Izdvojeno
ŠKOLA UŽASA MIROSLAVA – MIKE ALEKSIĆA: Zlotvor iz srca tame

Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor online
Već danima je profesor i vlasnik škole glume Stvar srca u Srbiji Miroslav – Mika Aleksić u centru zbivanja. Priznanje mlade glumice Milene Radulović ogoljelo je mnoge abnormalnosti balkanskog društva. Jedno od njih je i pitanje sumnjičavih u istinitost iskaza žrtava. Bolno se izdvojilo – Zašto su ćutale?
Već danima je profesor i vlasnik škole glume Stvar srca u Srbiji Miroslav – Mika Aleksić u centru zbivanja jedne odurne i nezamislive priče. ,,Iskočio je iz svoje tmine iznenada, jer su njegove uplašene žrtve progovorile iz same utrobe svoje jeze i stida. Taj sram ne pripada njima, ali je pedagog uspeo da sopstveni slom udeli onima koje je slamao”, piše Ljubodrag Stojadinović za Peščanik. Naslov članka je sumoran u svojoj jednostavnosti – Profesor Mika.
Jer ko bi mogao i da posumnja da strahote nad djecom čini neko njegovog kalibra.
,,Neko će reći da stvar još nije gotova, nismo čuli njega i njegovu bajku o dometima posebnog oblika brutalne pedagogije u učenju glume. Mada je profesor Mika bio majstor diktatorske manipulacije, samouzdignuti bog u svom perverznom svetu, gde je sve bilo inverzija i ništa na svom mestu. Iz strogosti dolazi milost za izabrane, i oni su obavezni da se pokore, i da iznenadnu, podarenu bliskost uzvišenog prihvate kao dopušteno nasilje. Ako su suviše mladi, nisu u stanju da vide gde ih vodi takav put ka cilju; ako su deca, ona su nedužna za sve, osim za zlikovce koji ih žigošu svojim neopisivim zlom i oštećuju zauvek”, navodi Stojadinović.
Mlada glumica i nekadašnja studentkinja Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu Milena Radulović, prva je, ali ne i jedina žrtva profesora Mike, koja je istupila javnim priznanjem da je, sa 17 godina, preživjela zlostavljanje. Ono koje razara i duh i biće. Silovanje.
Kao da ta trauma nije već bila previše, na sudu je dočekala druga, kada je, više od pet sati, morala da svjedoči o užasima koji su je snašli u Aleksićevoj školi. Mučan je put kojim je krenula. ,,Moraće da govori o najmučnijim detaljima policiji, tužiocu i sudijama, da sebe izloži zlim očima mračne sfere Srbije, koja silovanje ne vidi kao zločin nego kao mužjačko pravo. Po njemu, alfa zveri uzimaju ono što žele, ne polažući računa nikome. Imaće pred sobom advokate odbrane, koji će želeti da je ponize i proglase odgovornom za sunovrat jednog istaknutog pedagoga i profesora glume, kome je svojim javnim istupom uništila karijeru. Još mnogo toga će imati protiv sebe; njena odluka da izloži svoje patnje posrnulom društvu jeste podvig koji nastaje kao lična i opšta epska drama, skoro ravna traumama zbog kojih se drama odigrava”, objašnjava Stojadinović.
Priznanje Milene Radulović ogoljelo je mnoge abnormalnosti balkanskog društva. Jedna od njih je i pitanje sumnjičavih u istinitost priče. Bolno se izdvojilo. Zašto je ćutala?
,,Da li je mogla da sve to kaže ranije? Možda i nije, razumevanje tuđe monstruoznosti kao svoje krivice težak je teret koji pritiska u svakoj fazi sopstvenog mučnog vrednovanja. Strah od toga da kao žrtva ostane kriva za svoju golgotu, ume da odloži svaku čvrstu odluku. Ali brisanje muke sa nasilnikom koje ostaje kao vreli beleg, nije moguće bez otklanjanja bola koji je Milena podelila sa svima nama. Naravno da u tome nije bila jedina, ali je prva probila omertu, taj kodeks ćutanja i čuvanja najstrašnije tajne, bez čijeg otkrivanja nema spasa”, odgovara Stojadinović.
Priča Milene Radulović pokrenula je lavinu. Nina Janković, Aleksandar Radojičić, Milan Marić, Aleksandra Tomić, Jelisaveta Orašanin, Radovan Vujović, Kristina Radenković, Hristina Popović, Dragan Bjelogrlić, Tihomir Stanić, Marijana Mićić, Jelisaveta – Seka Sablić, Milena Vasić, Miloš Biković, Saša Joksimović, Vanja Milačić, Vukota Brajović, Dragana Dabović, Miona Marković, rediteljka Milena Grujić, samo su neke od brojnih javnih ličnosti koje su joj pružile podršku.
Glumica Beogradskog dramskog pozorišta Iva Ilinčić, koja je zajedno sa još par djevojaka prijavila policiji Aleksića za zlostavljanje, za Blic je iznijela svoju priču. ,,Pre nekih godinu dana prvi put sam sebi rekla: ‘Ne, Iva! Mika te nije čeličio za glumu, nije te kao glumicu testirao, nego te je zlostavljao. Veoma te je zlostavljao! I zlostavljao je mnoge druge. I zlostavljaće. Neće se nikad zaustaviti’. Nisam silovana, srećom nemam takvo iskustvo, ali jesam kontinuirano seksualno uznemiravana. Šest godina sam ćutala, negirala, nikom nisam govorila, bukvalno nikome. Bilo mi je jasno da je loše. Kada se dogodilo prvi put, rekla sam sebi: ‘Mika mi je kao otac, nemoguće da se ovo dešava i ne dešava se. A ako se dešava, onda on mene čeliči, hoće da me spremi za surovi svet reditelja, producenata’. Pravdala sam to, odbijala da prihvatim. Ignorisala sam. A onda sam priznala sebi, što je bio ogroman korak”, ispričala je ona.
Glumica Hana Selimović, koja je takođe pohađala školu glume kod Aleksića, na svom Fejsbuk profilu podržala je Milenu, ističući da, iako sama nije bila seksualno zlostavljana, iz škole ,,nije izašla bez trauma”. ,,Milena Radulović je uradila jednu važnu stvar. I u ovako jezivim situacijama je praznik prisustvovati ženskoj hrabrosti i snazi. Ja sam 13 godina išla u tu dramsku grupu. Nisam doživela njen scenario. Ali, odande nisam izašla bez trauma”, napisala je Hana.
Još jedna poznata glumica Branka Katić, koja je u svojim tinejdžerskim danima dvije godine bila član Omladinskog dramskog studija koji je vodio Aleksić, i danas pamti mentalno nasilje kojem su bili izloženi svi polaznici. ,,Nije čas prošao da me nije slao na umivanje. Govorio mi je da sam glupa, a takođe smo imali i jednu epizodu gde mi je zbog igranja sa bendom Zabranjeno pušenje u Hitu meseca, a što je bio deo sticanja radnog iskustva, prakse u srednjoj školi, napravio scenu pred svima i pitao me da li je u redu da se devojčica od 15 godina probija sisama kroz svet… Često bi me i rasplakao. Jednom je zamolio sve ostale da izađu da bi mi zatim objasnio da sve to radi zato što me voli”, ispričala je Katić.
I rediteljka Maja Matković progovorila je o svom iskustvu u školi Aleksića. ,,Danas je Beograd jedno lepše i sigurnije mesto, jer je od danas jedan beskrajno opasan čovek priveden i čeka suđenje. Taj psihopata, pedofil i seksualni predator nam je svima, devojčicama, normalizovao objektivizaciju naših tela kao ‘datost’ života, i znam da ne govorim samo u svoje ime kada kažem da su bile potrebne godine da se repozicioniram u sebi po pitanju moje seksualnosti. Kada si dete u takvoj situaciji, da bi preživeo, potisneš to u sebi, jer je bol preveliki”, napisala je Matković na svom Instagram profilu.
Profesorka na FDU-u u Beogradu Biljana Srbljanović oglasila se na Fejsbuku u objavi u kojoj je objasnila zašto je pogrešno svaljivanje krivice na žrtve i njihove roditelje. Otkrila je i da je često govorila protiv Aleksićeve škole, indoktrinacije, i činjenice da ,,u dječijoj školi radi neko ko je snimao Arkana”. ,,Seksualni zločin, a posebno silovanje, ovo je veoma važno razumeti, nije seks. On je nasilje koje za sredstvo ima polni odnos, neželjeni i nedozvoljeni dodir, bludne radnje koje nisu sebi svrha: silovatelj pre svega vrši nasilje nad ličnošću žrtve, podmukli atak na njenu dušu i biće, na njenu ljudsku vrednost, poništavanje svega što ona predstavlja kao osoba. U ‘školu’ Miodraga Aleksića upisivana su deca koje je on lično, svojom rukom, birao između stotina i stotina mališana, uzrasta već od samo pet ili šest godina. On je tu decu onda uzimao pod svoje, odgajao ih, uzgajao, zalivao, pratio kako rastu, oblikovao, mesio, menjao im psihu i strukturu ličnosti, oblik ponašanja, godinama, strpljivo, iz najmračnijih pobuda, čekao da napupe, da još malo pa skoro skroz sazru, da bi ih, u trenucima njihove najveće ranjivosti i potpunog poverenja, najstrašnije izdao, najbolnije povredio, najmonstruoznije napao. On je, obljubom devojčica koje su ga godinama gledale kao očinsku figuru i osobu od najvećeg autoriteta u njihovim životima i to na način da ga poštuju i cene više od samih roditelja, decu izdao na najmonstruozniji način”.
Srbljanović navodi da je pitati djevojku koju je, sa sedamnaest godina, sa predumišljajem, više puta silovao čovjek od šezdeset godina, a što se nisi bunila, što si se u školu vraćala – bolesno. ,,Recite to sebi glasno: ona je imala sedamnaest godina, on šezdeset. On je pripremao da u ćutnji trpi zločin, od njene jedanaeste godine. Ponovite to nekoliko puta. Pa onda, ako opet isto pitate, shvatite da ste deo te bolesti”.
I dok svakog dana pristižu nove ispovijesti zlostavljanih Aleksićevih učenica, šok i užas odjeknuli su i u Bosni i Hercegovini, nakon otvorenog pisma koje je na portalu Tačno.net objavila ugledna dramska umjetnica Hasija Borić. Borićeva u pismu podsjeća na ,,one mučne i strašne dane boravka i školovanja u Dramskom studiju u Sarajevu”, koje opisuje kao ,,leglo seksualnog zlostavljanja učenica i učenika, samo na podmukliji i sofisticiraniji način”. Ona tvrdi da je nekadašnji profesor scenskog govora Miroslav Avram, poznati reditelj i direktor Kamernog teatra 55, profesor na Akademiji scenskih umjetnosti (ASU), koji je i potpisao mnoge tekstove za filmove i serije, seksualno napastvovao mlade studentkinje glume. Borićeva je i profesoricu Katicu Dorić – Lešić optužila da je znala za činjenja profesora Avrama, a da nije reagovala. ,,Šta smo mi, maloljetne, tad znale o glumi? Vjerovale smo svom profesoru. Polako smo se počele buniti, jedna drugoj povjeravati, ali smo uglavnom šutile. Vi ste to znali, naši profesori”.
Na Fejsbuk stranici pod nazivom Nisam tražila osvanulo je mnoštvo anonimnih iskaza žrtava seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja u regionu. Preteško ih je čitati.
Nakon što je više studentkinja sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu na toj stranici podijelilo svoje ispovijesti, reagovala je i rediteljka Jasmila Žbanić koja ih je posavjetovala da svoje nasilnike prijave pravnim putem. ,,Razgovarala sam sa dekanom Akademije Srđanom Vuletićem, profesoricama i profesorima ASU od kojih imate punu podršku. Već ovakvim načinom organizovanja uspjele ste pokrenuti važan proces – ne samo u našoj profesiji nego u cijelom društvu gdje se dešavaju isti obrasci uznemiravanja/zlostavljanja žena”, napisala je Žbanić.
No, da li će, i šta priča Milene Radulović još izbaciti na površinu? ,,Koliko zlostavljača dece živi uglednim, udobnim životom, sigurni da su njihove tajne zauvek nedostupne? Oni nijesu zaustavljeni, imaju moć da zataškaju postojanje svog paklenog lica. Na primer, pedofilski kružok u elitnoj politici, o čemu je govorio, pa zaćutao Igor Jurić. Ili, zašto crkva tako uporno čuva svoje ugledne pedofile, koji još propovedaju i činodejstvuju, sa verom u boga”, zaključuje Stojadinović.
Kakvo smo mi to društvo?
Andrea JELIĆ
Komentari
FOKUS
CRNA GORA U VRTLOGU PROŠLOSTI: Vučić i Đukanović trasiraju smjer

Objavljeno prije
3 danana
17 Oktobra, 2025
Vlada izgleda kao da je nemoćna (ili nevoljna) da nametne svoju agendu u vlastitoj državi i da usmjeri pažnju nacije ka strateškom cilju – članstvu u EU i izlasku iz kaljuže. Umjesto da IBAR bude podsticaj za dalje reforme crne rupe su se ponovo aktivirale
Kako se primiče zatvaranje novih poglavlja sa Evropskom Unijom (EU), koja hrabri i podstiče inteziviranje pristupnog procesa, sve su uočljivije sile u zemlji u susjedstvu koje nastoje da Crna Gora stane i krene u rikverc. Vlada Crne Gore izgleda kao da je nemoćna (ili nevoljna) da nametne svoju agendu u vlastitoj državi i da usmjeri pažnju nacije ka strateškom cilju – članstvu u EU i izlasku iz balkanske kaljuže.
Od kada je Crna Gora dobila pozitivnu ocjenu za privremena mjerila – tzv. IBAR od Evropske komisije (EK) u junu prošle godine i krenula u završnicu, tj. zatvaranje poglavlja do kraja 2026. godine, crne rupe su se ponovo aktivirale. Umjesto da IBAR bude podsticaj za dalje reforme i harmonizaciju s tekovinama EU, heterogena vladajuća većina je odmah nakon odluke EK donijela politikantsku rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Formalni inicijator je bio predsjednik Skupštine Andrija Mandić i ujedno i lider vučićevske Nove srpske demokratije (NSD). Njegovom prijedlogu su se odmah pridružile i druge partije u Crnoj Gori (DNP-SNP-UCG) lojalne Prvoj familiji Srbije. Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate su takođe digli glas za tu rezoluciju (uz nekoliko abstinencija) nakon što su partije braće Vučić ucijenile premijera Milojka Spajića izlaskom iz Vlade. PES i Demokrate su malo razvodnili tekst i nazvali ga „Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu“. Preskočili su i licitiranje broja žrtava Jasenovca koji velikosrpski krugovi često koriste u propagandističke svrhe iako njihov narativ nema naučno utemeljenje.
Aleksandar Vučić je računao, i ne bez osnova, da će ta rezolucija naškoditi crnogorskom putu ka EU. Iz istog razloga on nije htio ranije istu rezoluciju donijeti u svom parlamentu – da ne „naškodi evropskom putu Srbije“. Hrvatska je nakon nategnutog 41 glasa u crnogorskoj Skupštini proglasila personama non grata lidere Demokrata, NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP) i blokirala zatvaranje poglavlja 31. Rezolucija je takođe pomogla proruskom dijelu HDZ-a bliskog porodici Đukanović i DPS-u da volšebno aktivira i čitav niz drugih problematičnih pitanja koja su nastala u doba miloističke vlasti i za koje se sadašnja Vlada teško može smatrati odgovornom. Međutim, i pored nastojanja PES-a, Demokrata i Bošnjaka (koji drže vanjske poslove) HDZ-ov šef diplomatije je nastavio za kreiranjem novih uslova o vraćanju otete imovine Hrvata uz morsku obalu. DNP je kao dio Vlade, zauzeo oštar stav da sa Hrvatskom ne može biti nikakvog kompromisa ni oko čega, dok je istovremeno Milan Knežević zatražio od Hrvata da im vrate Đukanovića – kakvog su ga znali 1991.- kao ljutog velikosrbina i slugu Beograda. Sa takvim Đukanovićem bi se DNP ponosio i vjerovatno bi mu pohare Crne Gore bile oproštene, kao i Svetozaru Maroviću čije ime niko od podanika ne smije pomenuti Vučiću kad dođe na poklonjenje u Beograd.
S druge strane, katastrofalni bilans (ne)učinka nereformisanog crnogorskog pravosuđa, koje je i dalje velikim dijelom pod kontrolom porodice Đukanović, je garant da se ništa neće pomjeriti s mrtve tačke. Na sve dođu problemi i s Hrvatskom (ratni zločini i volšebno nestala imovine Bokelja Hrvata i drugih – iza kojih opet stoji vlast Đukanovića) ili borba protiv kriminala i korupcije koji su razorili zemlju opet u doba vladavine iste porodice. Propast istraga i optužnica u aferama Telekom, Tunel, Stanovi, Carine, jalovo suđenje Vesni Medenici i drugim optuženim za teška krivična djela su garant da će i Đukanovići odraditi svoj dio posla u držanju Crne Gore podalje od EU i vladavine prava.
Nakon IBAR-a dolazi do provale istorijskog revizionizma i podsticanja mržnje i podjela u Crnoj Gori iza kojih opet formalno stoje ljudi iz Crne Gore, ovoga puta vladike Srpske crkve (SPC) Joanikije Mićović i Metodije Ostojić. Nereformisano sudstvo je i tu garant da se ništa neće i ne može preduzeti da bi zemlja konačno ušla u neku normalu.
Parastosi nacističkim kvislinzima i ratnim zločincima, na koje smo navikli još ranijih godina i koje je i DPS podsticao, stvarajući podjele zarad lakšeg vladanja, prerasli su u otvoreno veličanje zločinaca i poražene ideologije iz Drugog svjetskog rata. Joanikijev odlazak u Lijevča polje u BiH, gdje je 1945. godine vojnički slomljena crnogorska četnička vojska a njen lider Pavle Đurišić odveden kao zarobljenik u Staru Gradišku, je dolio ulje na vatru podjela. Za Mićovića je Đurišić bio „junak nepobjedivog karaktera“ i uzdignut maltene na nivo sveca. Metodije je izjednačio Dražu i Đurišića sa svetima koji su postradali za vjeru. Obojica episkopa i predsjednik Skupštine su se ove godine obreli u Kamniškoj bistrici u Sloveniji na još jedan parastos tamo zarobljenim i strijeljanim četnicima gdje su ponovo veličali velikosrpske fašiste.
Prošle godine je Metodije proširio i parastose i na planinu Krnovo, sada mjesto profitabilnih poslova Mandićevog EPCG-a i porodice Đukanović (kao i u slučaju rekonstrukcije TE Pljevlja). Na Krnovu je u ljeto 1944, Sedma crnogorska omladinska brigada do nogu potukla u oružanoj borbi Đurišićev Gvozdeni puk koji je u njemačkoj ofanzivi sadejstvovao sa SS jedinicama i ustašama protiv partizana. Metodije je krenuo u drsko izvrtanje činjenica, bez i jednog novog izvora, sa tvrdnjom da je na Krnovu pobijeno nekoliko stotina nenaoružanih mladića bez suda i presude i da su „komunisti svakakve zločine radili”. Metodije je navodno služio pomen „nevino postradaloj mladosti, njihovim čistim dušama, koje nas danas gledaju sa neba”.
Prije pet dana u ponovnom parastosu na Krnovu se Metodiju pridružio i Andrija Mandić. Držana je služba “mladićima stradalim na ovom prostoru, 25. avgusta 1944. godine” Metodijeva eparhija je poslala “jedinstvenu poruku da se na mjestu stradanja na Krnovu podigne spomen-obilježje, hram, da se prikupe sva imena oko 350 ubijenih”. Mandić je objasnio da je položio vijenac „u znak sjećanja na preko 300 golobradih, većinski maloljetnih, mladića…koji su brutalno strijeljani u strašnom ratnom zločinu”. Dodao je i da su stradali “od bratske ruke, nenaoružano i ne opalivši jednog metka”, samo zbog toga što su “vjerovali u zapadne saveznike i kraljevinu koja je bila njihov dom prije okupacije”.
Na parastosu je besjedio i bivši sekretar Eparhije budimljansko nikšičke i sadašnji paroh tivatski MCP Miajlo Backović. Backović je poznat po raskalašnom življenju, ekstremnim stavovima i veličanju staljinističkog KGB „pravoslavlja“ u Rusiji. Prije šest dana bio i na protestu u Morinju ispred bivšeg logora u kome je postavljenja sporna spomen ploča hrvatskim logorašima za vrijeme ministra odbrane Raška Konjevića. Udruženje boraca ratova 1991-92 i paracrkveni ekstremistički Miholjski zbor su organizovali protest na kome se u svešteničkoj odori pojavio i otac Miajlo. Backović je branio agresiju Miloševića i njegovih crnogorskih satrapa na Hrvatsku 1991. god. koja tada „nije bila međunarodno priznata“ dok je navodno „jedina zvanična i regularna vojska koja je u tom trenutku postojala bila JNA“. Po Backoviću i drugima u Morinju navodno niko nije stradao (i pored dokaza o smrtnim posljedicama ) dok svake sedmice vučićevska propaganda uvećava broj stradalih crnogorskih zarobljenika u Lori kod Splita. Backović je prozvao „sve one koje smo mi zaposlili 30. avgusta“ i „kojima smo mi dali platu da sjede u Skupštini, Vladi i Presjedništvu, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo“. U komentaru Vijesti je u citiranju njegove izjave dodato u zagradi i riječ „crkva“ kao podrazumijevano značenje da su oni ti koji su zaposlili sadašnju vlast. Međutim, Mitropolija je prije dva dana izdala saopštenje pod izgovorom dodate riječi „crkva“ u kome se prvi put ogradila od svoga sveštenika. Naime, „sveštenik Backović u Morinju nije imao nikakav mandat da govori u ime Crkve… te riječi (je) mogao da izrekne samo kao jedan od građana ove zemlje“. Joanikijeva Mitropolija dalje navodi da je Backović „uzdržavanjem od govora ili makar drugačijim i jasnijim izborom riječi mogao i trebalo je da preduprijedi ovakva tumačenja“. Joanikije već neko vrijeme nije na liniji potpune lojalnosti braći Vučić. Proljetos je potpisao sa pet drugih vladika SPC-a otvoreno pismo kojim se osuđuje govor mržnje Vučićevih vladika protiv studenata kao „srpskih ustaša“ i „neprijatelja države“. Ubrzo nakon toga je slijedilo uzdisanje Metodija na nivo „mitropolita“ i postavljenje za člana Sinoda – crkvene vlade. Sada je postao i član istražne komisije SPC-a protiv žičkog vladike Justina kojemu se de fakto zamjera podrška srpskim studentima i nelojalnost braći Vučić. Ono što „mitropolit“ Metodije postaje u odnosu na Joanikija – omiljeni Vučićev episkop, izgleda da prati i dvojicu svjetovnih lidera „srpskog naroda u CG“ – Kneževića i Mandića. Vrijeme će pokazati koga Prva familija Srbije više voli.
Ako Crna Gora koju su trasirali Đukanović i Vučić uspije ući u EU, njeno članstvo će biti ravno čudu. I uprkos kontra-bajalicama Metodija i Miajla.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
REVIZIJA PRIJEDLOGA ZAVRŠNOG RAČUNA BUDŽETA ZA 2024.: Država opet na popravnom

Objavljeno prije
3 danana
17 Oktobra, 2025
Šestu godinu zaredom DRI ima ozbiljne primjedbe na način na koji izvršna vlast (ne)raspolaže novcem iz državnog budžeta. Umjesto da pokušaju otkloniti nedostatke koji se ponavljaju iz godine u godinu, iz Ministarstva finasija sve se glasnije ljute. Na revizore i novinare
Nadležni u Vladi ne računaju baš dobro. Što se tiče poštovanja pravila i propisa tu su još gori, odnosno, da budemo precizni – loši.
To je suština nalaza Državne revizorske institucije (DRI) koja je sprovela redovnu finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu. Kako su njihovom Revizijom „utvrđene greške i nepravilnosti koje imaju materijalan i prožimajući efekat na finansijski izvještaj“, DRI je dala uslovno mišljenje na finansijsku reviziju i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti Predloga zakona o završnom računu prošlogodišnjeg budžeta.
Uočeni nedostaci nijesu iz kategorije bezazlenih, koje bi eventualno mogli pripisati međusobnom rivalitetu računovođa iz Vlade i DRI i nadmetanju na temu ko bolje poznaje i primjenjuje crnogorske zakone i međunarodne računovodstvene standarde. Tako, na primjer, revizori DRI konstatuju da završni račun prošlogodišnjeg državnog budžeta nije matematički tačan.
„Revizijom je utvrđeno da je potrebno uvećati prihode za 3,2 miliona eura, a umanjiti rashode za 38,8 miliona eura“, zaključili su članovi Kolegijuma koji je radio ovu reviziju, senatori DRI Milan Dabović i Siniša Čađenović. Tako bi se i iskazani deficit (razlika između prošlogodišnjih rashoda i prihoda) smanjio sa 247,5 na 205,5 miliona eura. Slijedi još malo računovodstvene matematike i konačno rješenje prošlogodišnjeg budžetskog poslovanja: „Modifikovani gotovinski deficit nakon korekcija iznosi 216,8 miliona eura“.
Revizija DRI potvrđuje ono o čemu bolje upućeni govore još od sredine prošle godine: novac iz budžeta troši se mimo plana, neko dobije više od iznosa planiranih sredstava, a neko ni ono što je predviđeno Zakonom o budžetu. Evidencija o svemu tome nije uredna.
“Ministarstvo finansija nije u cjelosti uskladilo vođenje glavne knjige trezora sa važećim Pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, a pojedine potrošačke jedinice su ugovarale obaveze iznad planiranih sredstava. Utvrđeno je da nijesu redovno izmirivane dospjele obaveze, niti su rasknjižene obaveze naplaćene prinudnim izvršenjem”, konstatuje DRI.
Izvršna vlast je neažurna i kada je u pitanju poreska evidencija, ukazali su revizori. „Knjigovodstveno stanje poreskog duga na posljednji dan prošle godine i pretplate koje su evidentirane na individualnim analitičkim računima poreskih obveznika ne predstavljaju stvarni iznos duga“, navodi se u dokumentu DRI. Revizijom je konstatovano da Završni poreski račun za 2024. godinu nije dostavljen u zakonom propisanom roku. „Takođe, utvrđeno je da se račun za razvoj manje razvijenih jedinica lokalne samouprave nije blagovremeno konsolidovao u glavnoj knjizi trezora (GKT), a da je dio sredstava ostao van bilansa“.
U Reviziju se navodi da je država prošle godine vraćala sredstva donirana iz EU fondova koja su nenamjenski potrošena u ranijem periodu (prije njenog formiranja), u ime korisnika čiji je rad pod kontrolom vlade. To, ipak, nije uticalo na ukidanje prakse da se donacije i subvencije dijele mimo procedura i bez obaveze primaoca da izvjesti o načinu na koji ih je iskoristio. Kao primjer, DRI navodi da se „novac vjerskim školama i pojedinim fondovima dijelio bez jasnih kriterijuma i kontrole“.
Pride, DRI konstatuje da se neki troškovi iz državnog budžeta ne prikazuju na pravi način i na pravom mjestu, kako bi ukupna slika o radu Vlade bila ljepša. Tako je naknada za rad Komisije koja treba da predloži rješenje u sporu između Vlade Crne Gore i China Road and Bridge Corporation (nosilac posla izgradnje dionice autoputa Smokovac – Mateševo) kako bi se izbjegla arbitraža na Trgovinskom sudu u Cirihu, prikazana među izdacima za infrastrukturu. A trebala je, prema mišljenju revizora, da se nađe među izdacima po osnovu troškova sudskih postupaka, „s obzirom da se radi o sporu i predsudskoj instanci koja isti rješava“.
Pošto je dokument od skoro 200 stranica dostupan na sajtu DRI, skratimo prepričavanje i vratimo se na osnovne zaključke. „Na osnovu činjeničnog stanja utvrđeno je da su pogrešna prikazivanja, pojedinačno ili zbirno, materijalno značajna u odnosu na postavljene kriterijume za finansijsku reviziju na osnovu čega nadležni Kolegijum izražava uslovno mišljenje“. Revizijom pravilnosti „utvrđeno je da potrošačke jedinice nijesu u svim materijalno značajnim aspektima uskladile poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje u Crnoj Gori i u skladu sa tim nadležni Kolegijum izražava negativno mišljenje“.
Iz DRI su podsjetili da se slični nalazi ponavljaju, dok Vlada ne pokazuje previše entuzijazma da uočene nepravilnosti ispravi, kako bi državnu kasu dovela u potreban red. Utvrđeno je, navodi se u reviziji, da je Vlada Milojka Spajića u potpunosti realizovala manje od petine (18 odsto) preporuka datih u prošlogodišnjoj reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023. godinu, dok dvije trećine (66 odsto) nijesu realizovane.
Neće, ne umiju ili misle da nijesu dužni da svoj rad usklađuju sa preporukama DRI?
Odgovor se da naslutiti iz ljutite reakcija Ministarstva finansija na objavljenu reviziju. „Uslovno mišljenje DRI iznijeto u okviru finansijske revizije, ne oslikava stvarno stanje, niti počiva na potpunom i pravilnom tumačenju i uvažavanju zakonskih propisa“, ustvrdili su iz resora kojim rukovodi ministar Novica Vuković. U njihovom saopštenju, nakon objašnjenja, slijede optužbe. Prvo na račun DRI: „Ovakav pristup nije samo pogrešan, već dovodi do netačnih i pravno neutemeljenih zaključaka, koji obmanjuju javnost i narušavaju reputaciju institucija“. Onda su na red došli mediji: „Pojedini mediji izvještavali su o ovoj temi na način koji cijelu odgovornost revizije usmjerava na Ministarstvo finansija i ministra Vukovića, iako se brojni nalazi odnose na period prije 2020. godine i na druge institucije. Takav pristup je tendenciozan, netačan i zlonamjeran.“
Tu bi, po mišljenju nadležnih iz Ministarstva finansija, trebalo staviti tačku na priču o završnom računu budžeta za prošlu godinu, odnosno primjedbama koje je Kolegijum DRI dao na taj dokument. Mnogi, međutim, nijesu saglasni sa takvim naumom. Među njima se našla i Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA).
„Već šestu godinu zaredom DRI je dala negativno mišljenje o pravilnosti trošenja državnog novca, a za finansijsku reviziju izrekla uslovno mišljenje. Drugim riječima, i dalje se ne zna, sa sigurnošću, kako se troši novac građana, jer su greške i propusti u planiranju, evidenciji i kontroli postali hronični“, saopštili su iz STEGA. „Državni revizori su ukazali da se pravila ne poštuju dovoljno, da se često isplaćuju sredstva bez jasne dokumentacije, da se ugovori potpisuju bez potrebnih procedura, a da se u mnogim institucijama već godinama funkcioniše sa privremenim v.d. rukovodiocima”.
Građani, makar u teoriji, imaju pravo da znaju na šta se i kako troši njihov novac. U praksi, dovoljno je izgleda ponoviti da se oni prethodni bili još gori. I obećati pokretanje nekoliko milijardi vrijednog investicionog ciklusa. Ili cirkusa. Pošto je ukupan saldo prethodno izrečenih obećanja na istu temu bio i ostao – nula.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ IZBORA SUDIJA USTAVNOG SUDA: Trgovina u toku

Objavljeno prije
3 danana
17 Oktobra, 2025
I Brisel zna, a zna i crnogorska javnost, da će popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu, kad se okončaju najnovije političke trgovine, donijeti štrik u evropskoj agendi zemlje, ali ne i nezavistan Ustavni sud
Da Ustavni sud neće biti popunjen ove sedmice sa troje novih sudija, bilo je gotovo pa najavljeno od strane paralementarne većine. Iako je premijer Milojko Spajić tokom susreta sa predsjednicom Evropske komisije (EK) Ursulom Fon der Lajen pozvao parlamentarce da izglasaju sudije i izrazio želju da će to biti učinjeno, više je znakova govorilo da će se desiti suprotno.
Uoči sjednice u utorak, na kojoj potrebnu podršku nije dobio nijedan od troje kandidata za sudije Ustavnog suda, održan je sastanak poslaničkih klubova. Iz partija parlamentarne većine još su se tada mogle čuti poruke da će sudije Ustavnog suda , ukoliko ne budu izabrane “sjutra”, biti sigurno izabrane “za mjesec dana”.
Sjutra je očekivano donijelo novi propali pokušaj popunjavanja Ustavnog suda. Niko od troje kandidata nije dobio potrebnu podršku. Glasalo se za dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor – zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića, kao i za advokaticu Mirjanu Vučinić, koju je još ranije predložio predsjednik Jakov Milatović. Za Milatovićevu kandidatkinju poslanici nijesu glasali na sjednici krajem septembra, pošto nijesu izglasali ni dnevni red. Od tada se uporno, kako iz vlasti tako i iz opozcije, čuju glasovi kritike upućeni predsjedniku, kome se zamjera što nije obavio konsultacije o kandidatima sa parlamentarcima.
Odnos prema Milatoviću odrazio se i na ovonedeljnom glasanju. Za kandidatkinju predsjednika advokaticu Vučinić glasalo je 16 poslanika opozicije – DPS i Socijaldemokrate, kao i nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur. Poslanici vlasti, njih 44, bili su uzdržani.
“ Ako ste smatrali da u okviru konsultacija učestvujem u političkoj trgovini, tu ste se prevarili”, poručio je nakon neizbora njegove kandidatkinje Milatović.
Za drugo dvoje kandidata poslanici vlasti su glasali, ali oni nijesu dobili neophodnu podršku. Izbor Jovanovića podržalo je 45 poslanika većine, pet poslanika Bošnjaške stranke (BS) bilo je uzdržano, dok je poslanik iz te stranke Admir Adrović bio protiv. Za Mirjanu Radović su glasala 44 poslanika većine, i opet – uzdržanih pet poslanika BS, Adrović porotiv. Iz te stranke su prethodno javno otvorili polemiku tražeći da jedan od kandiata bude pripadnik bošnjačkog naroda.
Opozicija nije glasala za kandidate Ustavnog suda, iako svu krivicu za neizbor svaljuje na vlast, tvrdeći da ona tako koči evropski put. Opravdanje za to što ne glasaju za kandidate, i oni traže u nedostatku razgovora i konsultacija sa vlašću. Predsjednik DPS Danijel Živković je saopštio da vlast nije pozvala opoziciju da razgovaraju o kandidatima, te da će njegova stranka glasati za Milatovićevu kandidatkinju Mirjanu Vučinić. Ti glasovi, imajući u vodu prethodni odnos Milatovića i vlasti u vezi kandidata za Ustavni sud, nijesu mogli rezultirati izborom Vučinić.
“Pričamo da treba izabrati sudije Ustavnog suda zbog Evropske komisije, odnosno zbog toga što je došla Evropska komesarka Ursula fon der Lajen, pa nam eto to treba, a ne zato što treba popuniti mjesta u Ustavnom sudu jer to nama treba zbog nacionalnih interesa, jer nam treba popunjen Ustavni sud zbog nas ovdje“, kazao je Živković na sjednici Skupštine, na kojoj nijesu izabrane sudije Ustavnog suda.
Do komunikacije između vlasti i opozcije je izgleda na kraju ipak došlo. Prema nezvaničnim medijskim najavama, URA bi mogla dati ruku vlasti. Vladajuća većina očekuje da će u drugom krugu obezbijediti izbor dvoje sudija Ustavnog suda, oslanjajući se na moguće glasove Građanskog pokreta URA, objavile su Vijesti, pozivajući se na neimenovane izvore.
Navodno je uoči rasprave u parlamentu bilo razgovora između Pokreta Evropa sad (PES) i GP URA, pa bi do glasanja Abazovićeve URE za kandidate za sudije Ustavnog suda moglo doći ako u Skupštini prođu neki zakoni koje je predložila ta opoziciona partija. List tvrdi da su minimalne šanse da većina u drugom krugu glasa za Milatovićevu kandidatkinju.
Prema Ustavu, za izbor sudija Ustavnog suda neophodna je dvotrećinska većina, odnosno 54 glasa, a ako se ona ne obezbijedi, ide se u drugu rundu u kojoj je za izbor potrebna tropetinska podrška poslanika (49). Toliko će glasova biti potrebno u narednom glasanju. Četiri glasa URA u parlamentu mogla bi biti dovoljna vlastima da poguraju kandidate koje žele.
Akcija za ljudska prava (HRA), koja u kontinuitetu prati izbor sudija u Ustavni sud ali i pravosuđe u cjelini, izrazila je protest zbog toga što nijesu izabrane nove sudije Ustavnog suda, iako su sva tri kandidata ispunjavala propisane uslove.
“Državni interes je bio da se Ustavni sud popuni, u situaciji kada je faktički već u blokadi, jer samo četvoro preostalih sudija ne mogu da riješe izborne sporove, niti da donesu bilo koju odluku oko koje nemaju konsenzus”, kazali su. „U atmosferi u kojoj su i jedan i drugi predlagač forsirali samo ‘svoje’ kandidate, a na uštrb onih drugih, nije izabran niko, dok su Ustavni sud i interesi građana iznevjereni”.
Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je crnogorskom parlamentu, nakon što je u septembru propao pokušaj izbora sudija za Ustavni sud, da u oktobru izabere nedostajuće sudije. Ni prisustvo Ursule Fon der Lajen u Crnoj Gori tokom posljednjeg pokušaja izbora, međutim, nije pomoglo. Političke trgovine, ili konsultacije kako ih stranke zovu, moraju biti dovršene. Pa onda Evropa.
Iako su deklarativno i vlast i opozicija za kompletiran i autonoman Ustavni sud, taj sud je odavno partijski, što se nije promijenilo ni nakon pada DPS-a. Svi izbori za sudije tog suda do sada su se odvijalli kroz nemilosrdnu borbu oko partijske prevage u toj instanci. Blokada, odnosno podjednak odnos glasova , za njih je prihvatljivije rješenje od neparnog broja sudija. Ukoliko narednog mjeseca budu izabrana dva, a ne tri kandidata za sudije Ustavnog suda, to će biti još jedan prilog toj tezi.
Kada je krajem 2023. Crna Gora pohvaljena iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije nakon dugih političkih trgovina i opozicije i vlasti, koje ni tada nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda boreći se za prevlast, i Briselu je bilo jasno da je sud možda postao funkcionalan, ali da je i dalje partijski.
Borba za političku kontrolu se nastavila. Krajem prošle godine, uz dimne bombe bačene u parlamentu od strane DPS, Skupština je konstatovala prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović, a upražnjeno mjesto otvorilo je novi krug borbe za prevlast. DPS je penzionisanje Đuranović nazvao “ustavnim pučem”. Parlamentarna većina namjeravala je tada da penzioniše troje sudija Ustavnog suda, nakon što ih je predsjednica tog suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. Da je to realizovano, ostalo bi samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović, koji je bio ovlašćen za prijedlog dvoje sudija, tako što je odložio odluku o raspisivanju konkursa, o čemu je Monitor već pisao. Trenutno ih je četvoro.
Nakon penzionisanja sutkinje Đuranović, DPS je uslovljavao rad parlamenta poništenjem odluke o njenom penzionisanju, što je na kraju rezultiralo traženjem mišljenja Venecijanske komisije o tome da li je zakonito penzionisana. Preporuke VK su odavno tu, ali su i dalje na čekanju. PES je u septembru, kada skupština nije htjela ni da reaspravlja o kandidatkinji Milatovića za sudiju Ustavnog suda, tvrdio da se prije izbora moraju ispoštovati preporuke Venecijanske komisije (VK), što je dio stručne javnosti vidio kao neutemeljen izgovor .
I Brisel zna, a zna i crnogorska javnost, da će popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu, kad se okončaju najnovije političke trgovine, donijeti štrik u evropskoj agendi zemlje, ali ne i nezavistan Ustavni sud.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


CRNA GORA U VRTLOGU PROŠLOSTI: Vučić i Đukanović trasiraju smjer

REVIZIJA PRIJEDLOGA ZAVRŠNOG RAČUNA BUDŽETA ZA 2024.: Država opet na popravnom

PROPAO JOŠ JEDAN POKUŠAJ IZBORA SUDIJA USTAVNOG SUDA: Trgovina u toku
Izdvajamo
-
DRUŠTVO3 sedmice
BUDVANSKI SOKOLOVI ZAGLAVILI U NEBODERU: Hotel Falkons – napuštena betonska grdosija u centru grada
-
DRUŠTVO3 sedmice
VLADA DALA SAGLASNOST ZA IZGRADNJU SPOMENIKA MITROPOLITU AMFILOHIJU U KOLAŠINU: Đedo među partizanima
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Crna Gora bi se radije vratila u prošlost, nego suočila s njom
-
Izdvojeno3 sedmice
DONALD TRAMP I EVROPA U GEOPOLITIČKOM RASKORAKU: Na zapadu nešto novo
-
FOKUS3 sedmice
RENESANSA RATNIH HUŠKAČA DEVEDESETIH: Kao novi
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Ulazak u EU
-
Izdvojeno3 sedmice
EKOLOŠKA CRNA GORA, 34 GODINE KASNIJE: Obaveze iz poglavlja 27 čekaju, priroda nestaje
-
INTERVJU3 sedmice
VLADIMIR VOJINOVIĆ, GLAVI UREDNIK IZDAVAČKE KUĆE I PORTALA FOKALIZATOR: Pokoriti crnogorske medije, znači i totalno pokoriti Crnu Goru