Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIPREME ZA SMJENU VLASTI U BUDVI: Politički zemljotres u najavi

Objavljeno prije

na

Šta DPS dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost i  dodatno DPS određuje kao nasilničku stranku

 

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović, zakazao je za 29. maj sjednicu parlamenta na čijem dnevnom redu će se naći inicijative za njegovu i smjenu predsjednika Opštine, Marka-Bata Carevića. Inicijative za smjenu nosilaca vodećih gradskih funkcija iz redova stranaka koje čine koalicionu vlast u Budvi, osvojenu na lokalnim izborima 2016. godine, podnijele su Crnogorska sa svoja tri odbornika i Demokratska partija socijalista sa 12, kojima su se priključili odbornik SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković.

Namjera DPS-a, najjače partije u opoziciji u Budvi, da tri mjeseca pred redovne lokalne izbore koji se moraju održati u septembru, preuzme vlast u Budvi, političkom korupcijom, uz pomoć odborničkog glasa iz koalicija na vlasti, izazvala je buru u javnosti, ne samo na lokalnom nivou. Odjeci političke krize u Budvi stižu do centrala političkih partija u Podgorici i do predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori, koji, po riječima budvanskih političara, pažljivo prate šta se u turističkom centru događa. Budva je jedna od tri primorske opštine u kojima je na posljednjim lokalnim izborima opozicija osvojila vlast i prekinula dugogodišnju vladavinu DPS-a. Za Budvu je takav ishod bio očekivan jer je sa vlasti skinuta partija čiji su funkcioneri bili članovi organizovane kriminalne grupe – OKG, procesuirani i osuđeni za mnoga krivična djela kojima je nanijeta velika materijalna i moralna šteta gradu.

Možda se pripadnicima lokalnog odbora DPS-a čini da su poslije tri i po godine konsolidovali svoje redove te da su građani Budve brzo zaboravli šta se ovdje  tokom njihove vladavine radilo, pa su odlučili da krenu u preuzimanje vlasti po receptu primijenjenom u Nikšiću i Kotoru, u kojima su im odbornici preletači izgubljenu vlast na tacni donosili.

U Budvi neće proći scenario iz Kotora, obećavaju pripadnici DF-a i Demokrata. Najavljuju da će na svaki mogući način braniti na izborima osvojenu vlast. Nasrtaj Crnogorske i DPS-a na lokalnu vast je na neki način zbližio i pomirio DF i Demokrate, čiji su predstavnici znali da razmijene neprimjerene otužbe, ali nikada po cijenu obaranja uspostavljene zajedničke vladavine.

Ambiciozan plan DPS-a za preuzimanje vlasti u Budvi oslanja se na potpis i riječ nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, čiji je glasa presudan za smjenu Carevića i Radovića i formiranje nove skupštinske većine  bez izbora. U pitanju je odbornik koji je mandat dobio na listi Demokratskog fronta, čiji je nosilac bio sadašnji predsjednik Carević. Džaković je toj političkoj grupaciji ubrzo okrenuo leđa radeći protiv njenih interesa. Zadržao je odbornički mandat kada ga je PzP isključio iz partije. Svojim odborničkim djelovanjem Džaković je nanio veliku štetu lokalnoj upravi.  U dva navrata u trajanju od po šest mjeseci blokirao je rad Skupštine, koja zbog njegovog odsustva nije imala kvorum za rad. Ucjenjivao je i blokirao  grad nesuvislim zahtjevima upućivanim koalicionim partnerima, strankama na lokalnom nivou, da se angažuju za izmjenu izbornog zakona i uvođenje otvorenih lista. Nije poznato da li je i DPS-u postavio ultimatum zvani „otvorene liste“, prilikom stavljanja potpisa na inicijativu za smjenu funkcionera koalicije čiji je do juče bio član. Upravo je DPS prava adresa, može odmah da mu izađe u susret i promijeni izborni zakon.

Odbornik Džaković odlučan je u namjeri da mandatom dobijenim od DF-a  pokloni DPS-u vlast u Budvi. On je pri tom potpisnik zajedničke izjave koalicije na vlasti DF, Demokrate, URA i SDP, da ni pod kojim uslovima neće sarađivati sa DPS-om.  Eto koliko potpisi i zakletve nekih političara vrijede.

Neprincipijelna koalicija Džakovića i DPS-a dobila je ubrzo odgovor njegovih glasača. Pvi put se dogodilo da odborniku građani skandiraju ispred porodične kuće. Njemu su pjevali: „Izdao si Budvu Stevaneee…“. Građani traže da im vrati mandat, ne mire  se sa činjenicom da njihovim glasovima neko trguje, manipuliše i mijenja izbornu volju predajući vlast političkoj opciji koja je  gradu nanijela najveću štetu u njegovoj istoriji.

Postavlja se pitanje zašto DPS to radi i zašto preotima odbornički glas. Šta velika partija dobija otimanjem vlasti u lokalnoj zajednici tri mjeseca pred izbore, osim blamaže koja prelazi granice Budve i Crne Gore. Juriš na lokalnu vlast odmah nakon korone, uoči turističke sezone i tri mjeseca pred izbore je nedemokratska vratolomija koja izaziva veliku pozornost. I  to neposredno  nakon izvještaja Fridom hausa u kome je ocijenjeno kako Crna Gora nije demokratska država već je svrstana u kategoriju hibridnih autoritarnih režima, sa problemima, između ostalog i u funkcionisanju parlamentarizma.

Ako se namjere DPS-a i Crnogorske realizuju, Budvu očekuje politički zemljotres, najavljuju iz DF-a i Demokrata. Mijomir Pejović iz ove stranke poručuje da će snažno insistirati na odbrani člana 2 Ustava Crne Gore te da će izbornu volju građana Budve braniti svim raspoloživim sredstvima.

DPS nije mogao formirati vlast nakon izbora 2016.godine, pa sada to pokušava mandatom sa liste DF-a, što u Budvi neće proći mirno kao u Kotoru. Pripremaju se protesti na dan zasjedanja Skupštine na kojoj će se raspravljati o najavljenim smjenama Carevića i Radovića. Ukoliko se smjene dogode realne su procjene da će Budva ući u ozbiljnu političku krizu koja će izvesti građane na ulice. Tako će , kažu, poslije litija, zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i protesta zbog hapšenja vladike Joanikija, budvanskim ulicama krenuti protesti protiv DPS-a i prekrajanja izbornih rezultata.  Sve to usred turističke sezone koja je ionako pod znakom pitanja. Mogući neredi u Budvi, centru crnogorskog turizma, koje će izazvati DPS, ne korenspondiraju sa planovima  Vlade o pripremi turističke sezone.

„Vodeći i dalje računa o zdravlju slijede sedmice u kojima ćemo našu zemlju pripremiti za turističku sezonu, nastavak investicija i nova partnerstva, kako bismo što brže ublažili negativne efekte krize“, objavio je nedavno premijer Duško Marković na svom Twitter nalogu. Smjena gradonačelnika Budve, Marka Carevića koji se javno deklariše kao Srbin i koji aktivno podržava Mitropoliju crnogorsko-primorsku, baš uoči sezone, u kojoj se očekuje dolazak gostiju iz Srbije, pokazuje da turistička sezona nije prioritet. Ima glasova koji kažu da u centrali DPS-a ne gledaju blagonaklono na aktivnosti budvanskog odbora ove partije u čijim partijskim organima ima pripadnika stare OKG garniture.

I ako preuzme vlast uz pomoć Džakovića i tri odbornika Crnogorske, koji nemaju šta da izgube, DPS gubi mnogo potvrđivanjem imidža nedemokratske stranke sklone preuzimanju vlasti putem političke korupcije, preko mandata koje su osvojile  druge stranke i koalicije. Da li u DPS-u očekuju da će takva politka na izborima koji slijede od građana Budve biti nagrađena. Uz sve, preuzeta vlast u Budvi u naredna tri mjeseca ne bi mogla ni da se sprovede. Kratak je vremenski rok da se posmjenjuju svi funkcioneri, direktori javnih ustanova i preduzeća, članovi upravnih odbora i postave novi, što Budvu neminovno uvodi u potpuni haos. Pretedentima na vlast nijesu opcije prijevremeni izbori za rješenje političke krize ili prihvatanje ponuđenih ostavki Carevića i Radovića, nego  vlast sama po sebi i formiranje nove parlamentarne većine koalicije DPS-Crnogorska-SD-Džaković.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZA I PROTIV GRAĐEVINSKOG MORATORIJUMA U KOLAŠINU: Preča kasa od zaštite prostora

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu nema većinske političke volje da se uvede polugodišnji moratorijum na gradnju. Zbog toga gradski centar  ostaje na milost ambicijama investitora, omogućenih DUP-om za koji je više puta ocijenjeno da ne garatuje očuvanje najvrednijeg prostora u Kolašinu

 

U najužem dijelu Kolašina biće moguća gradnja još najmanje 11 mjeseci, prema važećem, starom, Detaljnom urbanističkom planu (DUP) Centar za koji je sa više adresa, uključujući i Vladu i lokalnu samoupravu,  ocijenjeno da je loš. Vladajuća većina (Demokrate, Evropa sad, DF, SNP i URA) nije, sredinom marta, prihvatila predlog opozocionog Pokreta Zajedno gradimo Kolašin da se od Vlade zatraži  polugodišnja zabrana gradnje u centralnoj zoni grada.

Vlada je, prije nekoliko sedmica,  donijela odluku o izmjenama i dopunama DUP-a Centar,  ali nije stavila van snage taj dokument. Ocijenjeno je da važeći DUP, koji je na snazi već deceniju I po,  nije do sada donio mnogo koristi Kolašinu. Potom je Vlada posao izrade izmjene i dopuna važećeg DUP-a oročila na 11 mjeseci.

,,U narednom planskom dokumentu, sugerisano je, akcenat treba staviti na rekonstrukciju arhitektonski vrijednih objekata i izgradnju objekata od javnog interesa. Posebna pažnja izmjenama i dopunama DUP-a Centar, između ostalog, trebalo bi da bude posvećana uređenju javnih površina, glavnoj ulici, gradskim parkovima.

Da je 11 mjeseci za revidovanje aktuelnog DUP-a  previše smatra odbornik Pokreta Zajedno gradimo Kolašin Bojan Zeković. Njegov prijedlog o polugodišnjem moratorijumu na gradnju, izuzimajući radove na javnoj infrastrukturi,  podržale su i iz nedavno osnovane Incijative Zeleni Kolašina. DUP Centar, kaže Zeković, ,,direktno je suprotstavljen ciljevima i načelima planiranja i izgradnje definisanim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata”. Prema njegovim riječima, umjesto da štiti prostor, taj dokument ,,daje smjernice za njegovo uništenje i presudno je važno da se do donošenja izmjena i dopuna postojeće odredbe stave van snage”. Iz Inicijative Zeleni Kolašina, objašnjavaju da brinu, ,,na koji će način osjetljivi prostor u centru grada biti tretiran tokom perioda izrade izmjena i dopuna važećeg DUP-a”.

,,Sve i kada bi novi plan bio usvojen kroz 11 mjeseci, to je jako dug period u toku kog ambijent Kolašina, ukoliko se nastavi sa ovakvom izgradnjom,  može biti nepovratno narušen i uništen.  Tokom tog perioda ovaj prostor će nastaviti da se ubrzano mijenja. Ukratko, ne dobijamo ni vremena ni prostora za razmišljanje i strateško planiranje budućeg razvoja Kolašina”, ocjenjuju iz Incijative.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Stop inflaciji – do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istinsko poboljšanje možemo očekivati tek kada se posvetimo neophodnim privrednim i društvenim reformama. Pošto, koliko god da smanjite trgovačku maržu, ručak treba zaraditi

 

Makar smo u nečemu saglasni: lakše se diše otkako se šest trgovinskih lanaca (Aroma, Franca, Voli, HDL Laković, Mega promet i IDEA), na inicijativu Vlade, uključilo u akciju Stop inflaciji. Sada se u njihovim prodavnicama može trgovati barem po jedan artikal iz palete 25 proizvoda (uglavnom je riječ o osnovnim životnim namirnicama) uz ograničenu trgovačku maržu od pet odsto. Zvanično, akcija traje do kraja aprila mada se već najavljuje da će ona biti produžena do juna.

U medijima se pojavila računica da prosječno domaćinstvo, trgujući proizvode sa sniženom cijenom, mjesečno može uštedjeti od 15 do 40 eura.

Iz Vlade su iskoristili priliku da se pohvale. ,,Moglo je ranije, a moglo je da uopšte ne bude… Vlada je uradila sve što je mogla u datom momentu i ova akcija se samo nadovezuje na prethodne odluke”, kazao je ministar Goran  Đurović. Osvrnuo se i na prve primjedbe o broju i odabiru proizvoda uključenih u akciju. „Da smo stavili 35 bilo bi pitanje zašto nije 36. Ovo je za početak dobar potez, a u narednom periodu ćemo vidjeti kako će se kretati akcija, a možda ćemo u maju izmijeniti listu proizvoda”.

Vlasnici trgovinskih lanaca pohvalili su vlastitu kooperativnost i spremnost da pomognu borbu za kvalitetnije i jeftinije snabdijevanje građana. Još su ustvrdili da su cijene u njihovim radnjama niže nego bilo gdje u regionu te da ponegdje minimalna sniženja nakon ograničene marže ukazuju da ni do sada nijesu zloupotrebljavali pozicije ostvarujući ekstraprofit. Opet, cijene nekih proizvoda (uvozni sirevi, suhomesnati proizvodi) ukazuju da ranije zaračunate marže i nijesu bile tako male, pošto su neki od tih proizvoda od sredine nedjelje u radnjama jeftiniji i za 2-3 eura po kilogramu.

Očekivano, sindikati su pohvalili sniženja. „Pozdravljamo akciju Stop inflaciji za koju se nadamo da će biti prva ali ne i posljednja akcija nadležnih institucija na planu zaustavljanja i smanjenja negativnih efekata inflatornog trenda”, saopšteno je iz USSCG, uz podsjećanje da je Vlada mogla dati veći doprinos akciji obuzdavanja posljedica galopirajuće inflacije (oko 17 odsto na godišnjem nivou). „Pozivamo Vladu da se pridruži antiinflacionoj kampanji tako što će obnoviti Odluku o privremenom umanjenju akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja“, predložili su sindikalci.

Čula se i poneka primjedba. Od one da su se na sniženju našli manje kvalitetni i rjeđe traženi artikli, pa do odabira proizvoda među kojima su se našli i neki (čokolada, gazirani sokovi) za koje nas je Vlada, krajem prošle godine, povećavajući akcize ubjeđivala da nijesu zdravi pa većom cijenom želi uticati na njihovu potrošnju.

Postoje i sistemske zamjerke. Među ponuđenim proizvodima sa ograničenom maržom jedva da se može pronaći neki proizveden u Crnoj Gori (jaja, bijeli sir…?). Smanjujući marže, trgovci smanjuju buduću zaradu a izdaci ostaju veliki. Ili su sve veći. Država, istovremeno, ne olakšava njihovo poslovanje. Prije će biti da će zahvat iz tzv. realnog sektora u skoroj budućnosti postati veći. Pošto, prema nekim podacima, već danas  jedan od svaka tri zapošljena u Crnoj Gori radi u javnoj administraciji. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže kako ne vidi problem u tome što su plate u državnoj administraciji jednake ili veće od onih u privatnom sektoru. Iako država odavno boluje od manjka para i viška zaposlenih, dok se realni sektor suočava sa ozbiljnim problemom manjka radne snage.

Otud sumnja da je i akcija Stop inflaciji, zapravo, dio promotivne i predizborne kampanje ograničenog dometa. Koji dan prije ili kasnije vratićemo se na staro. Pravo poboljšanje možemo očekivati tek kada se istinski posvetimo neophodnim privrednim i društvenim reformama. Koliko god da smanjite trgovačku maržu – ručak treba zaraditi.

Z. RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VRŠNJAČKO NASILJE U CRNOJ GORI U PORASTU: Djetinjstvo u strahu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto. Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Samo u toku 15 dana marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja

 

Samo od početka do sredine ovog marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori, u kojima je učestovalo preko 20 tinejdžera. To su alarmantne brojke. Koliko se nasilja zapravo dešava, teško je znati – mnoge žrtve ne prijavljuju teror koji doživljavaju, u školama ili u onlajn prostoru, gdje se nasilje često prenosi.

Učenik osmog razreda podgoričke OŠ „21. maj” bio je žrtva napada koji se prije dvadesetak dana dogodio u blizini te škole. Brutalno ga je pretukla grupa đaka devetog razreda OŠ „Savo Pejanović”. Užasni snimak napada širio se društvenim mrežama. Dječak leži na travi, dok ga gomila šutira nogama.

Pokrenut je krivični postupak protiv četvorice četrnaestogodišnjaka zbog sumnje da su počinili djelo nasilničko ponašanje. Škola koja pohađaju namijenila im je vaspitnu mjeru – smanjenje ocjene iz vladanja.

Ovaj je dječak bio duže vremena izložen nasilju.

Početkom marta nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv četiri osobe koje se sumnjiče za nasilničko ponašanje nad mladićem u holu Gimnazije „Stojan Cerović” u Nikšiću.

Zabilježen je i slučaj nasilja u OŠ „Lovćenski partizanski odred” na Cetinju

Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina, koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci, u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto.

U zemljama Evrope, po broju žrtava vršnjačkog nasilja prednjače Litvanija, Latvija, Rumunija, Moldavija, Bugarska…

Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Međutim, prema ranijim analizama, ova vrsta nasilja je u porastu.

Istraživanje NVO Juventas, sprovedeno 2018, pokazuje da je tada svako peto dijete doživjelo nasilje od vršnjaka. Prema tom istraživanju, koje je obuhvatilo 41 srednju i 75 osnovnih škola u 18 opština, gotovo polovina nastavnika srednjih škola te je školske godine potvrdila da su im se učenik ili učenica požalili da su žrtva nasilnog ponašanja.

UNICEF-ovo istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je gotovo svako treće dijete, odnosno, 28 odsto mladih uzrasta od 12 do 17 godina, u našoj zemlji bilo žrtva vršnjačkog nasilja.

„Ovo je zabrinjavajuće. Zahtijeva organizovanje hitne akcije, na čelu sa Vladom koja bi trebalo da preduzme odgovarajuće mjere zaštite djece od nasilja. Treba raditi na jačanju zakona koji imaju za cilj zaštitu djece. Važno je podizati svijest o ovom problemu”, kaže za Monitor psihološkinja Ivana Jokić.

Prema njenim riječima, brojni su razlozi zašto je nasilje u porastu. „Neki od njih su socio-ekonomske okolnosti porodice: siromaštvo, narušeno mentalno zdravlje, frustracije, nasilje u porodici… Djeca, žrtve nasilja u porodici ili vršnjačkoj grupi, često i sama postaju nasilnici. Nije dovoljno raditi samo sa djecom koja su pretrpjela nasilje, nego i sa onima koji pokazuju agresivno i nasilno ponašanje”, ističe Jokić.

Važno je znati i šta se sve podrazumijeva pod nasiljem. Ono može imati oblik prijetnji, tjelesnih povreda, ogovaranja, uzimanja ili uništavanja stvari. Može uključivati i neugodne komentare o djetetovoj porodici ili rodbini.

Jedan od nasilnika ponovio je krivično djelo u roku od samo nekoliko nedjelja. Prvo je sredinom februara ove godine pretukao petnaestogodišnjaka na prostoru nekadašnje kasarne Morača u Podgorici, a početkom marta, uz podršku nekoliko drugova nasilnika, još jednog tinejdžera, takođe u užem centru grada. Zasmetala im je majica sa obilježjima fudbalskog kluba Crvena zvezda. Tražili su mu da je skine, a nakon što je odbio – pretukli su ga palicama. Otac pretučenog dječaka saopštio je da neće odustati dok svi nasilnici ne dobiju zasluženu kaznu.

Zbog sve učestalijih slučajeva nasilja među djecom, članovi Udruženja Roditelji nedavno su organizovali protest na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Zatražili su od nadležnih da zaštite djecu u Crnoj Gori od nasilja, pod parolom: Nećemo da živimo u strahu.

Iz Kriminalističke policije za suzbijanje nasilja u porodici i maloljetničke delinkvencije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica najavili su da će biti pojačano prisustvo policije u dvorištima škola.

Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji grubim vrijeđanjem, zlostavljanjem, vršenjem nasilja, izazivanjem tuče ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem remete javni red i mir ili ugroze druge. Maloljetniku starijem od 14 godina se za učinjeno krivično djelo mogu izreći vaspitne mjere, kazna maloljetničkog zatvora ili druge mjere bezbjednosti. Ukoliko nasilnici imaju manje od 14 godina, slučajevi se obično prosljeđuju nadležnim socijalnim službama, koje treba da pruže podršku žrtvama, pružaju savjetovanja počiniocima nasilja i njihovim roditeljima, obavljaju nadzor njihovog ponašanja i ostale zaštitne mjere.

Škole, prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, mogu da, pored smanjenja vladanja, odrede i vaspitne mjere, poput pismenih opomena, ukora ili premještaja u drugo odjeljenje ili školu.

U istraživanju NVO Juventas iz 2018. kao jednu od najčešćih prepreka sa kojima se suočavaju prilikom rješavanja problema vršnjačkog nasilja, roditelji su naveli generalnu nezainteresovanost cjelokupnog sistema za ovaj problem. Najmanje vjeruju drugim roditeljim i centrima za socijalni rad. Niske ocjene socijalnim službama tada je dalo i nastavno osoblje.

U Lokalnom akcionom planu za prevenciju i borbu protiv vršnjačkog nasilja Opštine Herceg Novi za period od 2020. do 2022. godine konstatuju se problemi nedovoljne angažovanosti postojećih resursa na prevenciji nasilja, nizak stepen informisanosti djece, roditelja i ostalih aktera o prepoznavanju vršnjačkog nasilja i reagovanju u slučajevima nasilja, nedovoljna  saradnja…

UNICEF-ovo istraživanje Global Kids Online iz 2021. pokazalo je da se trećina mladih u dobi od 12 do 17 godina (32 odsto) lako naljuti i da često gubi živce.

Ivana Jokić upozorava da kazna sama po sebi nekada ne daje rezultat. „Sa djecom treba raditi od malena. Rješenje vidim u edukaciji, što djece, što roditelja, što nastavnika. Ne smijemo zatvarati oči pred problemom, a to je čest slučaj u našem društvu”.

Nastavnici bi, ističe ova psihološkinja, trebalo da upute dijete da dobije psihološku pomoć ukoliko primijete da mu nijesu dovoljno razvijene socijalne vještine.

Istraživanje NVO Juventas iz 2018. pokazalo je da se oko 10 odsto đaka osnovnih škola u Crnoj Gori osjećalo povrijeđeno, uplašeno ili postiđeno zbog sadržaja koji je njegov vršnjak podijelio na društvenim mrežama.

Aleksa Janković 10. maja 2011. godine oduzeo je sebi život skokom sa zgrade u Nišu u kojoj je živio. Tada je imao 14 godina. Osam mjeseci trpio je fizičko i psihičko zlostavljanje u školi. Vršnjaci su ga mučili, tukli, hvatali za vrat, udarali mu glavom u drvo. Proživio je potres mozga, nosio je gips, a dobio je i posttraumatski sindrom.

Njegovi roditelji su nadležnim službama i direktorki škole prijavljivali nasilje.  Niko nije reagovao.

Slučaj je, u sudskom postupku, završen – kažnjena je škola i direktorka.

Troje od sedam nasilnika koji su maltretirali Aleksu presudom Višeg suda za maloljetnike u Nišu pravosnažno su osuđeni na vaspitne mjere. U dnevniku su im, međutim, ostale petice iz vladanja.

Da se ovakva tragedija ne bi ponovila, osmišljen je Aleksin zakon, kojim se predviđa pooštravanje kaznenih mjera ne samo za nasilnike, već i nastavnike i roditelje. Na ovaj zakon, ili neki sličan, i dalje se čeka u Srbiji.

U Crnoj Gori ne postoji Strategija za prevenciju neprimjerenog ponašanja djece i mladih i maloljetničke delinkvencije. Nema dovoljno policijskih službenika edukovanih za rad sa maloljetnicima.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo