Povežite se sa nama

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

To se posebno odnosi na ogromne potencijale za korišćenje sunčeve energije. Naime, prosječno godišnje sijanje sunca (insolacija) u Ulcinju dostiže čak 218 dana. To je više od 2.700 časova godišnje ili dnevno 7,4 časova. U toku ljeta taj pokazatelj je veći za 50 odsto (11,5 časova dnevno).

,,S obzirom na izvanredne mogućnosti i čist solarni potencijal Ulcinj i Primorje, pa i čitava država, sve svoje potrebe za električnom energijom mogu lako i jednostavno zadovoljavati gotovo isključivo od sunca. Posebno ako se zna da se veliki dio struje u našim domaćinstvima koristi za zagrijavanje vode!?”, kaže poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.

On smatra da su osnovne prednosti tog sistema pouzdanost, mala potreba za održavanjem, zaštita prirodne okoline, lakoća transporta, početna cijena i stalna dostupnost.

,,Tako nešto je od najvećeg značaja za stvarnu realizaciju našeg ustavnog koncepta ‘Crna Gora – ekološka država’. Takođe, indikator da pratimo svjetske trendove, jer je budućnost naše planete zasnovana na obnovljivim izvorima energije, ali i za naše novčanike”, dodaje Hodžić.

Istraživanja pokazuju da je sada jeftinije proizvoditi električnu energiju pomoću obnovljivih izvora nego sagorijevanjem uglja, a predviđanja su da će u narednih 10 godina postati ekonomski isplativije napraviti novu solarnu elektranu ili vjetropark, nego da termoelektrane na ugalj nastave sa radom.

U izvještaju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju stoji da je cijena električne energije dobijene pomoću solarnih panela u 2019. pala za čak 82 odsto u odnosu na 2010. godinu. U izvještaju se takođe navodi da se očekuje da će cijena nastaviti da pada tako da će već ove godine iznositi svega 3,9 američkih centi po kilovat-času, što je pad od dodatnih 42 odsto u poređenju sa 2019. godinom.

Veliki pad cijena zabilježen je i kod električne energije dobijene pomoću vjetra, gdje je u posljednjih 10 godina cijena pala za trećinu.

Ibrahimi kaže da bi trebalo pokrenuti široku kampanju i davati podsticaje od državnih i lokalnih vlasti jer građani, „još uvijek ne shvataju važnost implementacije obnovljivih izvora energije u svakodnevni život“. „Cijene solarnih panela na tržištu su dosta niže nego prije nekoliko godina, tehnologija se razvija i troškovi za izgradnju su manji. Dobija se čista energija i nema zagađenja okoline, što je danas jako bitno s obzirom na kvalitet vazduha“, konstatuje funkcioner lokalne uprave u Ulcinju, koji je, inače, doktorirao na temi tzv. pametnih gradova (smart city).

Prema riječima Hodžića, napredak na polju obnovljivih izvora energije brži je nego što su i najveći optimisti očekivali prije 15 godina. ,,Prelazak na obnovljive izvore više nije samo pitanje progresivnih politika vlada pojedinih država, već čista ekonomska logika. Za Ulcinj to bi moglo da znači – čista energija za novi početak”, zaključuje ovaj ekolog koji je od svojih kolega iz civilnog sektora 2010. godine proglašen ,,ambasadorom životne sredine“.

 

Vjetropark radi, ali i tužilaštvo

Vjetropark na Možuri je počeo sa radom u novembru 2019. godine. Ovaj objekat snage 46 MW, sastoji se od 23 vjetrenjače, od kojih su 13 na teritoriji opštine Ulcinj, a 10 teritorijalno pripadaju Baru.

Investiciju su realizovale malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park, a glavni izvođač radova bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering.

Kako saznajemo, Specijalno državno tužilaštvo će uskoro podignuti optužnice protiv odgovornih za nezakonitosti u postupku realizacije projekta izgradnje ove vjetroelektrane.

Iz Građanskog pokreta URA su tvrdili da je zbog malverzacija oko Možure ubijena novinarka na Malti Dafne Karuana Galicia, dok su građani Crne Gore oštećeni za 115 miliona eura.

Evropska komisija je zatražila da se u Crnoj Gori sprovede ,,kredibilna, nezavisna i efikasna istraga u vezi s optužbama za korupciju u ovom slučaju“.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo