Povežite se sa nama

Izdvojeno

HOĆE LI VLADA ISPUNITI OBEĆANJE DA ĆE IZGRADNJA MHE U SELU VINICKA BITI STOPIRANA: Mještani još strahuju

Objavljeno prije

na

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović ističe da su strpljivo čekali da se formira nova vlada i da sada, kada je to urađeno, traže što hitniji odgovor da li Vlada planira da stavi van snage odluku o dodjeli koncesija

 

Mještani sela Vinicka kod Berana, zbog mnogobrojnih sukoba sa tajkunima i policijom,  još sa sumnjama gledaju na obećanja da će nova Vlada raskinuti ugovore o koncesijama i zabraniti izgradnju malih elektrana.

Zbog toga su oni ovih dana tražili da im iz Vlade Crne Gore hitno odgovore da li je planirano donošenje odluke o poništenju rješenja o davanja koncesije na dijelu vodotoka Vinicka rijeka beranskom privrednim društvom Rudi Enerdži za izgradnju male hidroelektrane. Mještani tvrde da su nezvanično saznali da je prethodni sastav Vlade, uviđajući da su zahtjevi mještana Vinicke opravdani, pripremio takvu odluku.

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović ističe da su strpljivo čekali da se formira nova vlada i da sada, kada je to urađeno, traže što hitniji odgovor da li Vlada planira da stavi van snage odluku o dodjeli koncesija za izgradnju elektrane na Vinickoj rijeci.

„Pije parlamentarnih izbora nezvanično smo obaviješteni da je dokumentacija pripremljena i da se čeka prva sjednica Vlade na kojoj će se ta odluka zvanično potvrditi. Zato insistiramo da nam iz Vlade kažu da li su, poslije svega, spremni da udovolje našim zahtjevima kojim godinama tražimo da se Vinicka rijeka zaštiti od bilo kakve devastacije” – kaže Lainović.

Prema njegovim riječima, mještani Vinicke ne žele više da žive u neizvjesnosti oko ovog za njih životnog pitanja.

On je podsjetio da su mještani do sada održali brojne proteste i jasno stavili do znanja da će svim sredstvima suprotstaviti izgradnji male hidroelektrane na Vinickoj rijeci.

„Prije tri godine mještani su ustali i jasno kazali stop nasilju. Poručili su još tada da će životima braniti Vinicku rijeku. To su, uostalom, i dokazivali kad su stajali ispred kordona policije. Siguran sam da od tog nauma nikad neće odustati, jer svi treba dobro da znaju da je Vinicka rijeka izvor našeg života oko koga smo se vjekovima okupljali” – poručio je Lainović.

Mještani su ponovili da bi remećenje korita Vinicke rijeke bila pogubna stvar.

„Izgradnja hidroelektrane na Vinickoj rijeci ugrozila bi seoski vodovod, zatim seoske jazove koje koristimo za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, kao i vodopojila za napajanje stoke. Zna se da se brojni Vinićani bave poljoprivrednom proizvodnjom i to za njih predstavlja jedini izvor egzistencije. Oni svoje proizvode plasiraju širom crnogorskog tržišta. Dobre prinose ostvaruju zahvaljujući Vinickoj rijeci, koju koriste za navodnjavanje. Ukoliko bi neko cijevima kanalisao ovu rijeku, kako je to planirano, onda bi proizvodnja bila ugašena, jer ovdje nema roda ukoliko izostane navodnjavanje. Sve to govori da su naši zahtjevi potpuno opravdani” – ističe predsjednik ove beranske mjesne zajednice.

Profesor Jovan Mališić jednostavno i slikovito objašnjava kako je Vinicka rijeka svoje korito pravila milionima godina.

„Oni bi htjeli da je sada stave u cijevi i da to korito promijene preko noći. Mi to nećemo dozvoliti“ – kaže Mališić.

Stanovnik sela Vinicka Slobo Zečević, preko čijeg imanja je, kako tvrdi, nezakonito ucrtan put kaže da „boljeg vremena ko obraza nema dolazilo nije“.

Iz  Sportskog ribolovnog društva Lim iz ovog grada, koje je ranije podržalo mještane sela Vinicka u naporima da se izbore pritiv gradnje male eletrane na takozvanoj Ševarinskoj rijeci, podsjećaju da je Evropska unija naložila da Crna Gora do 2020. godine dvadeset odsto struje proizvodi iz obnovljivih izvora energije, kao što su biomasa, vjetar, sunce, morske struje, ali da se do sada taj postupak svodi samo na izgradnju malih hidroelektarna.

Prema njihovim riječima ovakav sistem malih derivacionih hidroelektrana veoma je štetan po životnu sredinu, živi svijet u rijekama, i što je najvažnije za život i opstanak stanovništva u naseljima kroz koje su tekli uzurpirani vodotoci.

„Uništava se dno rijeka koje kopanjem postaje porozno. Odnosno mrtva zona za živi svijet, a u toku povećanih voda dolazi do šteta na okolnom poljoprivrednom zemljištu usljed nestabilnog i poremećenog korita. Tokom ljeta se često sva voda usmjeri u derivacione cjevovode da bi imali što više vode za pokretanje turbine, veću proizvodnju električne energije, a time i profit” – kažu u SRD Lim.

Oni tvrde da bi količina električne energije koja bi se dobijala iz  postrojenja u Vinickoj  bila neznatna u odnosu na štetu koju nanose.

„Već sada imamo dovoljno primjera na sjeveru Crne Gore koji to potvrđuju. A kada je počinjala izghradnja hidrocentrala, investitori su obećali da će brojna sela na tim područjima živjeti u blagostanju. Danas možemo vidjeti da se iz malih hidrolektrana napravljenih u njihovim selima izvlače milioni eura prihoda, selo trpi štetu, životna sredina i rijeka su totalno degradirani i neprepoznatljivi” – upozoravaju sportski ribolovci.

Prema njihovim riječima interesne grupe i pojedinci ostvaruju ogromnu materijalnu korist, nanoseći veliku ekološku štetu u zaštićenim prirodnim područjima, a sve to plaćaju siromašni građani kroz račune za utrošenu električnu energiju.

U slučaju sela Vinicka, gradnju planira preduzeće Rudi enerdži. Ta beranska firma je počela najprije sa pržionicom kafe, zatim prešla na trgovinu brašnom, pa su ušli u građevinske poslove, odnosno izgradnju velikih stambenih objekata u Beranama, da bi sada pokušali da se bave i proizvodnjom energije.

Predsjednik Mjesne zajednice Vinicka Novica Lainović navodi da se ubuduće mora čuti sud lokalnog stanovništva prije nego što se donesu odluke o korišćenju prirodnih dobra i da je to jedini put koji vodi ka razumnim rješenjima.

„Da se kojim slučajem narod pitao, nikad se ne bi donijela odluka o izgradnji elektrane na Vinickoj rijeci. Na to ukazuje i anketa koju smo sproveli prije dvije godine kad su skoro svi žitelji Vinicke kazali da su protiv izgradnje ovog postrojenja. To znači da narod mora da se pita prije nego se krene sa iskorišćavanjem naših zajedničkih dobara, jer narod najbolje zna šta je ispravno i šta je zajednički interes” – kaže Lainović

Najviše malih elektrana izgrađeno je upravo na području beranske opštine. Uništene su planinske rijeke u selima Šekular i Lubnice. Devastirana priroda. Napravljen ekocid. Milioni eura izvlače se iz tih poslova, bez ikave koristi za lokalno stanovništvo.

Pobune na sjeveru krenule su upravo iz Berana. Iz Berana se sada i postavljaju pitanja novoj Vladi šta je sa obećanjima koja su data na startu, da će svi štetni ugovori biti raskinuti i da će se zabraniti dalja gradnja malih elektrana. Poruku da se zaustave tajkuni uputili su nedavno mještani sela Kaludra, a sada im se pridružuju stanovnici Vinicke.

                                                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

INTERNA VLADINA DOKUMENTA: SLUČAJ TIVATSKIH SOLILA: Bivša vlast pokušala da ukine zaštitu rezervatu prirode međunarodnog značaja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz tajnih dokumenata, u koje je Monitor imao uvid, vidi se da je Vlada u proljeće 2016. naložila da se ukine zaštita Tivatskim solilima, međunarodno značajnom rezervatu prirode, pozivajući se prvo na pravne proceduralne razloge, a potom na navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja

 

Dok je zvanično pričala o tome kako sve čini da zaštiti ovdašnje rezervate prirode i područja od posebnog značaja, bivša crnogorska vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, pokušala je u proljeće 2016. godine da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, koja su i međunarodno važan rezervat prirode. To je jasno iz  dokumenata sa dvije sjednice Vlade u  martu i aprilu  2016, na koje je potom stavljena oznaka interno, a u koje je Monitor imao uvid.

U zaključku sa sjednice Vlade iz marta 2016,  navodi se da se „zadužuje Ministarstvo održivog razvoja i Agencija za zaštitu životne sredine da pokrenu postupak stavljanja van snage Rješenja Republičkog zavoda za zaštitu prirode broj 1-12 od 26.08. 2008. godine o stavljanju pod zaštitu Tivatskih solila kao posebnog rezervata prirode i Rješenja od 4. 11. 2008. godine o upisu u Centralni registar zaštićenih objekata prirode“.

Osim što su bila zaštićena domaćim propisima, u vrijeme kada je Vlada pokušala da im oduzme poseban status i pravnu zaštitu, Tivatska solila su se već tri godine nalazila na međunarodnoj Ramsarovoj listi zaštićenih područja. Ramsar konvencijom štite se močvarna područja, a na toj  listi nalaze se 2.224  staništa od međunarodnog značaja. Na teritoriji Crne Gore to su: Skadarsko jezero, upisano na listu 15. decembra 1995. godine i Tivatska solila, koja su na listi od 31. januara 2013. godine.

Solila su prethodno, 2006, proglašena Emerald staništem Bernske Konvencije, a 2007. je ovo područje dobilo status IBA – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori.  Na području Tivatskih solila registrovano je 48 vrsta ptica, od čega su četiri stalno prisutne vrste, 35 zimujućih vrsta i šest gnjezdarica, a zajedno sa ostalim grupama ptica (pjevačicama, grabljivicama) do sada je na ovom lokalitetu registrovano ukupno 112 vrsta ptica. Solila su jedno od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv. Jadranskom vazdušnom koridoru.

Baš tog  proljeća, dok je tajno planirala da skine zakonsku zaštitu sa Tivatskih solila, Vlada je organizovala konferenciju na kojoj je javno izrazila brigu i za svjetska močvarna područja, i obećala dodatnu zaštitu za ovdašnja: „Kako je 2016, godina održivog korišćenja resursa, to predstavlja priliku za sve nas da ozbiljno i odgovorno sagledamo sa kakvim se izazovima svijet susreće kada je u pitanju održivo upravljanje istima. Ono što je izvjesno je da naša uloga u očuvanju resursa treba da bude usmjerena na razvijanje mehanizama zaštite i održivog korišćenja vlažnih staništa, kroz zajedničku implementaciju aktivnosti svih subjekata na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou“. Dobro zvuči, al ne radi, što bi rekli. Kao i mnoga obećanja prethodnog režima.

U obrazloženju, zbog ćega se traži skidanje statusa zaštićenog područja Tivatskim solilima, Vlada je iznašla proceduralne razloge za ukidanje Rješenja kojim su Tivatska solila 2008. stavljena pod zaštitu. Kako se navodi u zapisniku sa sjednice –  „Rješenje ima proceduralne propuste  u vezi sa rokovima“, ali navodno i „suštinski propust, jer se zahtjev odnosno otpočinjanje procedure zaštite odnosilo na status spomenika prirode, a Rješenje je donijeto o proglašenju rezervata prirode“.

Da bivšoj vladi nije prava briga bila pravna (ne)preciznost dokumenata kojima se štite Solila, već da je imala namjeru da to područje ostavi bez zakonske zaštite, jasno je već i iz zapisnika sa naredne sjednice Vlade, održane u aprilu 2016. godine. Tada se traži da se prethodni razlog ukidanja zaštite Solilima briše, i navodi se novi, zaista nevjerovatan razlog.

„Zadužuju se Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, da u saradnji s Agencijom za civilno vazduhoplovstvo pripreme i Vladi dostave studiju o procjeni rizika i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja za aerodrom Tivat zbog revizije stepena zaštite“, navodi se u Zaključku sa aprilske sjednice Vlade, koji potpisuje tadašnji generalni sekretar Žarko Šturanović. Vlada je, u prevodu, naložila da se ispita navodni uticaj ptica na bezbjednost avio-saobraćaja kao mogući razlog ukidanja zakonske zaštite Tivatskim solilima! Nije poznato da je Vlada imala ijedan realan razlog da pomisli da bi ptice negativno uticale na domaći avio-saobraćaj.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CENTAR ZA AUTIZAM: JOŠ JEDNO SKUPO NEISPUNJENO OBEĆANJE BIVŠE VLASTI: Umjesto u Centar, milioni otišli u Beograd

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je najavljeno je da će u Centar biti uloženo 1,5 miliona,  otvoren je sa manje od 100.000 eura. Uz obećanje da je problem odlaska djece na liječenje u Srbiju riješen. Tokom tri godine od otvaranja, institucijama u Beogradu, za smetnje iz domena koji pokriva Centar, plaćeno je preko 1,6 miliona eura

 

Za izgradnju Centra za autizam iz budžeta će biti opredijeljeno 1,5 miliona eura, izjavio je bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, krajem 2017.

Prvi nacionalni Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju Ognjen Rakočević otvoren je 30. marta 2018. Zvanična informacija je glasila da su prostor površine 410 m² za aktivnosti Centra i medicinsku, didaktičku i drugu opremu u vrijednosti od 64.000 eura ustupili Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje. Za opremanje Centra, od donacija je skupljeno još 10.000 eura, kazao je tada ministar. O milion i po eura više nije bilo pomena. Na pitanja koliko je novca za Centar izdvojeno, što je bilo sa najavljenih 1,5 miliona i ostala, koja smo poslali bivšem ministru Hrapoviću, nijesmo dobili odgovore. Odgovore nam nijesu poslali ni iz Ministarstva zdravlja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore, u sastavu kojeg Centar djeluje, dobili smo podatke koliko je od strane Ministarstva i putem donacija do sada uloženo. Ukupno 49.510 eura, od čega je Ministarstvo zdravlja iz budžeta opredijelilo 17.000 eura, a donacije su iznosile skoro duplo, 32.400 eura (vidi boks).

Slični centri u regionu koštali su znatno više. Isto u martu, ali 2019. u Osjeku je otvoren Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju. Investicija je koštala 2,6 miliona eura, a dobijen je savremeni regionalni centar za djecu iz Hrvatske i šire. Zgrada Centra za autizam u Albaniji na internetu se promoviše kao primjer moderne albanske arhitekture. Sadržaji koji se nude djeci i opremljenost ova dva centra su neuporedivi sa skromnim uslovima u podgoričkom centru.

,,Vodila sam dijete u Centar i osoblje se baš trudi, ali mi je uvijek čudna sama zgrada u kojoj ima jedna velika hala i tu je sve ispregrađivano i prostorije su male i zbijene”, kaže za Monitor majka jedne od korisnica Centra.

Prostor u kome je Centar smješten je u stvari donacija Zavoda za zapošljavanje. Gradnja je počela 2006, a prvobitna namjena prostora je bila osnivanje fabrike za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Iz Zavoda su prilikom otvaranja istakli da su u izgradnju i opremanje uložili preko dva miliona eura. Vlada je našla revolucionarno rješenje, pa je u prostoru za fabriku otvorila instituciju za najugroženije.

Ministar Hrapović je obećavao da će problem djece sa autizmom i njihovih porodica biti sistemski riješen. A na otvaranju Centra tadašnji premijer Duško Marković je ustvrdio: ,,Zato od danas, i to treba da znaju svi građani, potrebe za dodatnim plaćanjima za liječenje ovih oboljenja iz džepa pacijenata i njihovih porodica, neće biti! To je sada briga Vlade i Ministarstva zdravlja”. Premijer je istakao i da više neće biti opterećenja porodica i državnog budžeta slanjem djece u zdravstvene centre u okruženju.

Tri godine nakon ovih obećanja stvari stoje ovako: ,,Moja ćerka ide kod logopeda u Centar, ali samo jednom mjesečno. Mnogi roditelji su prinuđeni da idu u Beograd. Fond refundira troškove za tamošnje tretmane, ali roditelji plaćaju sve ostalo – smještaj, hranu i to duži period”, kaže majka korisnice Centra.

Otac djeteta sa autizmom kaže da stručnjaci u Centru daju maksimum, ali da nedostaje kadra: ,,Prije je bilo sat, sada se smanjilo kod psihologa na 45 minuta, a kod logopeda 30 minuta i to jedanput nedjeljno. Morali smo dva mjeseca da budemo u Beogradu jer su tamo tretmani svakodnevni. Fond je to platio, ali smo mi morali da plaćamo stan i sve ostalo.Nije mi jasno da ne mogu kod nas da se zaposle logopedi, a ne da se ide u Beograd”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo