Povežite se sa nama

OKO NAS

SA ČIME SE SUOČAVAJU MJEŠTANI SELA I KATUNA CRNE GORE: Čovjek je čovjeku najveći vuk

Objavljeno prije

na

Pljačkaški pohodi po crnogorskim selima i katunima sve su učestaliji

 

Život u crnogorskim selima i katunima sve više se svodi se na preživljavanje, provale, krađe i razbojništva.

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) prije nekoliko dana ponovo je izvijestio je javnost o novim krađama transformatora iz trafostanica. Ovog puta na Cetinju i u Nikšiću.

,,Ove pojave na Cetinju već poprimaju alarmantne razmjere ako se uzme u obzir da su se iste radnje desile 06. i 09. januara 2020. godine kada su ukradeni transformatori iz trafostanica Lješev Stup 1 i Lješev Stup 2, kao i 31. decembra 2019. godine kada je došlo do krađe iz trafostanice Ulići”, saopšteno je iz CEDIS-a.

Trafostanice na Cetinju su nagrđene od strane vandala. Kako se navodi u saopštenju, nepoznate osobe su ukrale transformator snage 50 kVA kao i pripadajuće mu veze sa NN blokom iz trafostanice Izvori. Iz trafostanice Musta rupa ukraden je transformator snage 50 kVA kao i veze transformatora i niskonaponskog bloka. U Nikšiću je obustava u napajanju električnom energijom dijela područja Kočani izazvana nasilnim prekidom 80 m kabla iz trafostanice Kočani II.

Iz ovih razloga, više sela na Cetinju i u Nikšiću ostala su bez struje. Popravke ponekada znaju da potraju i po dva dana.

I ranije su trafostanice i elektro mreže pod visokim naponom bile na udaru lopova. Naročito na teritoriji opština Berane i Andrijevica. Prije manje od dva mjeseca ukradeno je transformatorsko ulje iz četiri stubne trafostanice. Jedna od njih, Jugovina, redovna je meta pljačkaša. Prema procjenama CEDIS-a, ovo je čak 101. put od avgusta 2015. godine, da je na području Berana, Rožaja, Andrijevice, Plava, Petnjice i Gusinja evidentirana krađa elemenata sa distributivne mreže.

U realnosti su brojke mnogo veće, ali značajan broj slučajeva ostaje prikriven, jer počinioci ostave minimalnu količinu ulja u transformatoru, kako bi se izbjegao ili odložio havarijski proces.

Na meti kradljivaca najčešće su i bakar iz transformatora i vodova, transformatorsko ulje, kao i L – profili sa stubova distributivne mreže, kao i vrata i prozori na trafostanicama.

Sve krađe uredno su prijavljivane Upravi policiji. Prijave  uglavnom ne rezultiraju otkrivanjem ili sankcionisanjem počinioca. Gotovo svakodnevno se otuđuju zaštitni elementi sa trafostanica pod naponom, zbog čega one ostaju neobezbijeđene do evidentiranja krađe, što predstavlja izuzetnu opasnost po građane, naročito u gusto naseljenim mjestima.

Po svemu sudeći, krađa ulja iz transformatora je vrlo unosan biznis. Ono se može koristiti za rad građevinskih mašina i kamiona i kao pogonsko gorivo za traktore i motokultivatore. Štete se mjere desetinama hiljada eura, a lopovi se zbog ovih radnji izlažu opasnostima od strujnog udara.

Mještani sela širom Crne Gore suočavaju se još i sa obijanjem kuća i automobila, krađom oružja, poljoprivrednih mašina, novca, elektro i telefonskih kablova, pa čak i stoke. Tako je prošle godine iz dvije džamije u selima Kalica i Savin Bor na području petnjičke opštine prošle godine ukradeno šezdeset ručno rađenih ćilima značajne vrijednosti. Stanovici bihorskih sela vjeruju da se radi o organizovanom kriminalu, jer se, kako kažu, na nekim radio stanicama pojavljuju oglasi za otkup starih ćilima po bagatelnim cijenama, a potom im se vrijednost uvećava kada se prenesu za Tursku. O ovome je Monitor i ranije pisao.

Krađa šumske građe je noćna mora. Najviše stradaju četinari.

Od početka 2019. godine podnešeno je 46 krivičnih prijava za bespravnu sječu šume na poznate počinioce, što bi trebalo da predstavlja izvjesni napredak u odnosu na prethodni period kada su prijave bile uglavnom na NN osobe. Za privatne šume podnijeto je osam prekršajnih prijava, četiri protiv službenika Uprave za šume zaduženih za čuvanje šuma i jedna za uzurpaciju državne movine, rečeno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Centar bezbjednosti (CB) Bijelo Polje je u septembru 2019. godine protiv B.K. iz Mojkovca podnio krivičnu prijavu zbog nesavjesnog rada u službi, odnosno nedozvoljene sječe četinara i lišćara na reonu Petrovica omar i Crvena lokva čija je vrijednost veća od 10 hiljada eura. Podnijete su još krivične prijave protiv M.M. zbog šumske krađe na Bjelasici u količini od 20.16 m3 bukovog drveta, i T. P. zbog nelegalne sječe lišćara u Gradišnici Jelovica čija je ukupna vrijednost gotovo 28 hiljada eura.

U Pljevljima je takođe konstatovana bespravna sječa preko 150 stabala.  Kolašin je jedan od najugroženijih gradova kada je riječ o krađi drvne građe. Prema navodima iz Ministarstva poljoprivrede, na prostoru Kolašina se očekuje procesuiranje tri koncesije gdje su nadležni službenici omogućili da se posiječe višestruko veća količina drvne mase od ugovorene.

Kao da sve ovo nije dovoljno, na spisku briga mještana crnogorskih sela nalaze se i opasnosti koje vrebaju od divljih životinja u potrazi za hranom.

Zabilježeno je najviše napada od vuka. Vuku Konjeviću iz bjelopoljskog sela Ponikvice dva puta su vukovi desetkovali stada ovaca. Ograda, čija je svrha bila da zaštiti stado, nije bila prepreka za gladne zvijeri. Ovce su stradale tako što su im vukovi preklali vratove, a neke su bile potpuno rastrgnute. Od 19, koliko ih je imao prije napada čopora posljednji put, preostalo je samo 8.

Braću Mirka i Čedomira Baltića iz Smrduše kod Nikšića, koji žive od stočarstva, zadesila je slična nevolja prije nešto više od godinu dana. Njima su, od ukupno 21 grla stoke, vukovi preklali sedam jarčeva, pet koza i četvoro jaradi.

U svijetu se ovakvi slučajevi rješavaju tako što država nadoknadi gubitke. U Crnoj Gori to često nije slučaj. Češće onima koji se nađu u ovakvoj situaciji u pomoć priteknu komšije. U Njemačkoj je, na primjer, Organizacija poljoprivrednika nedavno pozvala vlasti na promjenu zakona o lovu na vukove, nakon porasta broja stoke koja je stradala od predatora, piše Dojče Vele.

Jedne od upornijih štetočina su lisice, pored kojih živinarnici jedva opstaju. Zbog toga Мinistаrstvо poljoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori od 2011. godine sprovode kampanju oralne vakcinacije lisica protiv bjesnila, kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i domaćih životinja.

Život u crnogorskom selu priroda je učinila surovim. Ljudi ga dokrajčuju.

                                                                                                                                                               Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo