u skladu sa zakonom. Insisitiraće se na procesuiranju lica koja su učestvovala u nasilnoj smjeni vlasti protiv kojih su ranije podnijete krivične prijave, među kojima su ministarka Ministarstva javne uprave Suzana Pribilović i drektor Službenog lista Momčilo Vujošević, zbog nezakonitog objavljivanja odluke o razrješenju predsjednika Opštine Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČELNICI DEMOKRATSKOG FRONTA IZMEĐU VLADE I SUDNICE: Ko se pita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje

 

Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.

Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.

U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.

Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?

Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su  nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.

Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.

„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ DRI ZA MINISTARSTVO KULTURE: Bahaćenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

DRI je potvrdio nepravilnosti u finansijskom poslovanju i usklađenosti poslovanja sa propisima Ministarstva kulture. Kada je Monitor pisao o bahatom trošenju novca iz Ministarstva nijesu odgovarali na pitanja niti su demantovali napisano, branili su se brinući se za naš kredibilitet i pozivajući nas na profesionalizam

 

Ministarstvo kulture nije dobilo prelaznu ocjenu od Državne revizorske institucije (DRI) za finansijsko poslovanje u protekloj godini. Uslovno mišljenje dobijeno je za finansije i usklađenost poslovanja sa propisima.

Monitor je tokom protekle godine pisao da je ministar kulture Aleksandar Bogdanović prošlog proljeća, u toku posjete Rimu, odsjeo u hotelu Grand Hotel de la Minerve, u kome noćenje košta 1.600 eura. Objavili smo i da je samo avio-prevoz devetočlanog tima Ministarstva kulture koji je od 9. do 14. decembra učestvovao na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu u  glavnom gradu Kolumbije, koštao koliko budžet Crnogorske nacionalne mreže za UNESCO. Novac za tu svrhu – 190.000 eura – prethodno je izvučen iz institucija koje su pod upravom Ministarstva kulture 191.000 eura.

Na pitanja Monitora iz Ministarstva tada nijesu odgovorili. Nakon objavljivanja teksta poslali su nepotpisano regovanje u kome su naveli svoju zatečenost navodno netačnim podacima. Umjesto da demantuju podatke koje smo iznijeli, anonimni autor iz Ministarstva kulture lamentovao je nad renomeom Monitora, preporučujući: ,,pozivamo vas da svoj posao obavljate na profesionalan način’’.

O profesionaliznu Ministarstva svjedoči izvještaj DRI koji navodi da je ovo ministarstvo u prošlogodišnjem izvještaju o finansijskom poslovanju pogrešno prikazalo tri pozicije u budžetu i to ostala lična primanja, kapitalne izdatke i transfere institucijama, nevladinim organizacijama i javnom sektoru, da nije redovno uplaćivalo doprinose za zdravstveno i penziono osiguranje umjetnicima koje je angažovalo, da je zaključivalo  polugodišnje ugovore o djelu sa pojedinicima koji su angažovani na poslovima iz redovne djelatnosti… Revizijom pravilnosti poslovanja utvrđene su značajne neusklađenosti poslovanja sa zakonima o državnoj imovini i o obligacionim odnosima, utvrđeno je revizijom kojom su rukovodili članovi Senata Branislav Radulović i Nikola Kovačević.

Za pomenuto putovanje u Bogotu po podacima koji su prezentovani DRI-ju samo Pomorski muzej platio je 15.000 eura. Trošak je zaveden u stavci Transferi institucijama kulture i sporta. Objašnjeno je, u DRI izvještaju, da se ,,uzorkom obuhvaćeni izdaci odnose na uplatu sredstava Pomorskom muzeju Crne Gore za realizaciju učešća predstavnika Crne Gore na sastanku 14. UNESKO Međuvladinog komiteta za nematerijalnu baštinu, povodom nominacije Crne Gore za upis Bokeljske mornarice na UNESKO, koja je održana u Bogoti, Kolumbija”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo