Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STANOGRADNJA PONIŠTILA EKSKLUZIVNOST: Kvadrati u Budvi među najjeftinijima na primorju

Objavljeno prije

na

Luksuz i ekskluzivnost nisu više odlike turističke Budve, grada u kome se ostvaruje više od polovine ukupnog turističkog prometa u zemlji. Bogati, poznati i slavni zaobilaze Budvu koja je postala sinonim za masovnost, prosječnost i jeftinoću u svim oblicima ponude

 

Istraživanje ugledne međunarodne agencije za promet i upravljanje nekretninama Colliers International, sa kancelarijom u Podgorici, o stanju na tržištu nekretnina u Crnoj Gori, koje je nedavno objavljeno u Vijestima, pokazalo je kako se u Budvi, takozvanoj prijestonici crnogorskog turizma, desilo ono na šta su mnogi  godinama upozoravali. Pretjerana stanogradnja na prostoru ove opštine uništila je  njen turistički potencijal, ekskluzivitet i prestiž koji je imala zahvaljujući prirodnim svojstvima,  predivnim plažama sa očuvanim neizgrađenim zaleđem.  Galopirajuća urbanizacija koja je posljednju deceniju zahvatila prostor budvanske rivijere, tokom koje su izgrađeni milioni kvadrata, uglavnom komercijalne namjene, sa nebrojenim stanovima i poslovnim prostorima, uzela je konačno  danak.

Istraživanja govore kako Budva više nije elitna turistička lokacija u kojoj cijene usluga, smještaja ili stanovanja diktira njena pozicija na turističkom tržištu. Luksuz i ekskluzivnost nisu više odlike grada u kome se ostvaruje više od polovine ukupnog turističkog prometa u zemlji. Bogati, poznati i slavni zaobilaze Budvu koja je postala sinonim za masovnost, prosječnost i jeftinoću u svim oblicima ponude. Budva je postala eldorado za  pripadnike moćnog građevinskog lobija koji je krojio plansku politiku prema svojim potrebama na štetu turizma i budućnosti grada. To najbolje ilustruju objavljene cijene kvadrata stanova u novogradnji po kojima su stanovi u Budvi, poslije bara Bara i Ulcinja – najjeftiniji na primorju.

Riječ je o istraživanju u koje nisu uključeni luksuzni kompleksi Porto Montenegro, Porto Novi i Luštica, kao ni objekti na prvoj liniji do mora, koji se još  poigravaju sa enormnim cijenama kvadrata u svojim građevinama. Istraživanje stanogradnje se odnosi na 2019. i prve mjesece 2020. godine, upoređivanjem u odnosu na 2018, prema kojem je došlo do rasta cijena za nepunih jedan odsto.

Prosječna postignuta cijena u novogradnji u Budvi bila je 1.600 eura po kvadratu, niža nego u Bečićima,  gdje je dostignuto 1.950 eura po m2. Tivat prilično premašuje budvanske prilike, prosječna cijena kvadrata u najmlađem primorskom gradu iznosila je 2.820 eura. To ukazuje na spremnost kupaca da plate višestruko veću cijenu stana u Tivtu, malom gradu, koji postaje stjecište bogataša, zahvaljujući izgradnji luksuzne marine i stambenog naselja Porto Montenegro. Za razliku od preizgrađene Budve u kojoj je vrijedan prostor devastiran brojnim soliterima nabacanim bez vidljivog reda i ujednačene arhitekture, bez zelenila, parkova i trgova, Tivat se razvija odmjereno i sa stilom.

Skuplji je i Kotor od Budve. Cijena po kojoj se može kupiti stan u novogradnji u Kotoru iznosi 1.970 eura po m2. Slično je i u Herceg Novom u kome prosječna cijena od 1.600 eura za kvadrat stagnira od prošle godine. U Baru je iznosila 1.420 eura, dok je najniža u Ulcinju, od 1.000 do 1.190 eura.

Ponuda stanova u Budvi je impozantna i konkurencija je velika. Tačna evidencija izgrađenih stanova u posljednjoj deceniji ne postoji. Iako se radi o desetinama hiljada stanova koji su mahom prazni tokom zimskog perioda, zbog čega Budva podsjeća na grad duhova u kome su cijeli blokovi zamračeni, bez stanara.

Uprkos konstantnom padu cijena stanogradnja ne prestaje. Naprotiv, kao da doživljava ekspanziju. Gradi se na svim pozicijama, u centru grada kao i na periferiji. Niču novi stambeni kompleksi u budvanskom polju, na okolnim brdima i selima. Trenutno su aktivna gradilišta na ekskluzivnijim lokacijama, u blizini Starog grada i u zaleđu Slovenske plaže. Niko više ne zida klasične hotele, obično su to kombinacije apartmansko-hotelskih sadržaja, sa jedinicama namijenjenim tržištu, kao načinu finansiranja investicije. Na liniji duž obale ustanovljeno je pravilo zidanja od 10 do 15 spratova, čime se uz Slovensku plažu podiže svojevrstan kineski zid, kojim se  obala i more fizički odvajaju od gradskog naselja. U objektima na prvoj liniji do mora cijene kvadrata dostizale su vrtoglave sume. U kompleksu Porto Budva, primjera radi, u ponudi je stan od 150 do 200 kvadrata  po cijeni od milion eura. Prosječna cijena kvadrata u ovom stambeno-poslovnom objektu je oko 3.500 eura. Da li će se situacija izmijeniti nakon izostanka potražnje i zamrzavanja tržišta zbog pandemije corona virusa, znaće se ubrzo.

Intezivno se grade stanovi i u Bečićima. U brdima iznad magistralnog puta niču ogromni stambeni kompleksi. U pripremi je izgradnja hotelsko-apartmanskog kompleksa na Bečićkoj plaži, kapaciteta od 100.000 kvadrata izgrađene površine. Prema smjernicama DUP-a Bečići, u planu je izgradnja 3,2 miliona kvadrata u ovom malom turističkom mjestu koje broji nepunih hiljadu stalnih stanovnika.

Udarnički se gradi i u Miločeru. Realizuje se projekat novog Hotela Kraljičina plaža i depadansa sa 66 apartmana za tržište. Cijena kvadrata u miločerskom parku neće povećati ni umanjiti prosjek iz Budve. Ona nije za upoređenje jer je lokacija jedinstvena na Crnogorskom primorju. Prirodna i kulturno-istorijska cjelina miločerskog parka pretvorena je u građevinsko zemljište. U Budvi je bilo moguće uništiti i devastirati baš sve prirodne vrijednosti radi profita. U poslu izgradnje stanova okreću se milioni eura. Investitori ne posustaju i pored toga što lokalna uprava priprema drastično povećanje naknade za komunalno uređenje građevinskog zemljišta. Novom odlukom o komunalijama izbrisane su sve prethodne povoljnosti koje su se odnosile na gradnju porodičnih kuća, turističkih vila ili malih hotela. Od plaćanja komunalija oslobađaju se isključivo hoteli kategorije sa 4 i više zvjezdica.

Gradnja stanova u Budvi prkosi svim državnim strategijama o razvoju turizma i svim usvojenim planskim dokumentima. Prostorni plan Obalnog područja isticao je, kao posebno dostignuće, usklađivanje smjernica ovog regionalnog plana sa Barselonskom konvencijom o zabrani gradnje u obalnom području. Planom je predviđena linija obalnog odmaka i to linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom obalnom pojasu. Dodata je zatim i linija od 1.000 metara šireg obalnog pojasa u kojem nije dozvoljena nova stanogradnja, već isključivo izgradnja u svrhu turističke djelatnosti. Plan je na snazi, ali se ne primjenjuje. Stanovi se grade duž cijele obale i u okviru svih odmaka. Sada možda  više i užurbanije nego prije donošenja ovog planskog dokumenta.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

na

Objavio:

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ IRENE RADOVIĆ, BIVŠE VICEGUVERNERKE CBCG: Mobing na rate

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što se dešava Ireni Radović pokazuje što čeka one koji se drznu da se uhvatie u koštac sa sistemom. „Stres, štetu nanešenu mom ugledu i profesionalnom integritetu i razoreno zdravlje mi niko ne može nadoknaditi. Dok se ovo ne riješi, ne mogu ni da se zaposlim. A troškovi rastu ”, kaže Irena Radović

 

,,Moj primjer pokazuje šta čeka onog ko se usudi da se suprotstavi sistemu. I kako zbog partijskih moćnika i zarobljenih institucija zakoni i Ustav ne važe jednako za sve u Crnoj Gori“, kaže dr Irena Radović, bivša viceguvernerka Centralne Banke Crne Gore (CBCG).

Ona je razriješena funkcije viceguvernerke 5. jula 2018. godine, dva mjeseca nakon što je protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića podigla tužbu za mobing i diskriminaciju.  Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, inače, garantuje zaštitu od stavljanja u nepovoljniji položaj i gubitka radnog mjesta nakon pokretanja tužbe.

Koliko su naši funkcioneri, kadrovi, uljuljkani u carstvu moći i nedodirljivosti  pokazuje i to što guverner CBCG Radoje Žugić, nije bio načisto da li,  kao javni funkcioner, podliježe poštovanju Zakona o zabrani zlostavljanja na radu. Tome svjedoči Zahtjev koji je 19. marta 2018. godine uputio Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Tu on traži odgovor na pitanje da li se Zakon o zabrani zlostavljanja na radu primjenjuje u slučaju kada su obje strane u sporu javni funkcioneri koje imenuje Skupština Crne Gore. Ispada  kako odabrani u Crnoj Gori  ne moraju da poznaju zakone. Jer su – iznad njih.

,,U uvjerenju da je iznad zakona, guverner Žugić je četiri mjeseca nakon pokrenutog postupka za zaštitu od mobinga i od početog sudskog procesa, iskoristio moju nemogućnost da se vratim u zemlju, i šestog dana bolničkog liječenja, podnio inicijativu Parlamentu da me razriješi. Kao obrazloženje je poslužila fingirana krivična prijava kojom mi se spočitava da sam, navodno, odala poslovnu tajnu sudu u postupku za mobing. Nju su, kao i druge sramne navode bez jednog dokaza, kao neosnovane odbacili i ODT i VDT”, ističe dr Irena Radović za Monitor.

Sutkinja Osnovnog suda Milena Brajović, koja je u dva navrata presudila u korist Radovićeve, utvrdila je da inicijativa Žugica nije mogla biti pravno valjan osnov za njeno razrješenje. Da je ono nezakonito, a navodi guvernera  bez dokaza. Viši sud je prvi put postupak vratio na početak, a drugu presudu poništio i odbio tužbeni zahtjev. Na odluku Višeg suda podnijet je zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Odluka o reviziji još se čeka.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREME ZA SMJENU VLASTI U BUDVI: Politički zemljotres u najavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta DPS dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost i  dodatno DPS određuje kao nasilničku stranku

 

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, zakazao je za 29. maj sjednicu parlamenta na čijem dnevnom redu će se naći inicijative za njegovu i smjenu predsjednika Opštine, Marka-Bata Carevića. Inicijative za smjenu nosilaca vodećih gradskih funkcija iz redova stranaka koje čine koalicionu vlast u Budvi, osvojenu na lokalnim izborima 2016. godine, podnijele su Crnogorska sa svoja tri odbornika i Demokratska partija socijalista sa 12, kojima su se priključili odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Namjera DPS-a, najjače partije u opoziciji u Budvi, da tri mjeseca pred redovne lokalne izbore koji se moraju održati u septembru, preuzme vlast u Budvi, političkom korupcijom, uz pomoć odborničkog glasa iz koalicija na vlasti, izazvala je buru u javnosti, ne samo na lokalnom nivou. Odjeci političke krize u Budvi stižu do centrala političkih partija u Podgorici i do predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, koji, po riječima budvanskih političara, pažljivo prate šta se u turističkom centru događa. Budva je jedna od tri primorske opštine u kojima je na posljednjim lokalnim izborima opozicija osvojila vlast i prekinula dugogodišnju vladavinu DPS-a. Za Budvu je takav ishod bio očekivan jer je sa vlasti skinuta partija čiji su funkcioneri bili članovi organizovane kriminalne grupe – OKG, procesuirani i osuđeni za mnoga krivična djela kojima je nanijeta velika materijalna i moralna šteta gradu.

Možda se pripadnicima lokalnog odbora DPS-a čini da su poslije tri i po godine konsolidovali svoje redove te da su građani Budve brzo zaboravli šta se ovdje  tokom njihove vladavine radilo, pa su odlučili da krenu u preuzimanje vlasti po receptu primijenjenom u Nikšiću i Kotoru, u kojima su im odbornici preletači izgubljenu vlast na tacni donosili.

U Budvi neće proći scenario iz Kotora, obećavaju pripadnici DF-a i Demokrata. Najavljuju da će na svaki mogući način braniti na izborima osvojenu vlast. Nasrtaj Crnogorske i DPS-a na lokalnu vast je na neki način zbližio i pomirio DF i Demokrate, čiji su predstavnici znali da razmijene neprimjerene otužbe, ali nikada po cijenu obaranja uspostavljene zajedničke vladavine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo