Povežite se sa nama

Izdvojeno

HOĆE LI VLADA ISPUNITI OBEĆANJE DA ĆE IZGRADNJA MHE U SELU VINICKA BITI STOPIRANA: Mještani još strahuju

Objavljeno prije

na

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović ističe da su strpljivo čekali da se formira nova vlada i da sada, kada je to urađeno, traže što hitniji odgovor da li Vlada planira da stavi van snage odluku o dodjeli koncesija

 

Mještani sela Vinicka kod Berana, zbog mnogobrojnih sukoba sa tajkunima i policijom,  još sa sumnjama gledaju na obećanja da će nova Vlada raskinuti ugovore o koncesijama i zabraniti izgradnju malih elektrana.

Zbog toga su oni ovih dana tražili da im iz Vlade Crne Gore hitno odgovore da li je planirano donošenje odluke o poništenju rješenja o davanja koncesije na dijelu vodotoka Vinicka rijeka beranskom privrednim društvom Rudi Enerdži za izgradnju male hidroelektrane. Mještani tvrde da su nezvanično saznali da je prethodni sastav Vlade, uviđajući da su zahtjevi mještana Vinicke opravdani, pripremio takvu odluku.

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović ističe da su strpljivo čekali da se formira nova vlada i da sada, kada je to urađeno, traže što hitniji odgovor da li Vlada planira da stavi van snage odluku o dodjeli koncesija za izgradnju elektrane na Vinickoj rijeci.

„Pije parlamentarnih izbora nezvanično smo obaviješteni da je dokumentacija pripremljena i da se čeka prva sjednica Vlade na kojoj će se ta odluka zvanično potvrditi. Zato insistiramo da nam iz Vlade kažu da li su, poslije svega, spremni da udovolje našim zahtjevima kojim godinama tražimo da se Vinicka rijeka zaštiti od bilo kakve devastacije” – kaže Lainović.

Prema njegovim riječima, mještani Vinicke ne žele više da žive u neizvjesnosti oko ovog za njih životnog pitanja.

On je podsjetio da su mještani do sada održali brojne proteste i jasno stavili do znanja da će svim sredstvima suprotstaviti izgradnji male hidroelektrane na Vinickoj rijeci.

„Prije tri godine mještani su ustali i jasno kazali stop nasilju. Poručili su još tada da će životima braniti Vinicku rijeku. To su, uostalom, i dokazivali kad su stajali ispred kordona policije. Siguran sam da od tog nauma nikad neće odustati, jer svi treba dobro da znaju da je Vinicka rijeka izvor našeg života oko koga smo se vjekovima okupljali” – poručio je Lainović.

Mještani su ponovili da bi remećenje korita Vinicke rijeke bila pogubna stvar.

„Izgradnja hidroelektrane na Vinickoj rijeci ugrozila bi seoski vodovod, zatim seoske jazove koje koristimo za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, kao i vodopojila za napajanje stoke. Zna se da se brojni Vinićani bave poljoprivrednom proizvodnjom i to za njih predstavlja jedini izvor egzistencije. Oni svoje proizvode plasiraju širom crnogorskog tržišta. Dobre prinose ostvaruju zahvaljujući Vinickoj rijeci, koju koriste za navodnjavanje. Ukoliko bi neko cijevima kanalisao ovu rijeku, kako je to planirano, onda bi proizvodnja bila ugašena, jer ovdje nema roda ukoliko izostane navodnjavanje. Sve to govori da su naši zahtjevi potpuno opravdani” – ističe predsjednik ove beranske mjesne zajednice.

Profesor Jovan Mališić jednostavno i slikovito objašnjava kako je Vinicka rijeka svoje korito pravila milionima godina.

„Oni bi htjeli da je sada stave u cijevi i da to korito promijene preko noći. Mi to nećemo dozvoliti“ – kaže Mališić.

Stanovnik sela Vinicka Slobo Zečević, preko čijeg imanja je, kako tvrdi, nezakonito ucrtan put kaže da „boljeg vremena ko obraza nema dolazilo nije“.

Iz  Sportskog ribolovnog društva Lim iz ovog grada, koje je ranije podržalo mještane sela Vinicka u naporima da se izbore pritiv gradnje male eletrane na takozvanoj Ševarinskoj rijeci, podsjećaju da je Evropska unija naložila da Crna Gora do 2020. godine dvadeset odsto struje proizvodi iz obnovljivih izvora energije, kao što su biomasa, vjetar, sunce, morske struje, ali da se do sada taj postupak svodi samo na izgradnju malih hidroelektarna.

Prema njihovim riječima ovakav sistem malih derivacionih hidroelektrana veoma je štetan po životnu sredinu, živi svijet u rijekama, i što je najvažnije za život i opstanak stanovništva u naseljima kroz koje su tekli uzurpirani vodotoci.

„Uništava se dno rijeka koje kopanjem postaje porozno. Odnosno mrtva zona za živi svijet, a u toku povećanih voda dolazi do šteta na okolnom poljoprivrednom zemljištu usljed nestabilnog i poremećenog korita. Tokom ljeta se često sva voda usmjeri u derivacione cjevovode da bi imali što više vode za pokretanje turbine, veću proizvodnju električne energije, a time i profit” – kažu u SRD Lim.

Oni tvrde da bi količina električne energije koja bi se dobijala iz  postrojenja u Vinickoj  bila neznatna u odnosu na štetu koju nanose.

„Već sada imamo dovoljno primjera na sjeveru Crne Gore koji to potvrđuju. A kada je počinjala izghradnja hidrocentrala, investitori su obećali da će brojna sela na tim područjima živjeti u blagostanju. Danas možemo vidjeti da se iz malih hidrolektrana napravljenih u njihovim selima izvlače milioni eura prihoda, selo trpi štetu, životna sredina i rijeka su totalno degradirani i neprepoznatljivi” – upozoravaju sportski ribolovci.

Prema njihovim riječima interesne grupe i pojedinci ostvaruju ogromnu materijalnu korist, nanoseći veliku ekološku štetu u zaštićenim prirodnim područjima, a sve to plaćaju siromašni građani kroz račune za utrošenu električnu energiju.

U slučaju sela Vinicka, gradnju planira preduzeće Rudi enerdži. Ta beranska firma je počela najprije sa pržionicom kafe, zatim prešla na trgovinu brašnom, pa su ušli u građevinske poslove, odnosno izgradnju velikih stambenih objekata u Beranama, da bi sada pokušali da se bave i proizvodnjom energije.

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović navodi da se ubuduće mora čuti sud lokalnog stanovništva prije nego što se donesu odluke o korišćenju prirodnih dobra i da je to jedini put koji vodi ka razumnim rješenjima.

„Da se kojim slučajem narod pitao, nikad se ne bi donijela odluka o izgradnji elektrane na Vinickoj rijeci. Na to ukazuje i anketa koju smo sproveli prije dvije godine kad su skoro svi žitelji Vinicke kazali da su protiv izgradnje ovog postrojenja. To znači da narod mora da se pita prije nego se krene sa iskorišćavanjem naših zajedničkih dobara, jer narod najbolje zna šta je ispravno i šta je zajednički interes” – kaže Lainović

Najviše malih elektrana izgrađeno je upravo na području beranske opštine. Uništene su planinske rijeke u selima Šekular i Lubnice. Devastirana priroda. Napravljen ekocid. Milioni eura izvlače se iz tih poslova, bez ikave koristi za lokalno stanovništvo.

Pobune na sjeveru krenule su upravo iz Berana. Iz Berana se sada i postavljaju pitanja novoj Vladi šta je sa obećanjima koja su data na startu, da će svi štetni ugovori biti raskinuti i da će se zabraniti dalja gradnja malih elektrana. Poruku da se zaustave tajkuni uputili su nedavno mještani sela Kaludra, a sada im se pridružuju stanovnici Vinicke.

                                                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ VRAĆEN U CRNU GORU: Prvi insajder Prve familije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon svega, jasno je da bi Knežević još ćutao da nije došlo do problema sa vođom. Još važnije, do sada je propustio da odigra ulogu koja mu u stvari jedino i pripada – insajdera koji će reći sve što zna o Đukanovićevom sistemu. Vidjećemo hoće li tako i ostati

 

Samo dan nakon što je na ovdašnjoj televiziji A1iz Londona, predstavljajući se po ko zna koji put kao opozicionar Đukanovićevog režima i žrtva političkog progona, komentarisao hapšenja Zorana Lazovića i Milvoja Katnića „kao udarac na glavne pipke hobotnice Mila Đukanovića“i ukazivao da svi tragovi vode do bivšeg višedecenijskog vođe, usput izražavajući zebnju da ga ne bi “čudilo i da me uhapse ako bih se vratio u Crnu Goru”, odbjegli biznismen Duško Knežević izručen je Podgorici.  Pet godina nakon što su crnogorske DPS  vlasti,  za njim raspisale međunarodnu potjernicu.

Knežević  tvrdi da je dobrovoljno pristao na izručenje. Činjenice ga demantuju. Izručen je po odluci Visokog suda u Londonu, koji je 4. aprila  odbio zahtjev  njegovih advokata da podnesu žalbu na odluku prvostepenog suda kojom se dozvoljava njegova ekstradicija Crnoj Gori.

“Nema dokaza da je Knežević ikada predstavljao bilu kakvu realnu političku snagu, a kamoli bilo kakvu prijetnju po predsjednika Đukanovića”, ostao je Visoki londonski sud pri stavu  prvostepenog sudije.  I taj sud smatra da hronologija ne govori u prilog tvrdnji Kneževića,  te da su krivični postupci proistekli iz kolapsa njegovih banaka, a ne iz njegovog političkog aktivizma, a posebno ne zbog objavljivanja videa u aferi Koverta 2019. godine, na koju su se Kneževićevi branioci pozivali kao dokaz politički motivisanih optužbi.

Londonski sud ispravno cijeni tok  događaja. Duško  Knežević je , nakon decenija privilegija u Đukanovićevom sistemu u kom je postao poznat i kao „Milov tajkun“, progovorio o djelićima prirode tog sistema, tek nakon što je pao u nemilost vođe i njegovih institucija. Od tada, iako najavljuje razotkrivanje većih Đukanovićevih tajni – ništa.

Knežević danas insistira da je mogao koristiti još neke pravne mehanizme kako bi odgodio izručenje: “Pristao sam da se vratim u Crnu Goru posle odluka suda da budem izručen. Proceduralno nismo koristili mogućnosti koje smo imali, jer se vrši pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dodjem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”.  Koji su to mehanizmi, nije objasnio, obzirom da mu je Visoki sud u Lononu odbio pravo žalbe.

Specijalno tužilaštvo je protiv Kneževića podiglo tri optužnice – za organizovanje kriminalne grupe, pranje novca i zloupotrebe u privredi. U vrijeme kada su optužnice podignute, 2019. godine, na čelu SDT bio je danas uhapšeni Katnić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVI MAJ: Siti obećanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaka treća firma u Crnoj Gori, njih preko15 hiljada, ima jednog ili nijednog radnika. Prihode veće od milion eura ima 110 ovih firmi, a rekorder je firma iz Podgorice koja je sa jednim zaposlenim ostvarila prihod od 156 miliona. Jedno je sigurno. Čak i ako se ostvare obećanja vlasti o boljem životu, radnika će biti – manje

 

KAP, Radoje Dakić, Titex, Fabrika celuloze Berane, Fabrika kože Polimka, Fabrika za proizvodnju guma Guminig, fabrike – Lenka, Prva petoljetka, Vunko, Vukman Krušćić, Obod, Košuta, Prvoborac, Marko Radović, 19. decembar, Gorica, Lenka, Solana Bajo Sekulić, Imako, Mladost, Velimir Jakić, Špiro Dacić, Trgopromet, Riviera, Kristal, Jugooceanija… samo je dio spiska propalih fabrika i kompanija u protekle tri decenije vladavine DPS-a.

Oporavka, što se industrije tiče, skoro i da nema. Prva fabrika napravljena u posljednjih pet godina u Crnoj Gori otvorena je u decembru 2022. u Tuzima i u njoj se pravi čips od domaćeg krompira. U aprilu prošle godine u Nikšiću je otvorena fabrika votke.

U Crnoj Gori je u prošloj godini, prema podacima Monstata, bilo 320,1 hiljadu aktivnog stanovništva, od kojih su 278,3 hiljade ili 86,9 odsto zaposlenih. Od ukupno aktivnog stanovništva, 41,8 hiljada ili 13,1 odsto je nezaposlenih.

Država je jedan od najvećih poslodavaca, zapošljava preko 50.000 radnika – u javnoj upravi 46,7 hiljada, a u lokalnoj 7,1 hiljada.

Ovog 1. maja, Unija slobodnih sindikata, umjesto tradicionalne šetnje organizovala je manifestaciju na Trgu nezavisnosti u Podgorici pod sloganom Dan otpora, ne odmora. Poručili su da zaposleni i ovaj Prvi maj dočekuju u nedostojanstvenim uslovima – rad na crno, neplaćeni prekovremeni sati, nemanje sedmičnog i godišnjeg odmora, nesigurnost ugovora o radu.

Kao primjer su naveli i da zaposleni u medijima, u trgovini i u bankarskom sektoru godinama unazad nijesu zaštićeni granskim kolektivnim ugovorima, a da je zanemarljiv broj kolektivnih ugovora na nivou poslodavca.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BESPUĆA CRNOGORSKOG PRAVOSUĐA: Veting, lex specialis ili ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pravosnažnih presuda u slučajevim kriminala i korupcije na visokom nivou nema, niti se naziru i prvostepene. Pravni eksperti upozoravaju da se sa sudstvom prepunim kadrova starog režima neće doći nigdje. U Crnoj Gori se broj sudija koji nisu prošli kroz filtere Đukanovićeve tajne službe, Medenice i drugih može izbrojati na prste. Alternativa lex specialisu, ili eventualnom vetingu je dalje urušavanje i društva i države

 

Nedavna hapšenja glavnih poluga prisile prethodnog režima – bivšeg visokog policijskog i obavještajnog funkcionera Zorana Lazovića i njegovog pobratima i bivšeg glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića je izazvala euforiju javnosti. Kada se tome dodaju ranija hapšenja dva bivša direktora policije, njihovih pomoćnika i načelnika sektora, zamjenika GST-a, bivše predsjednice Vrhovnog suda, bivšeg šefa Privrednog suda… onda je učinak, na oko, impresivan. Premijer Milojko Spajić u skorašnjem intervjuu Berliner Morgenpost-u, tokom posjete Berlinu, pohvalio se rezultatima i pohvalama na račun toga od strane evropskog komesara za pravosuđe. Spajić je njemačkim novinarima rekao i da su prije samo deset godina crnogorski mafijaški bosovi prodavali drogu u Njemačkoj, dolazili kući sa gotovinom i kupovali kuće i stanove. „To se više ne dešava, ako to nisu rezultati, ne znam šta su onda“ zaključio je Spajić.

Jedini vidljivi i nesporni rezultati su pravosnažne sudske presude kojih u ovim slučajevima nema, niti se naziru i prvostepene. Možda više mafijaši ne prodaju drogu u Njemačkoj ali je zato u Crnoj Gori ima u obilju, kao i novih stanova i kuća. Prošlog petka je Apelacioni sud opravosnažio oslobađajuću presudu Budimiru Krstoviću i njegovoj kćerci Marini Krstović da su prošvercovali u zemlju 1,2 tone kokaina. Prvotno je tužilaštvo tvrdilo da se radi o 1,4 tone nađenih u magacinu Krstovića u Zeti krajem avgusta 2021., a kasnije nije ni pokušalo objasniti kako je nestalo 200 kg droge između zaplijene i optužnice. Sudija je tada ostala pri ranijoj oslobađajućoj presudi iz kraja novembra 2022., navodeći da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da su optuženi nabavili kokain od NN osobe. Država će sada platiti ogromne troškove Krstovićima za 15 mjeseci pritvora i izgubljenu dobit jer se ta porodica odavno bavi uvozom velikih količina banana i drugog voća iz Latinske Amerike.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka trećeg maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo