Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TRGOVINA, UČENJE, RAČUNI, PREGLEDI, DRUŽENJE…: Život online

Objavljeno prije

na

Pandemija virusa COVID-19 ubrzala je proces digitalizacije i u Crnoj Gori. Preko aplikacija ili sajtova osim što se može online kupovati, mogu se plaćati računi za struju i vodu, parking, usluge osiguranja… Nastava se izvodi online.  Vode poslovnni sastanci. Zakazuju pregledi kod ljekara, dobiju recepti za lijek. Nema šta ne može u online svijetu

 

,,Zbog novonastale situacije i važnosti zdravlja cijele zajednice sve naše prodavnice su zatvorene. Ali, mi smo i dalje tu za vas. Kupujte bezbjedno, jer sistem isporuka online porudžbina nesmetano funkcioniše“. Ova obavještenja se pojave kad otvorite online sajt bilo koje ozbiljnije firme u Crnoj Gori koja se bavi prodajom. Gotovo kao da uvode u neki postapokaliptični film. Sve i dalje živi, ali virtuelno.

Trend online kupovine u svijetu godinama uzima maha. Neki od najbogatijih ljudi svijeta vlasnici su platformi za online kupovinu. Šef kompanije Amazon Džef Bezos iz ekonomske krize koju je izazvala pandemija virusa COVID-19 izaći će još bogatiji. On je samo ove sedmice postao teži za 13 milijardi dolara. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 145 milijardi dolara, čak 40 milijardi dolara više od drugog najbogatijeg čovjeka, Bil Gejtsa. Cijene akcija Amazona dostigle su rekordan nivo iznad 2.400 dolara prošle nedjelje. Prije samo mjesec cijena akcije je bila 1.689 dolara. To svjedoči o budućnosti trgovine. Oni koji ne isprate proces digitalizacije neće preživjeti.

,,Ovih dana, dok sjedim kući u izolaciji, vrijeme provodim ispred laptopa kako poslovno, tako i istražujući sajtove preko kojih mogu da naručujem ono što mi je potrebno. Sve možete pronaći online, od garderobe, hrane, tehnike, pa do  sitnica. Online kupujem čak i proteine kao suplement ishrani. Prednost je to što ovakvu kupovinu možete obavljati i iz kreveta. I cijene online su uglavnom dosta niže nego po prodavnicama. Mana je što ponekad na dostavu morate da čekate i po mjesec i po. Pojedini sajtovi naplaćuju i šiping, odnosno poštarinu, što zna da bude skupo” kaže za Monitor Nikoleta Kićović, koja radi kao IT pripravnica u Alter Modus-u i voli da kupuje na internetu.

Ima i onih sa neprijatnim iskustvima prilikom online tgovine. ,,Jednom sam  naručila odjeću sa ASOS sajta u vrijednosti od oko 160 eura. Kada su me zvali da preuzmem pošiljku, rečeno mi je da treba da platim još 40 eura“, kaže sagovornica Monitora koja je željela da ostane anonimna.

Oni koji kupovinu obavljaju na internetu najvažnije je da poznaju carinska i poreska pravila koja važe za pošiljke. Zakonom o porezu na dodatu vrijednost iz 2017. godine, propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a prilikom uvoza pošiljki vrijednosti do 75 eura. Za preuzimanje pošiljki u vrijednosti do 150 eura naplaćuje se samo porez na dodatu vrijednost od 21 odsto, a ukoliko im vrijednost prelazi 150 eura, naplaćuje se i PDV i carina, po carinskoj stopi zavisno od vrijednosti.

Do zaključenja ovog broja Monitora od Poreske uprave nismo dobili odgovor na pitanje kojim zakonskim obavezama, kada je riječ o plaćanju PDV-a, podliježu oni koji posluju online u Crnoj Gori.

Pojedini sajtovi za online naručivanje u Crnoj Gori su ukinuli kupovinu na rate   koja je bila moguća prije pandemije.

Online sada možete platiti razne račune.

Na sajtu Elektroprivrede Crne Gore nalaze se detaljna uputstva kako od kuće možete da platite račune za struju. ,,Ukoliko domaćinstvo izabere ovaj način plaćanja računa, bitno je naglasiti da nema naplate provizije. Plaćanje je jednostavno, neophodno je pravilno popuniti polja poziv na broj i iznos, kao i podatke sa bilo koje platne kartice, bilo koje banke koja podržava online plaćanje. Mobilna aplikacija EPCG trenutno je dostupna za android uređaje, a uskoro će biti i za iOS operativne sisteme. Korisnici mogu račune da dobijaju i direktno na e-mail, početkom mjeseca, čim se obračun završi”, kazali su iz EPCG.

Odnedavno je u funkciji i aplikacija za mobilne telefone Digitalni kiosk, kojom korisnici mogu, u par koraka, da dopune prepaid račun za telefone, da plate parking po zonama ili taksi usluge za nekoliko udruženja u više gradova, kao i da koriste usluge osiguranja, rent-a-car, transfera i slično. Što je najpraktičnije, preko ove aplikacije mogu da plate račune za EPCG, m:tel, CG Telekom, Telemach, Telenor, Vodovod i Čistoću. Ovo bi moglo stati na put dugačkim redovima i čekanju.

Moguće je i „virtuelno odšetati” do doktora, takođe putem aplikacije, eZdravlje. Ovaj servis mogu da koriste osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje koji su registrovani kod izabranih doktora u Domovima zdravlja. Prijava se obavlja ukucavanjem broja zdravstvene knjižice i PIN koda. Kako su objasnili iz FZO, aplikacija ima nekoliko funkcija.

Na primjer, klikom na eZakazivanje korisnik može online da zakaže, otkaže ili promijeni datum posjeta kod izabranih doktora. Odjeljak eRecept pacijentima omogućava uvid u propisane i realizovane recepte, a preko eNalaza pacijenti mogu da imaju uvid u rezultate biohemijskih laboratorijskih analiza. Korisnici u odjeljku eApoteka mogu pronaći informacije o dostupnosti ljekova u svim apotekama u Crnoj Gori sa kojima FZO ima ugovor o snabdijevanju osiguranika ljekovima i saznati gdje mogu da preuzmu propisanu terapiju. Odjeljak eOsiguranje osiguranicima omogućava uvid u status njihovog zdravstvenog osiguranja, a mogu da provjere i osnov za ostvarivanje prava iz zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Na kraju, eNaručivanje služi za dobijanje elektronskih recepata za hronične bolesnike, izvještaja za obračun doznaka za vrijeme bolovanja, potvrda koje izdaju izabrani doktori, poput onih za opravdanje izostanka iz vrtića ili dokazivanje sposobnosti za nastavu fizičkog vaspitanja, kao i produženja otvorenog bolovanja.

O učenju online i projektu Ministarstva prosvjete Uči Doma za osnovce i srednjoškolce, Monitor je već pisao. Pojedini fakulteti Univerziteta Crne Gore nastavu su organizovali tako što profesori postavljaju materijal za učenje na zvaničnom sajtu UCG-a. Studenti komuniciraju sa profesorima preko Viber ili Facebook grupa. Neki nastavu drže i preko aplikacije Zoom, koja je, prije svega nekoliko nedelja, bila jedva poznata izvan IT svijeta. ,,Zahvaljujući pandemiji korona virusa, aplikaciju za video konferencije od početka 2020. godine koristi 2,22 miliona aktivnih korisnika mjesečno, dok je tokom 2019. ukupno koristilo tek njih 1,99 miliona”, kažu analitičari poznate američke finansijske kompanije Alajans Bernštejn.

I poslovni sastanci su online. Nedavno je  sjednica Evropskog savjeta, prvi put u 62 godine svoje istorije, okupila lidere 27 zemalja – online.

Druženje na društvenim mrežama iz godine u godinu dobija nove dimenzije. U jeku pandemije korona virusa izdvojila se aplikacija sa simboličnim nazivom Houseparty – Kućna žurka. Aplikacija je takva da korisnici mogu da ulaze i izlaze u prostor za konverzaciju bez najave. Tako, ko god koristi ovu aplikaciju i ko je online, može da vam upadne u razgovor. U izolaciji ljudi su smislili razne načine kako da ostanu u kontaktu sa prijateljima i da upoznaju nove ljude, a da ne mrdnu iz kuće. Šrom svijeta je popularna i aplikacija TikTok, gdje ljudi snimaju duhovite klipove sa raznim efektima i kače ih na svoje profile.

Život se , u vrijeme krize, seli na internet.  Jedan virus otjerao je ljude kućama. Od drugog virusa ih, ukoliko su neoprezni u virtuelnom svijetu, dijeli samo jedan klik.

                                                                                                                                                                Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo