Povežite se sa nama

OKO NAS

SA ČIME SE SUOČAVAJU MJEŠTANI SELA I KATUNA CRNE GORE: Čovjek je čovjeku najveći vuk

Objavljeno prije

na

Pljačkaški pohodi po crnogorskim selima i katunima sve su učestaliji

 

Život u crnogorskim selima i katunima sve više se svodi se na preživljavanje, provale, krađe i razbojništva.

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) prije nekoliko dana ponovo je izvijestio je javnost o novim krađama transformatora iz trafostanica. Ovog puta na Cetinju i u Nikšiću.

,,Ove pojave na Cetinju već poprimaju alarmantne razmjere ako se uzme u obzir da su se iste radnje desile 06. i 09. januara 2020. godine kada su ukradeni transformatori iz trafostanica Lješev Stup 1 i Lješev Stup 2, kao i 31. decembra 2019. godine kada je došlo do krađe iz trafostanice Ulići”, saopšteno je iz CEDIS-a.

Trafostanice na Cetinju su nagrđene od strane vandala. Kako se navodi u saopštenju, nepoznate osobe su ukrale transformator snage 50 kVA kao i pripadajuće mu veze sa NN blokom iz trafostanice Izvori. Iz trafostanice Musta rupa ukraden je transformator snage 50 kVA kao i veze transformatora i niskonaponskog bloka. U Nikšiću je obustava u napajanju električnom energijom dijela područja Kočani izazvana nasilnim prekidom 80 m kabla iz trafostanice Kočani II.

Iz ovih razloga, više sela na Cetinju i u Nikšiću ostala su bez struje. Popravke ponekada znaju da potraju i po dva dana.

I ranije su trafostanice i elektro mreže pod visokim naponom bile na udaru lopova. Naročito na teritoriji opština Berane i Andrijevica. Prije manje od dva mjeseca ukradeno je transformatorsko ulje iz četiri stubne trafostanice. Jedna od njih, Jugovina, redovna je meta pljačkaša. Prema procjenama CEDIS-a, ovo je čak 101. put od avgusta 2015. godine, da je na području Berana, Rožaja, Andrijevice, Plava, Petnjice i Gusinja evidentirana krađa elemenata sa distributivne mreže.

U realnosti su brojke mnogo veće, ali značajan broj slučajeva ostaje prikriven, jer počinioci ostave minimalnu količinu ulja u transformatoru, kako bi se izbjegao ili odložio havarijski proces.

Na meti kradljivaca najčešće su i bakar iz transformatora i vodova, transformatorsko ulje, kao i L – profili sa stubova distributivne mreže, kao i vrata i prozori na trafostanicama.

Sve krađe uredno su prijavljivane Upravi policiji. Prijave  uglavnom ne rezultiraju otkrivanjem ili sankcionisanjem počinioca. Gotovo svakodnevno se otuđuju zaštitni elementi sa trafostanica pod naponom, zbog čega one ostaju neobezbijeđene do evidentiranja krađe, što predstavlja izuzetnu opasnost po građane, naročito u gusto naseljenim mjestima.

Po svemu sudeći, krađa ulja iz transformatora je vrlo unosan biznis. Ono se može koristiti za rad građevinskih mašina i kamiona i kao pogonsko gorivo za traktore i motokultivatore. Štete se mjere desetinama hiljada eura, a lopovi se zbog ovih radnji izlažu opasnostima od strujnog udara.

Mještani sela širom Crne Gore suočavaju se još i sa obijanjem kuća i automobila, krađom oružja, poljoprivrednih mašina, novca, elektro i telefonskih kablova, pa čak i stoke. Tako je prošle godine iz dvije džamije u selima Kalica i Savin Bor na području petnjičke opštine prošle godine ukradeno šezdeset ručno rađenih ćilima značajne vrijednosti. Stanovici bihorskih sela vjeruju da se radi o organizovanom kriminalu, jer se, kako kažu, na nekim radio stanicama pojavljuju oglasi za otkup starih ćilima po bagatelnim cijenama, a potom im se vrijednost uvećava kada se prenesu za Tursku. O ovome je Monitor i ranije pisao.

Krađa šumske građe je noćna mora. Najviše stradaju četinari.

Od početka 2019. godine podnešeno je 46 krivičnih prijava za bespravnu sječu šume na poznate počinioce, što bi trebalo da predstavlja izvjesni napredak u odnosu na prethodni period kada su prijave bile uglavnom na NN osobe. Za privatne šume podnijeto je osam prekršajnih prijava, četiri protiv službenika Uprave za šume zaduženih za čuvanje šuma i jedna za uzurpaciju državne movine, rečeno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Centar bezbjednosti (CB) Bijelo Polje je u septembru 2019. godine protiv B.K. iz Mojkovca podnio krivičnu prijavu zbog nesavjesnog rada u službi, odnosno nedozvoljene sječe četinara i lišćara na reonu Petrovica omar i Crvena lokva čija je vrijednost veća od 10 hiljada eura. Podnijete su još krivične prijave protiv M.M. zbog šumske krađe na Bjelasici u količini od 20.16 m3 bukovog drveta, i T. P. zbog nelegalne sječe lišćara u Gradišnici Jelovica čija je ukupna vrijednost gotovo 28 hiljada eura.

U Pljevljima je takođe konstatovana bespravna sječa preko 150 stabala.  Kolašin je jedan od najugroženijih gradova kada je riječ o krađi drvne građe. Prema navodima iz Ministarstva poljoprivrede, na prostoru Kolašina se očekuje procesuiranje tri koncesije gdje su nadležni službenici omogućili da se posiječe višestruko veća količina drvne mase od ugovorene.

Kao da sve ovo nije dovoljno, na spisku briga mještana crnogorskih sela nalaze se i opasnosti koje vrebaju od divljih životinja u potrazi za hranom.

Zabilježeno je najviše napada od vuka. Vuku Konjeviću iz bjelopoljskog sela Ponikvice dva puta su vukovi desetkovali stada ovaca. Ograda, čija je svrha bila da zaštiti stado, nije bila prepreka za gladne zvijeri. Ovce su stradale tako što su im vukovi preklali vratove, a neke su bile potpuno rastrgnute. Od 19, koliko ih je imao prije napada čopora posljednji put, preostalo je samo 8.

Braću Mirka i Čedomira Baltića iz Smrduše kod Nikšića, koji žive od stočarstva, zadesila je slična nevolja prije nešto više od godinu dana. Njima su, od ukupno 21 grla stoke, vukovi preklali sedam jarčeva, pet koza i četvoro jaradi.

U svijetu se ovakvi slučajevi rješavaju tako što država nadoknadi gubitke. U Crnoj Gori to često nije slučaj. Češće onima koji se nađu u ovakvoj situaciji u pomoć priteknu komšije. U Njemačkoj je, na primjer, Organizacija poljoprivrednika nedavno pozvala vlasti na promjenu zakona o lovu na vukove, nakon porasta broja stoke koja je stradala od predatora, piše Dojče Vele.

Jedne od upornijih štetočina su lisice, pored kojih živinarnici jedva opstaju. Zbog toga Мinistаrstvо poljoprivrede, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori od 2011. godine sprovode kampanju oralne vakcinacije lisica protiv bjesnila, kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i domaćih životinja.

Život u crnogorskom selu priroda je učinila surovim. Ljudi ga dokrajčuju.

                                                                                                                                                               Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

ODNOSI NA REANIMACIJI: Obnavljanje nade

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova garnitura u Evropskoj komisiji pokazuje više iskrenosti i spremnosti da pomogne državama regiona i oživi politiku proširenja

 

Ono što su evroentuzijasti na Balkanu željeli svih ovih godina da čuju iz sjedišta EU izgovorio je novi komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji: “Proširenje EU na Zapadni Balkan glavni je prioritet Evropske Komisije”.

U dokumentu koji je početkom ovog mjeseca usvojila EK ističe se da je integracija država Balkana u EU “geostrateška investicija u stabilnu, jaku i ujedinjenu Evropu”.

Nije se ostalo samo na riječima ili dokumentima. Usvajani su novi, konkretnijih principi za poboljšanje pristupnog procesa, a iz čega je vidljivo da se EU mnogo odlučnije nego ranijih godina, politički argumentovano izjašnjava za proširenje na Zapadni Balkan. Prvi put se jasno navodi da je politika proširenja snažno sredstvo za podsticanje demokratije i da je uslovljavanje reformi glavno sredstvo te politike. Indikativno je takođe što se ukazuje na  mogućnosti sankcionisanja manjkavih reformi, te napominje da se odluke u tom procesu neće više donositi jednoglasno (pristankom svih 27 članica), već da je za to dovoljna kvalifikovana većina.

Možda je  najvažnije to što EK  prvi put govori o direktnijoj komunikaciji EU sa građanima/kama zemalja zapadnog Balkana koji su stvarni zagovornici eurointegracija, odnosno  obavezuju se ovdašnji zvaničnici da komuniciraju sa građanima o ciljevima članstva u EU. Tu komunikaciju Komisija postavlja kao uslov za proces proširenja! Namjera je da građani budu mnogo više uključeni u ovaj proces i da vide konkretne koristi, jer se, što pokazuje primjer Crne Gore, sve praktično svelo na tehničku vježbu i ispunjavanje određenih zadatih uslova.

“Bez značajnijeg priliva sredstava za ulaganje u vidljive projekte, kao što su škole ili bolnice, vodovodi, kanalizacije, odlagališta otpada, energetskih konekcija, plašim se da građani neće biti u prilici da razumiju značaj pomoći koju im pruža EU. Sva ta ulaganja zahtjevaju ozbiljnija sredstva u poređenju sa trenutno dostupnim IPA fondovima, i koja budžeti zemalja regiona ne mogu da istrpe. Nije realno očekivati da ćemo sami uspjeti da finansiramo sve ono što su zahtjevi budućeg članstva. Ne radi se o ‘kasici prasici’, već o zajedničkom investicionom planu, nešto nalik na ‘Maršalov plan’ za Zapadni Balkan”, smatra Srđan Majstorović iz beogradskog Centra za evropske politike.

Iz Brisela je najavljeno da će tokom pripreme samita EU-Zapadni Balkan, koji će se početkom maja održati u Zagrebu, Komisija predstaviti plan ekonomskog i investicionog razvoja regije.

“Vjerujemo da će nova metodologija, zajedno s novim ocjenama EK o reformskim naporima Albanije i Sjeverne Makedonije, omogućiti da Evropski savjet u martu donese odluku o otvaranju pregovora sa te dvije države”, kaže Andrej Plenković, premijer Hrvatske, zemlje koja u prvoj polovini ove godine predsjedava Unijom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŽENE IZ MANJINSKIH NARODA RIJETKOST U SKUPŠTINI CRNE GORE: Daleko od poslaničke klupe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U aktuelnom sazivu parlamenta od 81 poslanika, 24 ili 29,63 odsto su žene. U skupštinskoj službi, koja nema evidenciju o nacionalnoj pripadnosti, više od dvije trećine zaposlenih su žene, ali su za njih rezervisana mjesta savjetnica, pomoćnica…

 

Od dvije stolice koje u parlamentu pripadaju Bošnjačkoj stranci, u jednu bi uskoro, u preostalom dijelu ovog mandata, trebalo da sjedne žena.

Izuzetak, koji u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najavljuje donedavni funkcioner Bošnjaka Neđžad Drešević neće značajno promijeniti utisak o nedovoljnoj, tačnije nikakvoj zastupljenosti žena iz redova manjinskih naroda u najvišem zakonodavnom tijelu. Trenutno, zajednički Klub poslanika Bošnjačke stranke, Koalicije Albanci odlučno i Hrvatske građanske inicijative ima četiri poslanika.

,,Bošnjačka stranka vodi računa da u svim svojim organima žene budu zastupljene. Ovaj princip nam je važan ne samo formalno, već suštinski, jer smatramo da žene iz našeg korpusa svojim kvalitetima doprinose značajno svim uspjesima koje postižemo. Na posljednjim izborima 2016. godine osvojili smo dva poslanička mandata, a naša članica Kenana Strujić je bila četvrta na listi”, objašnjava Drešević.

Veličina poslaničkog kluba određuje učešće žena u radu parlamenta Crne Gore. Zakon trenutno predviđa da među četiri imena na izbornoj listi mora biti jedna žena. Niko ne brani da ih bude i više, ali se to uglavnom ne dešava.

Na pitanje o nedovoljnoj zastupljenosti žena iz manjinskih naroda u parlamentu, iz Hrvatske građanske inicijative (HGI) i koalicije Albanci odlučno, nije stigao odgovor.

Mali broj predstavnica stranaka nacionalnih manjina u Skupštini Crne Gore snižava već nedovoljan procenat žena. Poslanica DPS-a Nada Drobnjak i članica Ženske političke mreže, u razgovoru za CIN-CG, smatra da je to jedan od argumenata zbog čega bi trebalo promijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika i ojačati ženske grupe u političkim partijama, kako bi one uspjele da se izbore za bolju poziciju.

U radu Skupštine Crne Gore trenutno učestvuju 24 poslanice, što iznosi 29,63 odsto. Među njima nema pripadnica manjinskih naroda ni u jednom poslaničkom klubu.

Najviše žena je u poslaničkom klubu DPS-a, 13 od ukupno 35 poslanika. U Demokratskom frontu od 17 poslančkih mjesta, pet zauzimaju žene, Demokrate imaju dvije poslanice od ukupno osam mjesta, SDP ima predsjednicu stranke Draginju Vuksanović u poslaničkim klupama sa još tri poslanika ove partije. Klub SD-a i LP čine tri poslanika. Posebni klub poslanika, nastao od onih koji su se proglasili nezavisnim u odnosu na stranke i koalicije na čijim listama su bili, ima pet članova od kojih su dvije žene. Klub poslanika SNP-DEMOS ima četiri člana i jedini je kome je šef žena – Danijela Pavićević.

Napori da se poboljša zastupljenost žena u politici i na mjestima odlučivanja daju rezultate, ali očigledno nedovoljnom brzinom, jer je Crna Gora u tome i dalje na začelju u regionu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo