Povežite se sa nama

Izdvojeno

SELO MOJDEŽ KOD HERCEG NOVOG DECENIJAMA BEZ VODE: Nemoć koja traje

Objavljeno prije

na

Odmiče još jedno ljeto, za mještane sela Mojdež kod Herceg Novog, nepodnošljivo. Nekada bogato selo, usljed nedostatka vode polako odumire. Nevolje Mojdežana započinju sa istražnim radovima na starom izvorištu Lovac koje se nalazi u blizini. Brojna obraćanja institucijama završena su neuspjehom. Nije im preostalo ništa drugo nego da pomoć traže od međunarodnih adresa

 

Selo Mojdež kod Herceg Novog decenijama kuburi sa vodom. I ovogodišnje ljetnje vrućine za njegove mještane su neizdržive. Voda koja je nekada napajala selo, usahla je, i više ni stoka ni biljke tamo ne mogu da prežive. Nevolje počinju još krajem prošlog vijeka, sa istražnim radovima na izvorištu Lovac u blizini Mojdeža. Institucije na vapaje Mojdežana ostaju nijeme, zbog čega pomoć i pravdu planiraju da potraže na međunarodnim adresama.

Izvorište Lovac kaptirano je 1953. godine, i iz njega su se ne samo Mojdež već i Herceg Novi snabdijevali vodom. No, nakon nestručno izvedenih radova u starom tunelu Potkop sredinom 2001. godine, Lovac je bez vode gotovo tokom čitave godine. Selo se sada snabdijeva vodom iz Potkopa, koja je hemijski i bakteriološki neispravna za piće. ,,Istražni radovi na izvorištu Lovac počinju krajem devedesetih godina prošlog vijeka, a potom i na hidrotehničkom tunelu Potkop, koji se nalazi u blizini, sa ciljem pronalaženja većih količina vode za potrebe mještana, mHE rezervata i drugog. Sve je to odrađeno bez uspjeha, i sada je izvorište koje je snabdijevalo oko 80 domaćinstava pretvoreno u potpunu katastrofu. Neupotrebljivo je. Dolazi do apsolutne obustave vodom od 15 do 20 sela u donjem Mojdežu“, kaže za Monitor Nenad Brajović, mještanin Mojdeža i nekadašnji predsjednik lokalnog Odbora za vode.

Prema njegovim riječima, Mojdež, nekada bogato i živo selo, zbog višegodišnjeg nemara i bahatosti institucija, polako umire. ,,Nije normalno da u 21. vijeku nemamo vodu. To je nedopustivo i posljedica je nebrige države. Istražni radovi koji su trebali da nam donesu boljitak, uništili su selo. Rađeni su u više intervala, ali bez uspjeha, i prije svega nestručno. Zbog toga su sada količine vode koje su nam dostupne praktično zanemarljive – otprilike od 40 do 50 minuta u intervalu od pola dana“, ističe Brajović.

Mojdež je nekada imao čak 22 vodenice. Od toga je selo živjelo. Kao posljedica neodgovornih i nestručnih radova koncesionara – Hidromont Merkura iz Budve u Potkopu – u Mojdežu je 2004. godine pokrenuto i klizište koje je prouzrokovalo milionsku štetu. Tada su potpuno uništeni domovi pojedinih porodica, oštećen je seoski put, a djelimično su stradali i gotovo svi objekti u selu. Uništeno je oko petnaest hektara zemljišta, više od hiljadu stabala maslina, osam mostova, a prekinut je i put između sela i grada. Utvrđeno je da Hidromont Merkur nije imao saglasnost da sprovodi radnje u Potkopu na osnovu koncesije, zbog čega je protiv te firme 2002. godine podignuta i krivična prijava. Presuda, do danas, izostaje.

Nevoljama sa klizištem tu nije kraj, jer mještani i dalje žive u strahu od moguće katastrofe. Na pojedinim kućama i danas su jasno uočljive pukotine, koje se šire. Tunelu Potkop, usljed strahovitog pritiska vode, prijeti i urušavanje.

,,Više puta smo se obraćali svim institucijama koje su nadležne za naš problem. Svaki put smo nailazili na isto – pasivnost i nezainteresovanost. Rad lokalnog Odbora za vode, koji je nastao iz prijeke potrebe, bio je potpuno onemogućen od strane lokalne samouprave. Dobijali smo usmena obećanja od čelnika u Opštini Herceg Novi da će se situacija riješiti, ali ništa nije preduzimano“, napominje mještanin Mojdeža.

Podgorička firma BiKod, koja je još od 2014. godine pokušavala da sanira tunel Potkop i posljedice klizišta, ponovo je napustila gradilište krajem prošle godine. Nezvanično, zbog neredovnog finansiranja posla iz državne kase.

Monitor je od dobro obaviještenih izvora saznao da nevolje Mojdežana ne dijele svi koji tu borave. Stranci koji ljeti dolaze u rusko naselje u okolini, uz pomoć veza i poznanstava u lokalnoj upravi, plate i obezbijede sebi vodu.

Mještani su se obraćali i direktorici hercegnovskog Vodovoda i kanalizacije doo (ViK) Oliveri Doklestić, no nisu naišli na razumijevanje. Doklestić je kazala da voda sa izvorišta Lovac u Mojdežu nije u sistemu ViK. Ništa bolje nisu prošli ni kod nekadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, a sadašnjeg Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odakle su odgovornost prebacili na lokalnu samoupravu.

Valja ukazati na to da su se tadašnja crnogorska Vlada i koncesionar odlučili za ispitivanje morinjskog sliva, iako su ekspertske analize iz 1972. i 1973. godine pokazale da to nije ekonomski isplativo.

Neka od posljednjih sanitarnih ispitivanja pokazala su u vodi iz tunela Potkop prisustvo bioloških i hemijskih zagađenja, kao i pojedinih bakterija, poput ešerihije koli i pseudomonas. U nju se, između ostalog, ulivaju i otpadne vode sa okolnih deponija. No, ni za to niko od nadležnih ne haje.

,,Dolazimo do zaključka da ovdje ne možemo da riješimo naš problem. Ne znamo šta još da uradimo sem da potražimo pomoć od međunarodnih adresa i da pokušamo da istjeramo pravdu. Sve drugo smo već pokušali”, napominje Brajović.

Ukoliko ni to ne urodi plodom, Mojdežanima, izgleda, ne preostaje ništa drugo nego da napuste porodična ognjišta stara 400 godina.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo