Povežite se sa nama

Izdvojeno

HOĆE LI VLADA ISPUNITI OBEĆANJE DA ĆE IZGRADNJA MHE U SELU VINICKA BITI STOPIRANA: Mještani još strahuju

Objavljeno prije

na

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović ističe da su strpljivo čekali da se formira nova vlada i da sada, kada je to urađeno, traže što hitniji odgovor da li Vlada planira da stavi van snage odluku o dodjeli koncesija

 

Mještani sela Vinicka kod Berana, zbog mnogobrojnih sukoba sa tajkunima i policijom,  još sa sumnjama gledaju na obećanja da će nova Vlada raskinuti ugovore o koncesijama i zabraniti izgradnju malih elektrana.

Zbog toga su oni ovih dana tražili da im iz Vlade Crne Gore hitno odgovore da li je planirano donošenje odluke o poništenju rješenja o davanja koncesije na dijelu vodotoka Vinicka rijeka beranskom privrednim društvom Rudi Enerdži za izgradnju male hidroelektrane. Mještani tvrde da su nezvanično saznali da je prethodni sastav Vlade, uviđajući da su zahtjevi mještana Vinicke opravdani, pripremio takvu odluku.

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović ističe da su strpljivo čekali da se formira nova vlada i da sada, kada je to urađeno, traže što hitniji odgovor da li Vlada planira da stavi van snage odluku o dodjeli koncesija za izgradnju elektrane na Vinickoj rijeci.

„Pije parlamentarnih izbora nezvanično smo obaviješteni da je dokumentacija pripremljena i da se čeka prva sjednica Vlade na kojoj će se ta odluka zvanično potvrditi. Zato insistiramo da nam iz Vlade kažu da li su, poslije svega, spremni da udovolje našim zahtjevima kojim godinama tražimo da se Vinicka rijeka zaštiti od bilo kakve devastacije” – kaže Lainović.

Prema njegovim riječima, mještani Vinicke ne žele više da žive u neizvjesnosti oko ovog za njih životnog pitanja.

On je podsjetio da su mještani do sada održali brojne proteste i jasno stavili do znanja da će svim sredstvima suprotstaviti izgradnji male hidroelektrane na Vinickoj rijeci.

„Prije tri godine mještani su ustali i jasno kazali stop nasilju. Poručili su još tada da će životima braniti Vinicku rijeku. To su, uostalom, i dokazivali kad su stajali ispred kordona policije. Siguran sam da od tog nauma nikad neće odustati, jer svi treba dobro da znaju da je Vinicka rijeka izvor našeg života oko koga smo se vjekovima okupljali” – poručio je Lainović.

Mještani su ponovili da bi remećenje korita Vinicke rijeke bila pogubna stvar.

„Izgradnja hidroelektrane na Vinickoj rijeci ugrozila bi seoski vodovod, zatim seoske jazove koje koristimo za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, kao i vodopojila za napajanje stoke. Zna se da se brojni Vinićani bave poljoprivrednom proizvodnjom i to za njih predstavlja jedini izvor egzistencije. Oni svoje proizvode plasiraju širom crnogorskog tržišta. Dobre prinose ostvaruju zahvaljujući Vinickoj rijeci, koju koriste za navodnjavanje. Ukoliko bi neko cijevima kanalisao ovu rijeku, kako je to planirano, onda bi proizvodnja bila ugašena, jer ovdje nema roda ukoliko izostane navodnjavanje. Sve to govori da su naši zahtjevi potpuno opravdani” – ističe predsjednik ove beranske mjesne zajednice.

Profesor Jovan Mališić jednostavno i slikovito objašnjava kako je Vinicka rijeka svoje korito pravila milionima godina.

„Oni bi htjeli da je sada stave u cijevi i da to korito promijene preko noći. Mi to nećemo dozvoliti“ – kaže Mališić.

Stanovnik sela Vinicka Slobo Zečević, preko čijeg imanja je, kako tvrdi, nezakonito ucrtan put kaže da „boljeg vremena ko obraza nema dolazilo nije“.

Iz  Sportskog ribolovnog društva Lim iz ovog grada, koje je ranije podržalo mještane sela Vinicka u naporima da se izbore pritiv gradnje male eletrane na takozvanoj Ševarinskoj rijeci, podsjećaju da je Evropska unija naložila da Crna Gora do 2020. godine dvadeset odsto struje proizvodi iz obnovljivih izvora energije, kao što su biomasa, vjetar, sunce, morske struje, ali da se do sada taj postupak svodi samo na izgradnju malih hidroelektarna.

Prema njihovim riječima ovakav sistem malih derivacionih hidroelektrana veoma je štetan po životnu sredinu, živi svijet u rijekama, i što je najvažnije za život i opstanak stanovništva u naseljima kroz koje su tekli uzurpirani vodotoci.

„Uništava se dno rijeka koje kopanjem postaje porozno. Odnosno mrtva zona za živi svijet, a u toku povećanih voda dolazi do šteta na okolnom poljoprivrednom zemljištu usljed nestabilnog i poremećenog korita. Tokom ljeta se često sva voda usmjeri u derivacione cjevovode da bi imali što više vode za pokretanje turbine, veću proizvodnju električne energije, a time i profit” – kažu u SRD Lim.

Oni tvrde da bi količina električne energije koja bi se dobijala iz  postrojenja u Vinickoj  bila neznatna u odnosu na štetu koju nanose.

„Već sada imamo dovoljno primjera na sjeveru Crne Gore koji to potvrđuju. A kada je počinjala izghradnja hidrocentrala, investitori su obećali da će brojna sela na tim područjima živjeti u blagostanju. Danas možemo vidjeti da se iz malih hidrolektrana napravljenih u njihovim selima izvlače milioni eura prihoda, selo trpi štetu, životna sredina i rijeka su totalno degradirani i neprepoznatljivi” – upozoravaju sportski ribolovci.

Prema njihovim riječima interesne grupe i pojedinci ostvaruju ogromnu materijalnu korist, nanoseći veliku ekološku štetu u zaštićenim prirodnim područjima, a sve to plaćaju siromašni građani kroz račune za utrošenu električnu energiju.

U slučaju sela Vinicka, gradnju planira preduzeće Rudi enerdži. Ta beranska firma je počela najprije sa pržionicom kafe, zatim prešla na trgovinu brašnom, pa su ušli u građevinske poslove, odnosno izgradnju velikih stambenih objekata u Beranama, da bi sada pokušali da se bave i proizvodnjom energije.

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović navodi da se ubuduće mora čuti sud lokalnog stanovništva prije nego što se donesu odluke o korišćenju prirodnih dobra i da je to jedini put koji vodi ka razumnim rješenjima.

„Da se kojim slučajem narod pitao, nikad se ne bi donijela odluka o izgradnji elektrane na Vinickoj rijeci. Na to ukazuje i anketa koju smo sproveli prije dvije godine kad su skoro svi žitelji Vinicke kazali da su protiv izgradnje ovog postrojenja. To znači da narod mora da se pita prije nego se krene sa iskorišćavanjem naših zajedničkih dobara, jer narod najbolje zna šta je ispravno i šta je zajednički interes” – kaže Lainović

Najviše malih elektrana izgrađeno je upravo na području beranske opštine. Uništene su planinske rijeke u selima Šekular i Lubnice. Devastirana priroda. Napravljen ekocid. Milioni eura izvlače se iz tih poslova, bez ikave koristi za lokalno stanovništvo.

Pobune na sjeveru krenule su upravo iz Berana. Iz Berana se sada i postavljaju pitanja novoj Vladi šta je sa obećanjima koja su data na startu, da će svi štetni ugovori biti raskinuti i da će se zabraniti dalja gradnja malih elektrana. Poruku da se zaustave tajkuni uputili su nedavno mještani sela Kaludra, a sada im se pridružuju stanovnici Vinicke.

                                                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo