Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MJERE I LJUDI: Biznis na prazan stomak

Objavljeno prije

na

Pomoć preduzetnicima nije stigla u pravo vrijeme, saglasni su sagovornici Monitora

 

,,Kao vlasnik male zanatske radnje, pitao sam se koju potencijalnu opasnost predstavlja moj  rad ako su otvorene  piljare  i supermarketi, prodavnice boja i lakova, elektromaterijala, kao i trgovinski giganti KIPS i Okov. O bankama da i ne govorim. Ostajete bez jedinog izvora prihoda, bez ušteđevine (jer ste i do tada samo sastavljali kraj s krajem), a obaveze poreza i doprinosa, kao i računi za struju, vodu, telefon, kablovsku i ostalo redovno pristižu uz prijetnje  isključenjem “, priča o životu nakon uvođenja mjera NKT-a Mirsad Kurgaš, vlasnik zlatarsko-optičarske radnje u Baru.

Za 4. maj najavljena je druga faza ublažavanja mjera koje su  Vlada i Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) uveli kao zaštitu od širenja korona virusa sredinom marta.

,,Od početka, mjere su ostavljale dojam demonstracije sile. Većina građana je bila zatečena, iako je javnost prethodno zatrpana morem informacija o dešavanjima u Kini i drugim zemljama koje su već bile zahvaćene epidemijom virusa. Neizostavno se nametalo pitanje o svrsishodnosti nekih od mjera NKT-a, pa i pitanje zakonskog utemeljenja samog naredbodavca”, smatra Kurgaš.

Iz Kuće mode i ljepote Zoran za Monitor kažu da mjere pomoći preduzetnicima nisu bile pravovremene. ,,Veliki broj radnika je ostao bez posla i primanja potrebnih za osnovnu egzistenciju. Podrška od države je trebalo da dođe mnogo ranije.  Veliki broj preduzetnika će morati da na otvaranje objekata uloži ogroman novac kako bi nabavili sredstva za zaštitu  radnika i klijenata. Zarada će  biti manja, jer ćemo morati da radimo smanjenim kapacitetom zbog održavanja distance. U našoj djelatnosti postoji i crno tržište koje nije regulisano i koje pravi dodatne smetnje”, ističu iz ovog preduzeća pod čijim okriljem radi mreža frizerskih salona u Podgorici.

Zbog nepostojanja pazara, najveći problem im je izmirivanje zarada i doprinosa za više od 50 radnika koji su registrovani preko ove firme. ,,Dospjele su i obaveze prema dobavljačima za robu koju smo naručili, a koju ne možemo prodavati”, objašnjavaju.

Peđa Obradović, vlasnik Auto škole Go Smart od  18. marta, kada je odlukom NKT-a zabranjeno obavljanje ove djelatnosti, sa porodicom živi bez ikakvih primanja. ,,Istu sudbinu je doživjelo najmanje 20 hiljada građana, poslodavaca, zapošljenih i samostalnih preduzetnika iz više od 70 djelatnosti. Bez prihoda već mjesec i po dana, a čekam  kada ću ponovo moći da počnem sa radom kako bih porodici i sebi obezbijedio normalno funkcionisanje”, kaže Obradović.

On smatra da su NKT i Ministarstvo zdravlja morali biti fleksibilniji u odabiru pojedinih mjera: ,,Teško se može prihvatiti da moje kolege i ja ne možemo da obavljamo obuku vozača, pridržavajući se  mjera  distanciranja, a dozvoljeno je da u motornim vozilima budu dvije osobe. Ili da neometano rade građevinari, stovarišta i još neke djelatnosti”.

Kurgaš se , pošto se  ni nakon više od mjesec slušanja raznih obećanja niko od nadležnih nije upitao da li će građani imati da obezbijede koru hleba za porodicu, obratio preko imejla NKT-u. ,,Uputio sam zahtjev da pod hitno preduzmu mjere u skladu sa Ustavom, članom 62, prema kojem ‘svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravične i humane uslove rada i zaštitu za vrijeme nezaposlenosti’. Upozorio sam ih i na član 24, u kojem stoji da se “zajemčena ljudska prava i slobode mogu ograničiti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno”, precizira. ,,S obzirom na činjenicu da su mi ugroženi elementarni uslovi za život, obavijestio sam ih da ću, u krajnjoj nuždi, otvoriti svoju radnju, uz poštovanje mjera o distanci”, kaže Kurgaš. Odgovor, ni nakon deset dana, nije dobio.

Službenici barske Komunalne policije su, kaže,  dolazili u dva navrata i usmeno zahtijevali da zatvori radnju, ako nije riječ o provjetravanju. ,,Pošto nisu urodile plodom ni molbe, a ni prijetnje pozivanjem policije i procesuiranjem, evo nekoliko dana se ne pojavljuju a ja uredno otvaram svoju company od 10-ak kvadrata. Očekivano, potencijalnih mušterija nema ni na ulici, a kamoli u zatvorenom prostoru”.

Neki su se okrenuli online svijetu. ,, Sve su naše maloprodaje zatvorene. Pozitivno je to što je naša online prodavnica u ovom periodu imala znatan porast u broju porudžbina i zaradi”, kaže za Monitor Vlado Cimbaljević iz firme Sport Vision DOO. Taj porast ne može da nadomjesti gubitke od zatvaranja maloprodajnih objekata.

Sagovornici Monitora su skeptični kada je riječ o onome što dolazi nakon ublažavanja mjera. ,,Tek ćemo  vidjeti u kojoj je mjeri sektor ekonomije i preduzetništva pogođen”, kažu iz Kuće mode i ljepote Zoran.

Peđa Obradović smatra  da, ekonomske mjere u vidu subvencija i uplate poreza i doprinosa, iako dobrodošle, nisu dovoljne. I već kasne. ,,Očekujem da uz ove  mjere budu dostupni povoljni krediti kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i banaka, kako bismo mogli da restartujemo biznise. Očekujem i poreske olakšice, kao i olakšice u nabavci osnovnih i obrtnih sredstava kako bismo počeli da doprinosimo oporavku ekonomije”.

,,Iluzorno je očekivati opstanak mnogih preduzetnika. Nijedan potez do sada mi ne daje za pravo da se nadam da će interesna grupa okupljena oko Vlade ili NKT-a u bliskoj budućnosti sačuvati crnogorske građane od gladi”, smatra  Kurgaš.

On ukazuje na apsurdnu pojavu.  ,,Dok su angažovani svi građevinski kapaciteta, sve je veći broj zatvorenih butika i zanatsko-ugostiteljskih objekata. I natpisa izdaje se na već ispražnjenim poslovnim prostorima”. Pitanje je – kome?

Peđa Obradović poručuje: ,,Ako država želi da joj privatni sektor pomogne, onda i ona treba da pomogne njemu”.

 Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo