Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TRGOVINA, UČENJE, RAČUNI, PREGLEDI, DRUŽENJE…: Život online

Objavljeno prije

na

Pandemija virusa COVID-19 ubrzala je proces digitalizacije i u Crnoj Gori. Preko aplikacija ili sajtova osim što se može online kupovati, mogu se plaćati računi za struju i vodu, parking, usluge osiguranja… Nastava se izvodi online.  Vode poslovnni sastanci. Zakazuju pregledi kod ljekara, dobiju recepti za lijek. Nema šta ne može u online svijetu

 

,,Zbog novonastale situacije i važnosti zdravlja cijele zajednice sve naše prodavnice su zatvorene. Ali, mi smo i dalje tu za vas. Kupujte bezbjedno, jer sistem isporuka online porudžbina nesmetano funkcioniše“. Ova obavještenja se pojave kad otvorite online sajt bilo koje ozbiljnije firme u Crnoj Gori koja se bavi prodajom. Gotovo kao da uvode u neki postapokaliptični film. Sve i dalje živi, ali virtuelno.

Trend online kupovine u svijetu godinama uzima maha. Neki od najbogatijih ljudi svijeta vlasnici su platformi za online kupovinu. Šef kompanije Amazon Džef Bezos iz ekonomske krize koju je izazvala pandemija virusa COVID-19 izaći će još bogatiji. On je samo ove sedmice postao teži za 13 milijardi dolara. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 145 milijardi dolara, čak 40 milijardi dolara više od drugog najbogatijeg čovjeka, Bil Gejtsa. Cijene akcija Amazona dostigle su rekordan nivo iznad 2.400 dolara prošle nedjelje. Prije samo mjesec cijena akcije je bila 1.689 dolara. To svjedoči o budućnosti trgovine. Oni koji ne isprate proces digitalizacije neće preživjeti.

,,Ovih dana, dok sjedim kući u izolaciji, vrijeme provodim ispred laptopa kako poslovno, tako i istražujući sajtove preko kojih mogu da naručujem ono što mi je potrebno. Sve možete pronaći online, od garderobe, hrane, tehnike, pa do  sitnica. Online kupujem čak i proteine kao suplement ishrani. Prednost je to što ovakvu kupovinu možete obavljati i iz kreveta. I cijene online su uglavnom dosta niže nego po prodavnicama. Mana je što ponekad na dostavu morate da čekate i po mjesec i po. Pojedini sajtovi naplaćuju i šiping, odnosno poštarinu, što zna da bude skupo” kaže za Monitor Nikoleta Kićović, koja radi kao IT pripravnica u Alter Modus-u i voli da kupuje na internetu.

Ima i onih sa neprijatnim iskustvima prilikom online tgovine. ,,Jednom sam  naručila odjeću sa ASOS sajta u vrijednosti od oko 160 eura. Kada su me zvali da preuzmem pošiljku, rečeno mi je da treba da platim još 40 eura“, kaže sagovornica Monitora koja je željela da ostane anonimna.

Oni koji kupovinu obavljaju na internetu najvažnije je da poznaju carinska i poreska pravila koja važe za pošiljke. Zakonom o porezu na dodatu vrijednost iz 2017. godine, propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a prilikom uvoza pošiljki vrijednosti do 75 eura. Za preuzimanje pošiljki u vrijednosti do 150 eura naplaćuje se samo porez na dodatu vrijednost od 21 odsto, a ukoliko im vrijednost prelazi 150 eura, naplaćuje se i PDV i carina, po carinskoj stopi zavisno od vrijednosti.

Do zaključenja ovog broja Monitora od Poreske uprave nismo dobili odgovor na pitanje kojim zakonskim obavezama, kada je riječ o plaćanju PDV-a, podliježu oni koji posluju online u Crnoj Gori.

Pojedini sajtovi za online naručivanje u Crnoj Gori su ukinuli kupovinu na rate   koja je bila moguća prije pandemije.

Online sada možete platiti razne račune.

Na sajtu Elektroprivrede Crne Gore nalaze se detaljna uputstva kako od kuće možete da platite račune za struju. ,,Ukoliko domaćinstvo izabere ovaj način plaćanja računa, bitno je naglasiti da nema naplate provizije. Plaćanje je jednostavno, neophodno je pravilno popuniti polja poziv na broj i iznos, kao i podatke sa bilo koje platne kartice, bilo koje banke koja podržava online plaćanje. Mobilna aplikacija EPCG trenutno je dostupna za android uređaje, a uskoro će biti i za iOS operativne sisteme. Korisnici mogu račune da dobijaju i direktno na e-mail, početkom mjeseca, čim se obračun završi”, kazali su iz EPCG.

Odnedavno je u funkciji i aplikacija za mobilne telefone Digitalni kiosk, kojom korisnici mogu, u par koraka, da dopune prepaid račun za telefone, da plate parking po zonama ili taksi usluge za nekoliko udruženja u više gradova, kao i da koriste usluge osiguranja, rent-a-car, transfera i slično. Što je najpraktičnije, preko ove aplikacije mogu da plate račune za EPCG, m:tel, CG Telekom, Telemach, Telenor, Vodovod i Čistoću. Ovo bi moglo stati na put dugačkim redovima i čekanju.

Moguće je i „virtuelno odšetati” do doktora, takođe putem aplikacije, eZdravlje. Ovaj servis mogu da koriste osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje koji su registrovani kod izabranih doktora u Domovima zdravlja. Prijava se obavlja ukucavanjem broja zdravstvene knjižice i PIN koda. Kako su objasnili iz FZO, aplikacija ima nekoliko funkcija.

Na primjer, klikom na eZakazivanje korisnik može online da zakaže, otkaže ili promijeni datum posjeta kod izabranih doktora. Odjeljak eRecept pacijentima omogućava uvid u propisane i realizovane recepte, a preko eNalaza pacijenti mogu da imaju uvid u rezultate biohemijskih laboratorijskih analiza. Korisnici u odjeljku eApoteka mogu pronaći informacije o dostupnosti ljekova u svim apotekama u Crnoj Gori sa kojima FZO ima ugovor o snabdijevanju osiguranika ljekovima i saznati gdje mogu da preuzmu propisanu terapiju. Odjeljak eOsiguranje osiguranicima omogućava uvid u status njihovog zdravstvenog osiguranja, a mogu da provjere i osnov za ostvarivanje prava iz zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Na kraju, eNaručivanje služi za dobijanje elektronskih recepata za hronične bolesnike, izvještaja za obračun doznaka za vrijeme bolovanja, potvrda koje izdaju izabrani doktori, poput onih za opravdanje izostanka iz vrtića ili dokazivanje sposobnosti za nastavu fizičkog vaspitanja, kao i produženja otvorenog bolovanja.

O učenju online i projektu Ministarstva prosvjete Uči Doma za osnovce i srednjoškolce, Monitor je već pisao. Pojedini fakulteti Univerziteta Crne Gore nastavu su organizovali tako što profesori postavljaju materijal za učenje na zvaničnom sajtu UCG-a. Studenti komuniciraju sa profesorima preko Viber ili Facebook grupa. Neki nastavu drže i preko aplikacije Zoom, koja je, prije svega nekoliko nedelja, bila jedva poznata izvan IT svijeta. ,,Zahvaljujući pandemiji korona virusa, aplikaciju za video konferencije od početka 2020. godine koristi 2,22 miliona aktivnih korisnika mjesečno, dok je tokom 2019. ukupno koristilo tek njih 1,99 miliona”, kažu analitičari poznate američke finansijske kompanije Alajans Bernštejn.

I poslovni sastanci su online. Nedavno je  sjednica Evropskog savjeta, prvi put u 62 godine svoje istorije, okupila lidere 27 zemalja – online.

Druženje na društvenim mrežama iz godine u godinu dobija nove dimenzije. U jeku pandemije korona virusa izdvojila se aplikacija sa simboličnim nazivom Houseparty – Kućna žurka. Aplikacija je takva da korisnici mogu da ulaze i izlaze u prostor za konverzaciju bez najave. Tako, ko god koristi ovu aplikaciju i ko je online, može da vam upadne u razgovor. U izolaciji ljudi su smislili razne načine kako da ostanu u kontaktu sa prijateljima i da upoznaju nove ljude, a da ne mrdnu iz kuće. Šrom svijeta je popularna i aplikacija TikTok, gdje ljudi snimaju duhovite klipove sa raznim efektima i kače ih na svoje profile.

Život se , u vrijeme krize, seli na internet.  Jedan virus otjerao je ljude kućama. Od drugog virusa ih, ukoliko su neoprezni u virtuelnom svijetu, dijeli samo jedan klik.

                                                                                                                                                                Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo