Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STANOGRADNJA PONIŠTILA EKSKLUZIVNOST: Kvadrati u Budvi među najjeftinijima na primorju

Objavljeno prije

na

Luksuz i ekskluzivnost nisu više odlike turističke Budve, grada u kome se ostvaruje više od polovine ukupnog turističkog prometa u zemlji. Bogati, poznati i slavni zaobilaze Budvu koja je postala sinonim za masovnost, prosječnost i jeftinoću u svim oblicima ponude

 

Istraživanje ugledne međunarodne agencije za promet i upravljanje nekretninama Colliers International, sa kancelarijom u Podgorici, o stanju na tržištu nekretnina u Crnoj Gori, koje je nedavno objavljeno u Vijestima, pokazalo je kako se u Budvi, takozvanoj prijestonici crnogorskog turizma, desilo ono na šta su mnogi  godinama upozoravali. Pretjerana stanogradnja na prostoru ove opštine uništila je  njen turistički potencijal, ekskluzivitet i prestiž koji je imala zahvaljujući prirodnim svojstvima,  predivnim plažama sa očuvanim neizgrađenim zaleđem.  Galopirajuća urbanizacija koja je posljednju deceniju zahvatila prostor budvanske rivijere, tokom koje su izgrađeni milioni kvadrata, uglavnom komercijalne namjene, sa nebrojenim stanovima i poslovnim prostorima, uzela je konačno  danak.

Istraživanja govore kako Budva više nije elitna turistička lokacija u kojoj cijene usluga, smještaja ili stanovanja diktira njena pozicija na turističkom tržištu. Luksuz i ekskluzivnost nisu više odlike grada u kome se ostvaruje više od polovine ukupnog turističkog prometa u zemlji. Bogati, poznati i slavni zaobilaze Budvu koja je postala sinonim za masovnost, prosječnost i jeftinoću u svim oblicima ponude. Budva je postala eldorado za  pripadnike moćnog građevinskog lobija koji je krojio plansku politiku prema svojim potrebama na štetu turizma i budućnosti grada. To najbolje ilustruju objavljene cijene kvadrata stanova u novogradnji po kojima su stanovi u Budvi, poslije bara Bara i Ulcinja – najjeftiniji na primorju.

Riječ je o istraživanju u koje nisu uključeni luksuzni kompleksi Porto Montenegro, Porto Novi i Luštica, kao ni objekti na prvoj liniji do mora, koji se još  poigravaju sa enormnim cijenama kvadrata u svojim građevinama. Istraživanje stanogradnje se odnosi na 2019. i prve mjesece 2020. godine, upoređivanjem u odnosu na 2018, prema kojem je došlo do rasta cijena za nepunih jedan odsto.

Prosječna postignuta cijena u novogradnji u Budvi bila je 1.600 eura po kvadratu, niža nego u Bečićima,  gdje je dostignuto 1.950 eura po m2. Tivat prilično premašuje budvanske prilike, prosječna cijena kvadrata u najmlađem primorskom gradu iznosila je 2.820 eura. To ukazuje na spremnost kupaca da plate višestruko veću cijenu stana u Tivtu, malom gradu, koji postaje stjecište bogataša, zahvaljujući izgradnji luksuzne marine i stambenog naselja Porto Montenegro. Za razliku od preizgrađene Budve u kojoj je vrijedan prostor devastiran brojnim soliterima nabacanim bez vidljivog reda i ujednačene arhitekture, bez zelenila, parkova i trgova, Tivat se razvija odmjereno i sa stilom.

Skuplji je i Kotor od Budve. Cijena po kojoj se može kupiti stan u novogradnji u Kotoru iznosi 1.970 eura po m2. Slično je i u Herceg Novom u kome prosječna cijena od 1.600 eura za kvadrat stagnira od prošle godine. U Baru je iznosila 1.420 eura, dok je najniža u Ulcinju, od 1.000 do 1.190 eura.

Ponuda stanova u Budvi je impozantna i konkurencija je velika. Tačna evidencija izgrađenih stanova u posljednjoj deceniji ne postoji. Iako se radi o desetinama hiljada stanova koji su mahom prazni tokom zimskog perioda, zbog čega Budva podsjeća na grad duhova u kome su cijeli blokovi zamračeni, bez stanara.

Uprkos konstantnom padu cijena stanogradnja ne prestaje. Naprotiv, kao da doživljava ekspanziju. Gradi se na svim pozicijama, u centru grada kao i na periferiji. Niču novi stambeni kompleksi u budvanskom polju, na okolnim brdima i selima. Trenutno su aktivna gradilišta na ekskluzivnijim lokacijama, u blizini Starog grada i u zaleđu Slovenske plaže. Niko više ne zida klasične hotele, obično su to kombinacije apartmansko-hotelskih sadržaja, sa jedinicama namijenjenim tržištu, kao načinu finansiranja investicije. Na liniji duž obale ustanovljeno je pravilo zidanja od 10 do 15 spratova, čime se uz Slovensku plažu podiže svojevrstan kineski zid, kojim se  obala i more fizički odvajaju od gradskog naselja. U objektima na prvoj liniji do mora cijene kvadrata dostizale su vrtoglave sume. U kompleksu Porto Budva, primjera radi, u ponudi je stan od 150 do 200 kvadrata  po cijeni od milion eura. Prosječna cijena kvadrata u ovom stambeno-poslovnom objektu je oko 3.500 eura. Da li će se situacija izmijeniti nakon izostanka potražnje i zamrzavanja tržišta zbog pandemije corona virusa, znaće se ubrzo.

Intezivno se grade stanovi i u Bečićima. U brdima iznad magistralnog puta niču ogromni stambeni kompleksi. U pripremi je izgradnja hotelsko-apartmanskog kompleksa na Bečićkoj plaži, kapaciteta od 100.000 kvadrata izgrađene površine. Prema smjernicama DUP-a Bečići, u planu je izgradnja 3,2 miliona kvadrata u ovom malom turističkom mjestu koje broji nepunih hiljadu stalnih stanovnika.

Udarnički se gradi i u Miločeru. Realizuje se projekat novog Hotela Kraljičina plaža i depadansa sa 66 apartmana za tržište. Cijena kvadrata u miločerskom parku neće povećati ni umanjiti prosjek iz Budve. Ona nije za upoređenje jer je lokacija jedinstvena na Crnogorskom primorju. Prirodna i kulturno-istorijska cjelina miločerskog parka pretvorena je u građevinsko zemljište. U Budvi je bilo moguće uništiti i devastirati baš sve prirodne vrijednosti radi profita. U poslu izgradnje stanova okreću se milioni eura. Investitori ne posustaju i pored toga što lokalna uprava priprema drastično povećanje naknade za komunalno uređenje građevinskog zemljišta. Novom odlukom o komunalijama izbrisane su sve prethodne povoljnosti koje su se odnosile na gradnju porodičnih kuća, turističkih vila ili malih hotela. Od plaćanja komunalija oslobađaju se isključivo hoteli kategorije sa 4 i više zvjezdica.

Gradnja stanova u Budvi prkosi svim državnim strategijama o razvoju turizma i svim usvojenim planskim dokumentima. Prostorni plan Obalnog područja isticao je, kao posebno dostignuće, usklađivanje smjernica ovog regionalnog plana sa Barselonskom konvencijom o zabrani gradnje u obalnom području. Planom je predviđena linija obalnog odmaka i to linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom obalnom pojasu. Dodata je zatim i linija od 1.000 metara šireg obalnog pojasa u kojem nije dozvoljena nova stanogradnja, već isključivo izgradnja u svrhu turističke djelatnosti. Plan je na snazi, ali se ne primjenjuje. Stanovi se grade duž cijele obale i u okviru svih odmaka. Sada možda  više i užurbanije nego prije donošenja ovog planskog dokumenta.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo