Povežite se sa nama

DRUŠTVO

VEĆINA DRŽAVNIH TUŽILACA BEZ RUKOVODIOCA: VD te tuži 

Objavljeno prije

na

Gotovo godinu dana devet osnovnih i jedno Više tužilaštvo su u VD stanju, dok je od oktobra u VD stanju i Vrhovno državno tužilaštvo, nadležno za kontrolu nižih tužilaštava

 

Rukovodilac državnog tužilaštva dužan je da organizuje rad u svom resoru, kako bi se poslovi obavljali efikasno i zakonito. Zaslužan je za uspjehe svog tužilaštva, ali i odgovoran za neuspjehe i greške, koje su uvijek vidljivije. Takav čovjek trenutno nedostaje u većini crnogorskih tužilaštava.

Devet osnovnih državnih tužilaštava (od 13) gotovo godinu je bez rukovodioca, nakon što je bivšim istekao petogodišnji mandat. Riječ je o tužilaštvima u Podgorici (sa najviše predmeta), Nikšiću, Beranama, Rožajama, Pljevljima, Kolašinu, Ulcinju, Herceg Novom i na Cetinju. Isti slučaj je sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, koje procesuira najveći broj teških krivičnih djela u državi.

Da stvar bude usklađena – i Vrhovno državno tužilaštvo, odgovorno za sva niža tužilaštva, je u VD stanju. U oktobru prošle godine vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću istekao je mandat. Jedini organ koji uživa zakonski legitimitet da rukovodi institucijom tužilaštva je Tužilački savjet, kojem je javni legitimitet poljuljan kada je Stankovića postavio za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, u trenutku kad ga je odbjegli biznismen Duško Knežević sa sve pratećim snimcima optužio za korupciju. Dodatan razlog za javno nepovjerenje u Tužilački savjet je i to što čelo tog organa po Zakonu o državnom tužilaštvu, pripada vrhovnom državnom tužiocu  Ivici Stankoviću.

On nikada  nije uspio da popuni prazne rukovodeće funkcije u osnovnim tužilaštvima i podgoričkom Višem tužilaštvu. Tužilački savjet i Vrhovno državno tužilaštvo, kojima rukovodi Stanković, međutim, tvrde da rukovodeća mjesta u tužilaštvima nijesu upražnjena, već da su do izbora novih imenovani zamjenici bivših rukovodilaca.

Iz Tužilačkog savjeta odgovorili su Monitoru da su konkurse za ta radna mjesta raspisali još prošle godine, ali nijesu jasno kazali u kojoj fazi je izbor novih rukovodilaca.

,,Tužilački savjet raspravljao je o kandidatima u postupku izbora rukovodilaca državnih tužilaca. O daljoj proceduri povodom postupka izbora državnih tužilaštava javnost će biti blagovremeno obaviještena”, navodi se u odgovoru Tužilačkog savjeta.

Dobro upućeni izvori Monitora tvrde da se iza odugovlačenja izbora rukovodilaca tužilaštava krije namjera da se još jednom izigra zakon i Ustav.

Prema informacijama Monitora, na prošlogodišnje konkurse za rukovodeća mjesta u tim resorima prijavili su se tužioci i tužiteljke koji su te funkcije obavljali do isteka mandata. Značajan broj njih ispunio je zakonski limit od dva mandata na mjestu rukovodioca i ukoliko bi ih Tužilački savjet ponovo izabrao, to bi bio treći mandat. Na primjer, jedine prijavljene za rukovodeća mjesta u tužilaštvima sa najviše posla – Osnovnom i Višem tužilaštvu u Podgorici – su tužiteljke koje su do prošle godine pokrivale ta mjesta, Ljiljana Klikovac i Sanja Jovićević.

Jovićević je na čelu Višeg tužilaštva od 2009. Klikovac na čelu podgoričkog Osnovnog tužilaštva od 2013. Prethodno tri godine obavljala je tu funkciju u VD stanju.

Izvori Monitora ne isključuju mogućnost da bi kao u slučaju trećeg mandata počasnog predsjednika Filipa Vujanovića i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, i Tužilački savjet mogao naći „rupu u zakonu“ da i ovim tužiocima omogući treći mandat.

Ta „rupa“ bio bi, objašnjava izvor, novi Zakon o državnom tužilaštvu iz 2015. godine. Prema tom zakonu, umjesto dotadašnjih osnovnih, (viših) državnih tužilaca i zamjenika, uvode se rukovodioci tužilaštava i državni tužioci. Rukovodiocima su proširena  ovlašćenja. Tako se može, tvrdi, tumačiti da im je 2015. godine počeo prvi mandat rukovodioca Državnog tužilaštva, dok se prethodne godine na čelu Državnog tužilaštva ne bi računale jer su tada vršili mandat na mjestu osnovnih (viših) državnih tužilaca.

Tužilački savjet je izborom Ivice Stankovića za VD-a vrhovnog državnog tužioca zakoračio na klizav teren, ali očito nijesu željeli dodatno da komplikuju situaciju davanjem spornog trećeg mandata tužiocima. Pitanje je koliko će Stanković još moći da odugovlači sa izborom rukovodilaca. Upućeni tvrde da će vruć krompir pokušati da „uvali“ narednom vrhovnom državnom tužiocu.

Stankoviću je dat mandat da neograničeno vrši funkciju VDT-a do izbora novog vrhovnog državnog tužioca. To bi, imajući u vidu odnos snaga u Skupštini, moglo potrajati.

,,Podsjećamo da je zajednički stav proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva i Udruženja državnih tužilaca Crne Gore, da bilo koje vremensko ograničenje trajanja vršenja dužnosti vrhovnog državnog tužioca, osim do izbora vrhovnog državnog tužioca, ne bi obezbjeđivalo pravilno i potpuno vršenje zakonom propisanih dužnosti vrhovnog državnog tužioca, kao odgovornog za zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva”, piše u odgovoru Tužilačkog savjeta.

Pravnici smatraju da zakonski nije jasno koliko se dugo može razvući VD stanje, ali da to, po definiciji, treba biti vanredno i privremeno.

Bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć smatra da VD stanje znači privremeno, odnosno vanredno stanje. „Koji je motiv nekome ko je tu privremeno, da pokrije položaj dok se ne izabere novi rukovodilac, da posao obavlja najbolje što može? Kako će on da odgovara ako ne bude dobro radio svoj posao i kome će da odgovara ako je i Vrhovno državno tužilaštvo u VD stanju“, kaže Šoć za Monitor.

Na prošlogodišnje konkurse nije se prijavila većina aktuelnih zamjenika rukovodilaca, kojima su, nakon isteka mandata kolegama, povjerena tužilaštva na upravljanje. Početkom ove godine njima su produženi VD mandati. Zakon kaže da za svaku kalendarsku godinu sjednica Državnog tužilaštva, određuje vršioca dužnosti, na predlog rukovodioca tog Državnog tužilaštva. Stoga se postavlja pitanje da li su dotadašnji rukovodioci predložili sebe za ponovne vršioce dužnosti šefova državnih tužilaštava i, ukoliko to nije slučaj, ko ih je predložio za te funkcije.

Ostaje nejasno ko se stara o tome da vršilac dužnosti rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva efikasno i zakonito vodi svoju instituciju ili odgovara za svoje postupke. VD vrhovnog državnog tužioca (VDT) ili Tužilački savjet na čijem je čelu VD vrhovnog državnog tužioca? Da li će vršilac dužnosti VDT-a konačno donijeti, makar i nezakonitu, odluku o (ne)izboru rukovodilaca u nižim tužilaštvima ili ćemo čekati novog vrhovnog državnog tužioca da to obavi?  Naposljetku, ono glavno: do kada ćemo mi „vršiti dužnost“ građana  koji slijepo vjeruju da masovni VD čelnici institucija „vrše dužnost“ u javnom interesu?

 

Izbor Lidije Vukčević u skupštinskoj proceduri

Predlog Tužilačkog savjeta da na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva bude dugogodišnja državna tužiteljka i aktuelna zamjenica glavnog specijalnog tužioca Lidija Vukčević trenutno se nalazi u skupštinskoj proceduri. Još nije poznato da li će se njeno imenovanje naći na dnevnom redu aktuelnog zasjedanja Skupštine.

Trenutni odnos snaga u Skupštini govori da su male šanse da Vukčevićeva dobije dvotrećinsku podršku, potrebnu za mandat vrhovne državne tužiteljke.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo