Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TRGOVINA, UČENJE, RAČUNI, PREGLEDI, DRUŽENJE…: Život online

Objavljeno prije

na

Pandemija virusa COVID-19 ubrzala je proces digitalizacije i u Crnoj Gori. Preko aplikacija ili sajtova osim što se može online kupovati, mogu se plaćati računi za struju i vodu, parking, usluge osiguranja… Nastava se izvodi online.  Vode poslovnni sastanci. Zakazuju pregledi kod ljekara, dobiju recepti za lijek. Nema šta ne može u online svijetu

 

,,Zbog novonastale situacije i važnosti zdravlja cijele zajednice sve naše prodavnice su zatvorene. Ali, mi smo i dalje tu za vas. Kupujte bezbjedno, jer sistem isporuka online porudžbina nesmetano funkcioniše“. Ova obavještenja se pojave kad otvorite online sajt bilo koje ozbiljnije firme u Crnoj Gori koja se bavi prodajom. Gotovo kao da uvode u neki postapokaliptični film. Sve i dalje živi, ali virtuelno.

Trend online kupovine u svijetu godinama uzima maha. Neki od najbogatijih ljudi svijeta vlasnici su platformi za online kupovinu. Šef kompanije Amazon Džef Bezos iz ekonomske krize koju je izazvala pandemija virusa COVID-19 izaći će još bogatiji. On je samo ove sedmice postao teži za 13 milijardi dolara. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 145 milijardi dolara, čak 40 milijardi dolara više od drugog najbogatijeg čovjeka, Bil Gejtsa. Cijene akcija Amazona dostigle su rekordan nivo iznad 2.400 dolara prošle nedjelje. Prije samo mjesec cijena akcije je bila 1.689 dolara. To svjedoči o budućnosti trgovine. Oni koji ne isprate proces digitalizacije neće preživjeti.

,,Ovih dana, dok sjedim kući u izolaciji, vrijeme provodim ispred laptopa kako poslovno, tako i istražujući sajtove preko kojih mogu da naručujem ono što mi je potrebno. Sve možete pronaći online, od garderobe, hrane, tehnike, pa do  sitnica. Online kupujem čak i proteine kao suplement ishrani. Prednost je to što ovakvu kupovinu možete obavljati i iz kreveta. I cijene online su uglavnom dosta niže nego po prodavnicama. Mana je što ponekad na dostavu morate da čekate i po mjesec i po. Pojedini sajtovi naplaćuju i šiping, odnosno poštarinu, što zna da bude skupo” kaže za Monitor Nikoleta Kićović, koja radi kao IT pripravnica u Alter Modus-u i voli da kupuje na internetu.

Ima i onih sa neprijatnim iskustvima prilikom online tgovine. ,,Jednom sam  naručila odjeću sa ASOS sajta u vrijednosti od oko 160 eura. Kada su me zvali da preuzmem pošiljku, rečeno mi je da treba da platim još 40 eura“, kaže sagovornica Monitora koja je željela da ostane anonimna.

Oni koji kupovinu obavljaju na internetu najvažnije je da poznaju carinska i poreska pravila koja važe za pošiljke. Zakonom o porezu na dodatu vrijednost iz 2017. godine, propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a prilikom uvoza pošiljki vrijednosti do 75 eura. Za preuzimanje pošiljki u vrijednosti do 150 eura naplaćuje se samo porez na dodatu vrijednost od 21 odsto, a ukoliko im vrijednost prelazi 150 eura, naplaćuje se i PDV i carina, po carinskoj stopi zavisno od vrijednosti.

Do zaključenja ovog broja Monitora od Poreske uprave nismo dobili odgovor na pitanje kojim zakonskim obavezama, kada je riječ o plaćanju PDV-a, podliježu oni koji posluju online u Crnoj Gori.

Pojedini sajtovi za online naručivanje u Crnoj Gori su ukinuli kupovinu na rate   koja je bila moguća prije pandemije.

Online sada možete platiti razne račune.

Na sajtu Elektroprivrede Crne Gore nalaze se detaljna uputstva kako od kuće možete da platite račune za struju. ,,Ukoliko domaćinstvo izabere ovaj način plaćanja računa, bitno je naglasiti da nema naplate provizije. Plaćanje je jednostavno, neophodno je pravilno popuniti polja poziv na broj i iznos, kao i podatke sa bilo koje platne kartice, bilo koje banke koja podržava online plaćanje. Mobilna aplikacija EPCG trenutno je dostupna za android uređaje, a uskoro će biti i za iOS operativne sisteme. Korisnici mogu račune da dobijaju i direktno na e-mail, početkom mjeseca, čim se obračun završi”, kazali su iz EPCG.

Odnedavno je u funkciji i aplikacija za mobilne telefone Digitalni kiosk, kojom korisnici mogu, u par koraka, da dopune prepaid račun za telefone, da plate parking po zonama ili taksi usluge za nekoliko udruženja u više gradova, kao i da koriste usluge osiguranja, rent-a-car, transfera i slično. Što je najpraktičnije, preko ove aplikacije mogu da plate račune za EPCG, m:tel, CG Telekom, Telemach, Telenor, Vodovod i Čistoću. Ovo bi moglo stati na put dugačkim redovima i čekanju.

Moguće je i „virtuelno odšetati” do doktora, takođe putem aplikacije, eZdravlje. Ovaj servis mogu da koriste osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje koji su registrovani kod izabranih doktora u Domovima zdravlja. Prijava se obavlja ukucavanjem broja zdravstvene knjižice i PIN koda. Kako su objasnili iz FZO, aplikacija ima nekoliko funkcija.

Na primjer, klikom na eZakazivanje korisnik može online da zakaže, otkaže ili promijeni datum posjeta kod izabranih doktora. Odjeljak eRecept pacijentima omogućava uvid u propisane i realizovane recepte, a preko eNalaza pacijenti mogu da imaju uvid u rezultate biohemijskih laboratorijskih analiza. Korisnici u odjeljku eApoteka mogu pronaći informacije o dostupnosti ljekova u svim apotekama u Crnoj Gori sa kojima FZO ima ugovor o snabdijevanju osiguranika ljekovima i saznati gdje mogu da preuzmu propisanu terapiju. Odjeljak eOsiguranje osiguranicima omogućava uvid u status njihovog zdravstvenog osiguranja, a mogu da provjere i osnov za ostvarivanje prava iz zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Na kraju, eNaručivanje služi za dobijanje elektronskih recepata za hronične bolesnike, izvještaja za obračun doznaka za vrijeme bolovanja, potvrda koje izdaju izabrani doktori, poput onih za opravdanje izostanka iz vrtića ili dokazivanje sposobnosti za nastavu fizičkog vaspitanja, kao i produženja otvorenog bolovanja.

O učenju online i projektu Ministarstva prosvjete Uči Doma za osnovce i srednjoškolce, Monitor je već pisao. Pojedini fakulteti Univerziteta Crne Gore nastavu su organizovali tako što profesori postavljaju materijal za učenje na zvaničnom sajtu UCG-a. Studenti komuniciraju sa profesorima preko Viber ili Facebook grupa. Neki nastavu drže i preko aplikacije Zoom, koja je, prije svega nekoliko nedelja, bila jedva poznata izvan IT svijeta. ,,Zahvaljujući pandemiji korona virusa, aplikaciju za video konferencije od početka 2020. godine koristi 2,22 miliona aktivnih korisnika mjesečno, dok je tokom 2019. ukupno koristilo tek njih 1,99 miliona”, kažu analitičari poznate američke finansijske kompanije Alajans Bernštejn.

I poslovni sastanci su online. Nedavno je  sjednica Evropskog savjeta, prvi put u 62 godine svoje istorije, okupila lidere 27 zemalja – online.

Druženje na društvenim mrežama iz godine u godinu dobija nove dimenzije. U jeku pandemije korona virusa izdvojila se aplikacija sa simboličnim nazivom Houseparty – Kućna žurka. Aplikacija je takva da korisnici mogu da ulaze i izlaze u prostor za konverzaciju bez najave. Tako, ko god koristi ovu aplikaciju i ko je online, može da vam upadne u razgovor. U izolaciji ljudi su smislili razne načine kako da ostanu u kontaktu sa prijateljima i da upoznaju nove ljude, a da ne mrdnu iz kuće. Šrom svijeta je popularna i aplikacija TikTok, gdje ljudi snimaju duhovite klipove sa raznim efektima i kače ih na svoje profile.

Život se , u vrijeme krize, seli na internet.  Jedan virus otjerao je ljude kućama. Od drugog virusa ih, ukoliko su neoprezni u virtuelnom svijetu, dijeli samo jedan klik.

                                                                                                                                                                Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo