Povežite se sa nama

DRUŠTVO

STANOGRADNJA PONIŠTILA EKSKLUZIVNOST: Kvadrati u Budvi među najjeftinijima na primorju

Objavljeno prije

na

Luksuz i ekskluzivnost nisu više odlike turističke Budve, grada u kome se ostvaruje više od polovine ukupnog turističkog prometa u zemlji. Bogati, poznati i slavni zaobilaze Budvu koja je postala sinonim za masovnost, prosječnost i jeftinoću u svim oblicima ponude

 

Istraživanje ugledne međunarodne agencije za promet i upravljanje nekretninama Colliers International, sa kancelarijom u Podgorici, o stanju na tržištu nekretnina u Crnoj Gori, koje je nedavno objavljeno u Vijestima, pokazalo je kako se u Budvi, takozvanoj prijestonici crnogorskog turizma, desilo ono na šta su mnogi  godinama upozoravali. Pretjerana stanogradnja na prostoru ove opštine uništila je  njen turistički potencijal, ekskluzivitet i prestiž koji je imala zahvaljujući prirodnim svojstvima,  predivnim plažama sa očuvanim neizgrađenim zaleđem.  Galopirajuća urbanizacija koja je posljednju deceniju zahvatila prostor budvanske rivijere, tokom koje su izgrađeni milioni kvadrata, uglavnom komercijalne namjene, sa nebrojenim stanovima i poslovnim prostorima, uzela je konačno  danak.

Istraživanja govore kako Budva više nije elitna turistička lokacija u kojoj cijene usluga, smještaja ili stanovanja diktira njena pozicija na turističkom tržištu. Luksuz i ekskluzivnost nisu više odlike grada u kome se ostvaruje više od polovine ukupnog turističkog prometa u zemlji. Bogati, poznati i slavni zaobilaze Budvu koja je postala sinonim za masovnost, prosječnost i jeftinoću u svim oblicima ponude. Budva je postala eldorado za  pripadnike moćnog građevinskog lobija koji je krojio plansku politiku prema svojim potrebama na štetu turizma i budućnosti grada. To najbolje ilustruju objavljene cijene kvadrata stanova u novogradnji po kojima su stanovi u Budvi, poslije bara Bara i Ulcinja – najjeftiniji na primorju.

Riječ je o istraživanju u koje nisu uključeni luksuzni kompleksi Porto Montenegro, Porto Novi i Luštica, kao ni objekti na prvoj liniji do mora, koji se još  poigravaju sa enormnim cijenama kvadrata u svojim građevinama. Istraživanje stanogradnje se odnosi na 2019. i prve mjesece 2020. godine, upoređivanjem u odnosu na 2018, prema kojem je došlo do rasta cijena za nepunih jedan odsto.

Prosječna postignuta cijena u novogradnji u Budvi bila je 1.600 eura po kvadratu, niža nego u Bečićima,  gdje je dostignuto 1.950 eura po m2. Tivat prilično premašuje budvanske prilike, prosječna cijena kvadrata u najmlađem primorskom gradu iznosila je 2.820 eura. To ukazuje na spremnost kupaca da plate višestruko veću cijenu stana u Tivtu, malom gradu, koji postaje stjecište bogataša, zahvaljujući izgradnji luksuzne marine i stambenog naselja Porto Montenegro. Za razliku od preizgrađene Budve u kojoj je vrijedan prostor devastiran brojnim soliterima nabacanim bez vidljivog reda i ujednačene arhitekture, bez zelenila, parkova i trgova, Tivat se razvija odmjereno i sa stilom.

Skuplji je i Kotor od Budve. Cijena po kojoj se može kupiti stan u novogradnji u Kotoru iznosi 1.970 eura po m2. Slično je i u Herceg Novom u kome prosječna cijena od 1.600 eura za kvadrat stagnira od prošle godine. U Baru je iznosila 1.420 eura, dok je najniža u Ulcinju, od 1.000 do 1.190 eura.

Ponuda stanova u Budvi je impozantna i konkurencija je velika. Tačna evidencija izgrađenih stanova u posljednjoj deceniji ne postoji. Iako se radi o desetinama hiljada stanova koji su mahom prazni tokom zimskog perioda, zbog čega Budva podsjeća na grad duhova u kome su cijeli blokovi zamračeni, bez stanara.

Uprkos konstantnom padu cijena stanogradnja ne prestaje. Naprotiv, kao da doživljava ekspanziju. Gradi se na svim pozicijama, u centru grada kao i na periferiji. Niču novi stambeni kompleksi u budvanskom polju, na okolnim brdima i selima. Trenutno su aktivna gradilišta na ekskluzivnijim lokacijama, u blizini Starog grada i u zaleđu Slovenske plaže. Niko više ne zida klasične hotele, obično su to kombinacije apartmansko-hotelskih sadržaja, sa jedinicama namijenjenim tržištu, kao načinu finansiranja investicije. Na liniji duž obale ustanovljeno je pravilo zidanja od 10 do 15 spratova, čime se uz Slovensku plažu podiže svojevrstan kineski zid, kojim se  obala i more fizički odvajaju od gradskog naselja. U objektima na prvoj liniji do mora cijene kvadrata dostizale su vrtoglave sume. U kompleksu Porto Budva, primjera radi, u ponudi je stan od 150 do 200 kvadrata  po cijeni od milion eura. Prosječna cijena kvadrata u ovom stambeno-poslovnom objektu je oko 3.500 eura. Da li će se situacija izmijeniti nakon izostanka potražnje i zamrzavanja tržišta zbog pandemije corona virusa, znaće se ubrzo.

Intezivno se grade stanovi i u Bečićima. U brdima iznad magistralnog puta niču ogromni stambeni kompleksi. U pripremi je izgradnja hotelsko-apartmanskog kompleksa na Bečićkoj plaži, kapaciteta od 100.000 kvadrata izgrađene površine. Prema smjernicama DUP-a Bečići, u planu je izgradnja 3,2 miliona kvadrata u ovom malom turističkom mjestu koje broji nepunih hiljadu stalnih stanovnika.

Udarnički se gradi i u Miločeru. Realizuje se projekat novog Hotela Kraljičina plaža i depadansa sa 66 apartmana za tržište. Cijena kvadrata u miločerskom parku neće povećati ni umanjiti prosjek iz Budve. Ona nije za upoređenje jer je lokacija jedinstvena na Crnogorskom primorju. Prirodna i kulturno-istorijska cjelina miločerskog parka pretvorena je u građevinsko zemljište. U Budvi je bilo moguće uništiti i devastirati baš sve prirodne vrijednosti radi profita. U poslu izgradnje stanova okreću se milioni eura. Investitori ne posustaju i pored toga što lokalna uprava priprema drastično povećanje naknade za komunalno uređenje građevinskog zemljišta. Novom odlukom o komunalijama izbrisane su sve prethodne povoljnosti koje su se odnosile na gradnju porodičnih kuća, turističkih vila ili malih hotela. Od plaćanja komunalija oslobađaju se isključivo hoteli kategorije sa 4 i više zvjezdica.

Gradnja stanova u Budvi prkosi svim državnim strategijama o razvoju turizma i svim usvojenim planskim dokumentima. Prostorni plan Obalnog područja isticao je, kao posebno dostignuće, usklađivanje smjernica ovog regionalnog plana sa Barselonskom konvencijom o zabrani gradnje u obalnom području. Planom je predviđena linija obalnog odmaka i to linija od 100 metara do koje nije dozvoljeno graditi objekte u uskom obalnom pojasu. Dodata je zatim i linija od 1.000 metara šireg obalnog pojasa u kojem nije dozvoljena nova stanogradnja, već isključivo izgradnja u svrhu turističke djelatnosti. Plan je na snazi, ali se ne primjenjuje. Stanovi se grade duž cijele obale i u okviru svih odmaka. Sada možda  više i užurbanije nego prije donošenja ovog planskog dokumenta.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo