Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VEĆINA DRŽAVNIH TUŽILACA BEZ RUKOVODIOCA: VD te tuži 

Objavljeno prije

na

Gotovo godinu dana devet osnovnih i jedno Više tužilaštvo su u VD stanju, dok je od oktobra u VD stanju i Vrhovno državno tužilaštvo, nadležno za kontrolu nižih tužilaštava

 

Rukovodilac državnog tužilaštva dužan je da organizuje rad u svom resoru, kako bi se poslovi obavljali efikasno i zakonito. Zaslužan je za uspjehe svog tužilaštva, ali i odgovoran za neuspjehe i greške, koje su uvijek vidljivije. Takav čovjek trenutno nedostaje u većini crnogorskih tužilaštava.

Devet osnovnih državnih tužilaštava (od 13) gotovo godinu je bez rukovodioca, nakon što je bivšim istekao petogodišnji mandat. Riječ je o tužilaštvima u Podgorici (sa najviše predmeta), Nikšiću, Beranama, Rožajama, Pljevljima, Kolašinu, Ulcinju, Herceg Novom i na Cetinju. Isti slučaj je sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, koje procesuira najveći broj teških krivičnih djela u državi.

Da stvar bude usklađena – i Vrhovno državno tužilaštvo, odgovorno za sva niža tužilaštva, je u VD stanju. U oktobru prošle godine vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću istekao je mandat. Jedini organ koji uživa zakonski legitimitet da rukovodi institucijom tužilaštva je Tužilački savjet, kojem je javni legitimitet poljuljan kada je Stankovića postavio za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, u trenutku kad ga je odbjegli biznismen Duško Knežević sa sve pratećim snimcima optužio za korupciju. Dodatan razlog za javno nepovjerenje u Tužilački savjet je i to što čelo tog organa po Zakonu o državnom tužilaštvu, pripada vrhovnom državnom tužiocu  Ivici Stankoviću.

On nikada  nije uspio da popuni prazne rukovodeće funkcije u osnovnim tužilaštvima i podgoričkom Višem tužilaštvu. Tužilački savjet i Vrhovno državno tužilaštvo, kojima rukovodi Stanković, međutim, tvrde da rukovodeća mjesta u tužilaštvima nijesu upražnjena, već da su do izbora novih imenovani zamjenici bivših rukovodilaca.

Iz Tužilačkog savjeta odgovorili su Monitoru da su konkurse za ta radna mjesta raspisali još prošle godine, ali nijesu jasno kazali u kojoj fazi je izbor novih rukovodilaca.

,,Tužilački savjet raspravljao je o kandidatima u postupku izbora rukovodilaca državnih tužilaca. O daljoj proceduri povodom postupka izbora državnih tužilaštava javnost će biti blagovremeno obaviještena”, navodi se u odgovoru Tužilačkog savjeta.

Dobro upućeni izvori Monitora tvrde da se iza odugovlačenja izbora rukovodilaca tužilaštava krije namjera da se još jednom izigra zakon i Ustav.

Prema informacijama Monitora, na prošlogodišnje konkurse za rukovodeća mjesta u tim resorima prijavili su se tužioci i tužiteljke koji su te funkcije obavljali do isteka mandata. Značajan broj njih ispunio je zakonski limit od dva mandata na mjestu rukovodioca i ukoliko bi ih Tužilački savjet ponovo izabrao, to bi bio treći mandat. Na primjer, jedine prijavljene za rukovodeća mjesta u tužilaštvima sa najviše posla – Osnovnom i Višem tužilaštvu u Podgorici – su tužiteljke koje su do prošle godine pokrivale ta mjesta, Ljiljana Klikovac i Sanja Jovićević.

Jovićević je na čelu Višeg tužilaštva od 2009. Klikovac na čelu podgoričkog Osnovnog tužilaštva od 2013. Prethodno tri godine obavljala je tu funkciju u VD stanju.

Izvori Monitora ne isključuju mogućnost da bi kao u slučaju trećeg mandata počasnog predsjednika Filipa Vujanovića i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, i Tužilački savjet mogao naći „rupu u zakonu“ da i ovim tužiocima omogući treći mandat.

Ta „rupa“ bio bi, objašnjava izvor, novi Zakon o državnom tužilaštvu iz 2015. godine. Prema tom zakonu, umjesto dotadašnjih osnovnih, (viših) državnih tužilaca i zamjenika, uvode se rukovodioci tužilaštava i državni tužioci. Rukovodiocima su proširena  ovlašćenja. Tako se može, tvrdi, tumačiti da im je 2015. godine počeo prvi mandat rukovodioca Državnog tužilaštva, dok se prethodne godine na čelu Državnog tužilaštva ne bi računale jer su tada vršili mandat na mjestu osnovnih (viših) državnih tužilaca.

Tužilački savjet je izborom Ivice Stankovića za VD-a vrhovnog državnog tužioca zakoračio na klizav teren, ali očito nijesu željeli dodatno da komplikuju situaciju davanjem spornog trećeg mandata tužiocima. Pitanje je koliko će Stanković još moći da odugovlači sa izborom rukovodilaca. Upućeni tvrde da će vruć krompir pokušati da „uvali“ narednom vrhovnom državnom tužiocu.

Stankoviću je dat mandat da neograničeno vrši funkciju VDT-a do izbora novog vrhovnog državnog tužioca. To bi, imajući u vidu odnos snaga u Skupštini, moglo potrajati.

,,Podsjećamo da je zajednički stav proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva i Udruženja državnih tužilaca Crne Gore, da bilo koje vremensko ograničenje trajanja vršenja dužnosti vrhovnog državnog tužioca, osim do izbora vrhovnog državnog tužioca, ne bi obezbjeđivalo pravilno i potpuno vršenje zakonom propisanih dužnosti vrhovnog državnog tužioca, kao odgovornog za zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva”, piše u odgovoru Tužilačkog savjeta.

Pravnici smatraju da zakonski nije jasno koliko se dugo može razvući VD stanje, ali da to, po definiciji, treba biti vanredno i privremeno.

Bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć smatra da VD stanje znači privremeno, odnosno vanredno stanje. „Koji je motiv nekome ko je tu privremeno, da pokrije položaj dok se ne izabere novi rukovodilac, da posao obavlja najbolje što može? Kako će on da odgovara ako ne bude dobro radio svoj posao i kome će da odgovara ako je i Vrhovno državno tužilaštvo u VD stanju“, kaže Šoć za Monitor.

Na prošlogodišnje konkurse nije se prijavila većina aktuelnih zamjenika rukovodilaca, kojima su, nakon isteka mandata kolegama, povjerena tužilaštva na upravljanje. Početkom ove godine njima su produženi VD mandati. Zakon kaže da za svaku kalendarsku godinu sjednica Državnog tužilaštva, određuje vršioca dužnosti, na predlog rukovodioca tog Državnog tužilaštva. Stoga se postavlja pitanje da li su dotadašnji rukovodioci predložili sebe za ponovne vršioce dužnosti šefova državnih tužilaštava i, ukoliko to nije slučaj, ko ih je predložio za te funkcije.

Ostaje nejasno ko se stara o tome da vršilac dužnosti rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva efikasno i zakonito vodi svoju instituciju ili odgovara za svoje postupke. VD vrhovnog državnog tužioca (VDT) ili Tužilački savjet na čijem je čelu VD vrhovnog državnog tužioca? Da li će vršilac dužnosti VDT-a konačno donijeti, makar i nezakonitu, odluku o (ne)izboru rukovodilaca u nižim tužilaštvima ili ćemo čekati novog vrhovnog državnog tužioca da to obavi?  Naposljetku, ono glavno: do kada ćemo mi „vršiti dužnost“ građana  koji slijepo vjeruju da masovni VD čelnici institucija „vrše dužnost“ u javnom interesu?

 

Izbor Lidije Vukčević u skupštinskoj proceduri

Predlog Tužilačkog savjeta da na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva bude dugogodišnja državna tužiteljka i aktuelna zamjenica glavnog specijalnog tužioca Lidija Vukčević trenutno se nalazi u skupštinskoj proceduri. Još nije poznato da li će se njeno imenovanje naći na dnevnom redu aktuelnog zasjedanja Skupštine.

Trenutni odnos snaga u Skupštini govori da su male šanse da Vukčevićeva dobije dvotrećinsku podršku, potrebnu za mandat vrhovne državne tužiteljke.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo