Povežite se sa nama

FOKUS

VLADA TAJNO FINANSIRALA MONTENEGRO AIRLINES: Internim odlukama do javne propasti

Objavljeno prije

na

Monitor je u posjedu dokumentacije koja pokazuje kako su se vlade Duška Markovića i Mila Đukanovića bavile državnim avio-prevoznikom: površno, tajno i neuspješno. Sada traže krivca za prinudno prizemljenje kompanije kojoj su oni sasjekli krila

 

Prije nepunih 14 mjeseci, u decembru 2019, Skupština je na prijedlog Vlade usvojila Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro Airlinesa (MA). Plan kabineta Duška Markovića predviđao je otpis, preuzimanje i otplatu  dugova MA uz širenje i modernizaciju flote.

Za to je, ukupno, trebalo iz državnog budžeta izdvojiti 155,1 miliona. MA bi zauzvrat, najavljivali su planeri, tokom ove 2021. godine postao vlasnik dva aviona koja trenutno iznajmljuje preko operativnog lizinga, kupio još dva, i tako u floti imao četiri aviona u svom vlasništvu. Uz peti koji je kupljen preko finansijskog lizinga, ali još nije do kraja otplaćen (dug iznosi oko šest miliona).

Trebalo je, dakle, da već ove godine imamo kompaniju bez dugova sa pet operativnih aviona u svom vlasništvu. „Ova promjena u vlasništvu osnovnih sredstava se ne bi odrazila na RASK (prihod po putniku po kilometru) ali bi se značajno odrazila na CASK (trošak po putniku po kilometru), što bi u krajnjoj instanci pozitivno uticalo na poslovni rezultat“, zaključuje se u analizi opravdanosti Vladinih ulaganja koju je pripremila beogradska Deloitte.

Ali, stvarnost je bitno drugačija.

MA je, krajem prošle godine, trebalo da prizemlji jedini avion tipa Fokker100 koji je u vlasništvu kompanije, a može da leti (MA je već vlasnik četiri takva aviona koji ne lete). Zbog neizmirenih dugova avionu kupljenom na lizing prijeti zapljena, a kompanija je krajem prošle godine obustavila letove, ostavljajući putnike sa kupljenim kartama da se snalaze kako znaju i umiju. Sami se snalaze i zaposleni kojima MA duguje zaradu za više mjeseci i godine neuplaćenih doprinosa.

Kako je državna avio-kompanija stigla tu gdje jeste – na dno? Iz Vlade Zdravka Krivokapića tvrde da ne postoji zakonit model po kome bi država mogla ponovo pomoći MA. Sve mogućnosti su protraćene bez efekta, pa je preostalo samo da se krene u postupak osnivanja nove kompanije. ToMontenegro je upisana u registar privrednih preduzeća a ostaje da se vidi šta bi nova kompanija mogla naslijediti od MA. Osim mogućih dugova. Javnih i tajnih.

Od osnivanja 1994. godine MA je gutao državni novac. Često bez jasnih tragova. Tako je, sa privatnog računa u Švajcarskoj, 1995. „nestalo“ deset miliona dolara namijenjenih za kupovinu prvih aviona. Nakon što je direktor kompanije Zoran Đurišić u Londonu potpisao ugovor o kupovini letjelica. Država ni potom nije štedjela na svojoj ljubimici.

Prema analizi koju  su uradili NVO MANS i dnevnik Vijesti, država je u MA, po osnovu osnivačkog uloga, dokapitalizacije i subvencija u periodu 1994.-2014. uložila makar 58,5 miliona. Ni to nije bilo dovoljno.

„Poslovanje MA je tokom 2013. i 2014. obilježilo prispjeće izvršnih sudskih presuda na ukupna dugovanja kompanije prema Aerodromima CG u ukupnom iznosu od 10,6 miliona eura, kao i prema Kontroli letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) od 9,59 miliona“, stoji u Vladinom izvještaju sa sjednice održane 24. septembra 2015. godine. I pored pravosnažnih presuda, pa i Zakona o  konsolidaciji MA iz 2019. godine, ti dugovi do danas nijesu otplaćeni. Ponajviše zaslugom vlada koje su na svoje odluke o podršci MA najčešće stavljale oznaku tajnosti „interno“. I tako ih čuvali od uvida javnosti.

Već krajem januara 2016, Vlada Mila Đukanovića razmotrila je Informaciju o prioritetnim obavezama kompanije MA prema dobavljačima, koja je označena sa stepenom tajnosti „interno“. Vlada tada zadužuje Ministarstvo saobraćaja (ministar Ivan Brajović) da u saradnji sa Ministarstvom finansija (ministar Radoje Žugić) pripremi i dostavi informacije „o svim neizmirenim obavezama MA s pregledom nastalih dugova po godinama, analizom uzroka njihovog nastanka i predlogom rješavanja ovog problema“. Do danas ne znamo da li je traženi dokument urađen i, ako jeste, šta on sadrži. Javnost je o dugovima MA detaljnije obaviještena tek krajem 2019, uoči usvajanja Zakona o konsolidaciji.

Do tada, izvršne vlasti nesmetano nastavljaju internu saradnju sa MA.

Markovićeva Vlada je 12. jula 2017. godine zadužila  Ministarstvo saobraćaja (ministar Osman Nurković) i Ministarstvo finansija (ministar Darko Radunović) da „najkasnije do 15. septembra 2017. pripreme nacrt zakona o preuzimanju dijela obaveza MA prema pravnim licima po osnovu izvršenih usluga i isporučenih roba i pretvaranje tih obaveza u javni dug Crne Gore“. I ovaj dokument je označen kao tajan (interno) što znači da o njemu nema tragova na sajtu Vlade. A po svoj prilici, riječ je o Zakonu o konsolidaciji koji je pripremljen i usvojen sa više od dvije godine zakašnjenja u odnosu na zacrtani rok. Koliko je to uticalo na sudbinu MA, mogle bi pokazati ozbiljne analize finansijskih forenzičara.

Nakon formiranja Ministarstva kapitalnih investicija, ministar Mladen Bojanić donosi rješenje (29. decembra prošle godine) kojim se „ukida tajnost podataka sa svih informacija koje su iz oblasti vazdušnog saobraćaja u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva bile označene stepenom tajnosti interno“. Uvidom u dokumentaciju koja je dostupna Monitoru, izgleda da se Markovićeva Vlada državnom avio-kompanijom bavila, uglavnom, tajno. I neuspješno, sudeći po tome da se sva politika Ministarstva i Vlade svela na prolongiranje rokova za rješenje konkretnih problema.

DOKUMENT 1   DOKUMENT 2   DOKUMENT 3

Vlada je 21. septembra 2017. razmotrila informaciju o poslovanju Aerodroma CG i „dala saglasnost da se iznos neisplaćene dobiti od 2,37 miliona iskoristi kao kolateral za odobravanje kredita koji će MA uzeti od Hipotekarne banke…“. Na dokumenta je stavljena oznaka interno.

Osam mjeseci kasnije (maj 2018) Vlada se ponovo bavi poslovanjem MA. I ponovo tajno. „Zadužuje se MA da izmiri preostali iznos dugovanja u iznosu od 2,197 miliona eura na račun državnog Trezora Crne Gore u najviše 24 jednake mjsečne rate, počev od 1. januara 2019. godine“, stoji u usvojenom dokumentu sa kojim ćemo se sresti još dva puta.

Šestog decembra iste godine, uz oznaku interno, Vlada je dala saglasnost za odlaganje isplate prispjelih obaveza MA u skladu sa Sporazumom potpisanim sa Aerodromima CG  o načinu isplate potraživanja na osnovu izvršnih pravosudnih presuda Privrednog suda. „Zadužuju se Odbor direktora i izvršni direktor Aerodroma da odgode postupak predloga za izvršenje naplate potraživanja po navedenom Sporazumu do 30. juna 2019“. I sa ovim dokumentom srešćemo se još nekoliko puta.

Krajem 2018. (20. decembra), ponovo interno, „Vlada je dala saglasnost da se iznos neuplaćene dobiti iz 2017. i ranijih godina u iznosu od 3,9 miliona iskoriste kao kolateral za kredit koji će kompanija MA uzeti kod neke od komercijalnih banaka u CG, na vremenski period do 31. decembra 2019“. Upravi Aerodroma je naloženo da zaključke Vlade sprovedu „najkasnije“ do 21. decembra, odnosno do – sjutra.

Na sjednici održanoj 27. juna 2019. godine  Vlada donosi paket mjera koje se tiču Montenegro Airlinesa i njegovih državnih povjerilaca

U prvom dokumentu Vlada mijenja zaključak iz maja 2018. U novoj verziji, MA je dužan da dug prema Trezoru od 2,197 miliona izmiri u 24 rate počev od 1. avgusta 2020. a ne 1. januara 2019. Primjećujete da, i pored prethodne odluke Vlade, za šest mjeseci konkretan dug MA nije umanjen ni za cent.

Vlada je, sljedećom odlukom sa iste sjednice,  za 13 mjeseci odložila i početak isplate duga MA prema Aerodromima CG. Ponovo se u odluci ne navodi iznos tih potraživanja. Konačno, produžen je i rok u kome će sredstva iz neraspoređene dobiti Aerodroma (2,370 miliona) služiti kao kolateral za kredit MA kod Hipotekarne banke – do 31. jula 2020. godine. Na sva tri dokumenta stavljena je oznaka interno.

Za MA nije dovoljno samo odlaganja prispjelih obaveza. Kompaniji treba novac koga nema. Zato Vlada, 29. oktobra 2019, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade usvaja Informaciju o problemima u funkcionisanju MA koju je dostavilo Ministarstvo saobraćaja i „koja je označena stepenom tajnosti interno“. Vlada je na osnovu te informacije dala saglasnost da se za pozajmicu MA iz tekuće budžetske rezerve isplati 3,8 miliona. Državna avio-kompanija će ih, zaključeno je, vraćati u 36 rata nakon grejs perioda od 12 mjeseci. Nisu vratili ništa. A mi tek sada otkrivamo djelić tajne o mogućim zloupotrebama novca iz budžetske rezerve. Podatke o načinu na koji je trošen taj novac Markovićeva Vlada je skrivala kao zmija noge. Uz svesrdnu pomoć institucija koje su joj bile na usluzi. Umjesto da su radile svoj posao.

Konačno, krajem 2019. godine (19. decembra) i nekoliko dana uoči usvajanja Zakona o konsolidaciji MA, Vlada odlučuje da neisplaćena dobit iz Aerodroma CG (3,9 miliona) ostaju na računima Hipotekarne banke kao kolateral, do 31. marta 2020, umjesto, kao što je planirano prvom odlukom, do kraja 2019. godine. Treba li pominjati da i ova odluka nosi odluku interno?

Uglavno, usvajanje Zakona o konsolidaciji MN dočekuje sa skoro 100 miliona neizmirenih obaveza: za poreze i doprinose državi duguju 25 miliona; druge obaveze prema budžetu teške su devet miliona; Aerodromima CG MN je dužna  32, Kontroli letenja SiCG 6,5 miliona, Hipotekarnoj banci 6,8; Dug prema dobavljačima iznosi 6,8 miliona a pozajmica za likvidnost teži 11 miliona… I pored stvorene zakonske obaveze da ovi dugovi budu isplaćeni ili preuzeti od strane države do kraja prošle godine, to se nije desilo. Ko nije uradio domaći zadatak?

Do sada dostupna dokumenta pokazuju da je pitanje novca koji treba obezbijediti za normalno funkcionisanje MA na dnevni red Vlade Duška Markovića  stiglo tek 20. avgusta (deset dana pred izbore) bez održavanja sjednice, Vlada zadužuje Ministarstvo finansija da sredstva predviđena Zakonom o ulaganju i konsolidaciji MA u iznosu od 25 miliona eura prenese na račun MA kod CKB. Iako ova odluka ne nosi oznaku tajnosti, tog zaključka nema u dnevnom redu sjednice i pratećoj dokumentaciji koje je objavljena na sajtu Vlade. Izostali su i podaci o načinu na koji će se trošiti odobrena sredstva.

Prethodno, Vlada je početkom jula, bez održane sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, još jednom prolongirala početak otplate duga koji MN ima prema državnom Trezoru (znate već: 2,197 miliona u najviše 24 jednake mjesečne rate…) Novi rok je 31. decembar 2020. Istog dana je odlučeno i da depozit Aerodroma CG od 2,37 miliona ostane na računima HB do 31. decembra 2020. umjesto do kraja jula. I početak naplate potraživanja Aerodroma od MA je prolongiran do kraja godine. Sve odluke nose oznaku interno i donijete su bez održavanja sjednice.

Tri dana pred izbore, po istom modelu, do kraja 2020. je produžen i rok u kome će 3,9 miliona eura ostati zarobljeni na računima Aerodroma CG u Hipotekarnoj banci kao kolateral za kredit koji je iskoristila prezadužena avio-kompanija.

Ovo je dio dokumentacije u posjedu Monitora koja pokazuje kako su se vlade Duška Markovića i Mila Đukanovića bavile državnim avio-prevoznikom: površno, tajno i neuspješno. Sada traže krivca za prinudno prizemljenje kompanije kojoj su sasjekli krila. Uz oznaku interno.

Ne zna se kako ove „poslove“ ocjenjuje nadležna Agencija za zaštitu konkurencije. Umjesto da se pozabave presipanjem iz šupljeg u prazno, oni su imali preča posla. Baš kao i njihovi prethodnici iz Komisije za kontrolu državne pomoći. Makar dok je DPS bio na vlasti.

 

Flota

  1. 40-AOM Fokkerl00 11321 Vlasništvo MA Operativan N/A
  2. 40-AOA EmbraerE195 19000180 Operativni lizing Operativan N/A
  3. 40-AOB EmbraerE195 19000283 Operativni lizing Operativan n/a
  4. 40-AOC EmbraerE195 19000358 Finansijski lizing Operativan N/A
  5. 40-AOK Fokker100 11272 VlasništvoMA Prizemljen Dec-13
  6. 40-AOT Fokkerl00 11350 VlasništvoMA Prizemljen Mar-14
  7. 40-AOL Fokker100 11268 VlasništvoMA Prizemljen Nov-11
  8. 40-AOP Fokkerl00 11332 VlasništvoMA Prizemljen Nov-18

Izvor: Plan finansijske konsolidacije i osnovni pravci razvoja MNA

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Međutim, šverc cigareta iz Crne Gore bila je jedna od tema razgovora premijera Zdravka Krivokapića sa britanskim kolegom Borisom Džonsonom tokom njegove posjete Londonu početkom jula. Krivokapić je objasnio da su tom prilikom dogovorene aktivnosti, prije svjega, u bezbjednosnom sektoru ,,kako bi se obezbijedili stabilnost i sigurnost”.

,,Ujedinjeno Kraljevstvo znajući da je u svom budžetu samo eliminisanjem šverca cigareta u budžet prihodovalo 237 miliona funti, izračunali su koliko su dobili time što su suzbili šverc koji dolazi iz Crne Gore i poslali jasnu poruku da žele da nastave saradnju u tom dijelu”, rekao je tada Krivokapić ne otkrivajući više detalja.

Nakon toga je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao da prema operativnim podacima stranih bezbjednosnih službi oko 20 odsto svih švercovanih cigareta u Evropsku uniju dolazi preko Crne Gore. Tada je precizirao da je ,,počelo prikupljanje dokaznog materijala” u vezi sa švercom cigareta u državi. On, međutim, za šverc krivi bivše vlasti.

,,Pa to su veze bivše vlasti. Taj posao nije mogao da radi onaj ko nije bio blizak bivšem režimu. Međutim, morate sprovesti dokazni postupak”, kazao je tada Abazović.

Vlada je zatim, polovinom juna, sa specijalnom policijom sprovela akciju u Luci Bar. Policija je saopštila da se u ,,slobodnoj zoni Luke Bar vrši kontrola poslovanja pravnih lica čija je djelatnost vezana za duvanske proizvode”.Rezultati te kontrole još nijesu poznati javnosti.

Tek protekle sedmice Abazović je objavio da je Vlada usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar, čime je, kako je rekao, ,,konačno zadat snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke”. On je otišao još dalje i kazao da je ,,nakon 30 godina došao kraj švercu cigareta”.

Simptomatično je da se odmah nakon te informacije, koju je potpredsjednik Vlade saopštio na društvenoj mreži Twitter, oglasila upravo Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva. Oni su pozdravili tu odluku Vlade i saopštili da će ,,sprečavanjem krijumčarenja cigareta sačuvati novac poreskih obveznika kako u Velikoj Britaniji tako i u Crnoj Gori”. Može se zaključiti da je Vlada nakon godinu dana odlučila da se obračuna sa švercom upravo zbog pritiska međunardone zajednice, dok ih, čini se, nijesu mnogo dirnule optužbe da i sami učestvuju u švercu.

U međuvremenu je, zbog sprečavanja nezakonitih pojava lociranih na tom području Uprava prihoda i carina na čijem je čelu Aleksandar Damjanović, prethodnih dana izvršila kadrovske promjene u Carinarnici Bar, ali i u Slobodnoj zoni Luke Bar kako bi pojačala nadzor. Po nalogu Damjanovića inspektori su već otpočeli i kontrolu poslovanja Novog duvanskog kombinata (NDK) u Podgorici. On je na posljednjoj sjednici Biroa za operativnu koordinaciju (BOK) tražio češću kontrolu NDK koji se nalazi u slobodnoj carinskoj zoni.

Crnogorska policija je posljednjih godina u više navrata oduzimala cigarete čija je vrijednost više miliona eura.

U akciji Arka u Podgorici je u avgustu 2020. policija u šleperu bjelopoljskih tablica zaplijenila milionski vrijedan tovar cigareta. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov saradnik Saša Čađenović saopštili su, polovinom oktobra iste godine, da se Arsenije Kalezić koji je u bjekstvu, i još dvije osobe sumnjiče za stvaranje kriminalne grupe, koja je krijumčarila cigarete i prala novac, oštetivši državu za oko 18 miliona eura.

Policija sumnja da su cigarete bile namijenjene prodaji na sivom tržištu na teritoriji Crne Gore i daljem krijumčarenju ka zemljama Zapadne Evrope.

Krajem decembra 2019. godine policija je sa Upravom carina otkrila kriminalnu organizaciju koja je izvršila krijumčarenje oko četiri I po hijade paketa cigareta, čime je državi načinjena šteta u iznosu od oko 3,8 miliona eura. Zbog sumnje da su učestvovali u krijumčarenju i oštetili državni budžet za više desetina miliona eura policija je, krajem avgusta 2018. godine, uhapsila šest carinskih službenika.

Razmjerama šverca cigareta iz Crne Gore i procesuiranjem krijumčara bavila se i Evropska komisija.

U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2020. godinu konstatuje se da tokom 2019. godine, iako su vođeni krivični postupci u tri predmeta u oblasti borbe protiv organizovanog krijumčarenja cigareta, nije bilo osuđujuće presude.

Iako je, prema riječima Abazovića, zadat ,,konačan udarac” tridesetogodišnjem švercu, ostaje nejasno da li će i ko odgovarati za cigarete koje su krijumčarene u proteklih godinu, a koje se nakon posljednjih poskupljenja akciza nalaze na svakom ćošku u crnogorskim gradovima. Podsjeća upravo na devedesete kada je Crna Gora bila prepoznata po švercu cigareta, ali samo što aktuelna vlast, iako bi to željela, nije više opozicija.

 

Ukrali cigarete uoči „zatvaranja“ slobodne zone

Policija Bosne i Hercegovine nedavno je u jednom kamionu pronašla skoro 250 hiljada kutija cigareta koje su iz Crne Gore prošvercovane u BiH, pišu bosanski mediji. Abazović je nakon toga saopštio da je riječ o cigaretama koje su ukradene 10. jula iz hangara u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Tovar cigareta firmi Atlant Mont LTD Sejšeli i Lenora Internacional Delaver nestao je 10. jula iz skladišta privatne kompanije CentroJadran u Luci Bar. Nestanak cigareta iz carinskih skladišta otkriven je samo sedmicu dana nakon što je Vlada najavila početak zakonskog postupka za zabranu skladištenja duvanskih proizvoda u barkoj Luci.

Vlada je pokrenula postupak kao dio mjera za sprečavanje šverca cigareta, po čemu je Luka Bar prepoznata još od devedesetih godina prošlog vijeka. Tadašnja vlast Demokratske partije socijalista tvrdila je da je u pitanju tranzit cigareta. Šverc se odvijao uglavnom preko Jadrana, prema Italiji, čije je tužilaštvo otvorilo istragu, kojom je bilo obuhvaćeno petnaestak imena iz Crne Gore i Italije, među kojima i Milo Đukanović. Italijansko tužilaštvo predmet protiv Đukanovića arhiviralo je 2008. godine, a kasnije i za ostale.

Tužilaštvo je potvrdilo da je tokom dosadašnjeg izviđaja utvrđeno da su ukradene cigarete nabavne vrijednosti oko 100.000 eura, dok poznavaoci tvrde da je tržišna vrijednost ukradenih cigareta gotovo pola miliona eura.

 

Prve aktivnosti BOK-a usmjerene protiv krijumčara duvana

Biro za operativnu koordinaciju (BOK) formiran je početkom juna, a Abazović je izabran za predsjednika.

Pored potpredsjednika Vlade, u Birou su i direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Uprave policije (UP), Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, načelnici Generalštaba Vojske Crne Gore, Odjeljenja za vojno-obavještajne i bezbjednosne poslove Ministarstva odbrane, sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost i generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-zaštitne poslove i nadzor Ministarstva unutrašnjih poslova.

Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih povezanih aktivnosti.

,,Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzeti sve aktivnosti na intenziviranju i konkretizovanju te borbe”, poručili su tada iz BOK-a.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEVOLJA NEVOLJU STIŽE, OD AGROBUDŽETA DO POŽARA: Zašto gori crnogorska poljoprivreda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. I još mnogo, mnogo toga

 

Radisav – Rašo Miljanić i članovi njegovog domaćinstva još sređuju utiske i, polako dolaze sebi nakon nesreće koja ih je zadesila. U požaru koji je na farmi Miljanić u Podbožuru, dvadesetak kilometara od Nikšića, izbio u nedjelju rano poslijepodne, izgorela je štala površine 800 kvadrata sa svim što se u njoj nalazilo. Oprema za mužu, 2.500 bala sijena i  oko 300 koza sa jaradima po kojima su ova farma i njeni vlasnici bili prepoznati u regionu.

Gubitak je mnogo veći od vrijednosti imovine koja je nestala u plamenu, kaže  Miljanić. „Možda neko neće razumjeti ovo što pričam, ali samo stočari znaju kakav je osjećaj kada u sekundi izgubite stoku koju volite“, prebira riječi naš sagovornik dok govori o izgubljenom stadu koje je stvarao deset godina. „Da su koze ostale žive sve bi ovo bilo lakše“.

Odustajanja nema, odlučan je Miljanić. „Jednom smo već počinjali od nule pa ćemo opet…“. Sirara Miljanić  u kojoj se proizvodi vrhunski kozji sir nastavlja sa radom. Umjesto mlijeka sa svoje farme, nastaviće da prerađuju kozje mlijeko dobijeno od kooperanata iz nikšićkog kraja. To je dobro uhodan posao. S početkom turističke sezone krenula je i bolja prodaja, hrabre se Miljanići. Nije kao 2019. ali je dobro.

Uz pomoć mehanizacije koju je obezbjedila Opština Nikšić rašćišćeno je zgarište i, u prisustvu nadležnih inspektora, pokopani ostaci uginule stoke i izgorele opreme. Prijatelji iz Crne Gore i Srbije već su ponudili pomoć za formiranje novog stada, ali prvo treba izgraditi objekat za njihov smještaj. Mjesto požara koji je, prema prvim procjenama vještaka, izazvala električna instalacija u ponedjeljak su obišli i pomoćnici ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića. I obećali pomoć „u skladu sa zakonom i postojećim mogućnostima“. Ministar se nije ni javio ni pojavio. Baš kao ni predstavnici Elektroprivrede, najvećeg nikšićkog i crnogorskog preduzeća. Makar da provjere priču o neispravnim instalacijama.

Prema prvim, neslužbenim, procjenama šteta od požara na farmi Miljanić mogla bi iznositi i svih 200 hiljada eura. Farma nije bila pokrivena osiguranjem, objašnjava njen vlasnik, pošto se nalazila na imanju koje je pod zakupom i izgrađeni objekti su bili privremeni (drveni) pa ih prema važećim propisima nije bilo moguće osigurati.

Nekoliko dana ranije, problemi sa strujom uzrokovali su velike nevolje, i znatnu štetu, kod još jednog renomiranog poljoprivrednog proizvođača. Na jednom od šest objekata Agromont farme u Martinićima, u kojima je smješteno 240.000 koka nosilja (najveći proizvođač jaja u Crnoj Gori) došlo je do kvara na instalacijama rashladnih uređaja i uginuća dijela jata.

,,U okviru ove nezgode, nakon procedure interne kontrole, utvrđeno je da je došlo do uginuća od 15 odsto od ukupnog kараciteta koka nosilja (više od 35.000 kokošaka)“, saopšteno je iz Agromonta. Iz kompanije je još rečeno da su već obezbijedili novo jato od 40 hiljada nosilja koje će biti useljeno najkasnije za 10 dana, „odmah nakon pripreme objekta u kome se desila nezgoda“ i da neće doći do nestašice jaja na tržištu. Zato izgleda da su prve procjene, o šteti od približno milion eura, bile preuveličane. Iako ona, svakako, nije mala. Kao i u slučaju požara na farmi Miljanić, iz Ministarstva poljoprivrede najavljena je pomoć i podrška. Za sada bez konkretnih poteza.

U sjenci ovih događaja ostala je vijest da su, tek u prvoj dekadi jula, crnogorski poljoprivrednici, konačno, dobili Agrobudžet za 2021. Veći od onoga što je Vlada predložila krajem marta, ali i znatno manji od očekivanja poljoprivrednih proizvođača.

Oni su se  u ponedjeljak okupili u Podgorici, treći put od proljetos. Ponavljajući stare zahtjeve i najavljujući nove, radikalnije, proteste ukoliko Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne pokažu više razumijevanja za njihove nevolje.

Bivši ministar poljoprivrede i član Unije stočara Budimir Mugoša kaže kako će poljoprivrednici tek odlučiti o načinu na koji će, ako do toga dođe, manifestovati svoje nezadovoljstvo. ,,Vidjećemo, da li svakodnevnim protestima, blokadama važnih saobraćajnica ili prestankom isporuke mlijeka mljekarama”. Mugošu i njegove kolege najviše boli to što resorni ministar ignoriše njihove zahtjeve. Pa im je, na traženu pomoć i podršku, odgovorio pitanjem treba li on da ide da im preveže krave?

„Ministar nijednom nije sjeo sa nama da razgovara“, objašnjava Mugoša. „Prave se mrtvi, a oni žive od nas. I mi od njih”. Usvojeni Agrobudžet nije smirio strasti. On ne rješava krupna, suštinska pitanja, kaže bivši ministar. ,,Osnovna stvar zbog koje mi dolazimo ovdje je da se povede ozbiljan razgovor, kojeg do sada nije bilo, jer se stvari prebacuju na političke podjele, na mi i vi“.

U Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, opet, računaju da su napravili dobar posao. U okviru mogućeg. Ovogodišnji budžet Crne Gore teži nepune 2,5 milijarde eura, a za poljoprivredu  se izdvaja nepunih dva odsto. Ili tek nešto više od jedan odsto ako se iz Agrobudžeta izuzmu donacije i krediti (ukupno 17,6 miliona). Poljoprivreda, donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, ne računajući kumulativne efekte kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima.

Prema podacima Monstata za 2020, prošlogodišnji izvoz hrane bio je vrijedan skoro 30 miliona eura, što je za 12,7 odsto više u odnosu na 2019. Tome je doprinijela loša turistička sezona zbog koje poljoprivrednici nijesu mogli plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu, ali i rast konkurentnosti i orjentacija ka izvozu proizvoda sve prepoznatljivijih i u regionu. Hrana je postala naš četvrti izvozni artikal. Odmah poslije sirovina:  aluminijuma, struje i boksita. Prije, recimo, čelika. Istovremeno, uvezli smo hranu vrijednu skoro 400 miliona (u dobrim turističkim sezonama uvoz je veći za makar 100 miliona). Samo za uvezene proizvode i prerađevine od mesa, mlijeka i jaja dali smo skoro 150 miliona eura. Prostora za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje ima.

Stvari možemo posmatrati i ovako:  ovogodišnji Agrobudžet preko dva puta je veći od onog kojim je, 2011, baratala Vlada Igora Lukšića (nepunih 20 miliona). Ali je  za trećinu manji od lanjskog, posljednjeg koji je pripremila Vlada Duška Markovića (61 milion). Iz Vlade, ipak, stiže računica prema kojoj će sva direktna davanja (subvencije) poljoprivrednicima biti veća nego prošle godine. „Niti su oni prošli potrošili 60 miliona za prošlogodišnji Agrobudžet, niti će ovi sadašnji potrošiti 45. To je sve jedna prevara“, kaže Mugoša za Monitor.

On navodi kako je u četvrtak 15. jula, nedjelju dana nakon usvajanja Agrobudžeta pokušao da preda zahtjev za subvenciju. Formulari nijesu gotovi, uputstva nijesu stigla, a ni javni poziv još nije objavljen, dočekali su ga nadležni. Uz pouku – da dođe drugi put. A sezona poljoprivrednih radova je u punom jeku. Dok u  Agrobudžetu piše: „15. jul – 15. avgust: Proizvođači sami ili uz pomoć Direkcije za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva popunjavaju obrasce za premije…“. Da bi obećani novac, ukoliko preskoče sve proceduralne prepreke, dobili u prvoj polovini decembra. Ako bude, formulara, uputstava i para.

Iz Vlade nude ljepšu stranu priče. Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su za 19 odsto sa 3,5 na 4,16 miliona eura, navedeno je u saopštenju nakon usvajanja Agrobudžeta. „Povećane su premije po grlu…, a iste će ostvariti oko 5.300 gazdinstava.”

Proizvođači odgovaraju kako izdvojeno nije dovoljno da pokrije enormna poskupljenja stočne hrane od početka godine. Već rade uz garantovan gubitak, kažu, i najavljuju nove probleme – suša je ubila sijeno na crnogorskim planinama dok će, iz istog razloga, kukuruz iz Vojvodine biti skuplji i nekvalitetniji.

Opet Vlada: „Novim Agrobudžetom opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i podrška preradi mlijeka na gazdinstvima. Kao rezultat velikog interesovanja proizvođača za ovu mjeru povećali su sredstva  podrške u odnosu na prethodnu godinu za preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura“.

Farmeri vlastima ne vjeruju: Kad tražimo interventnu pomoć od pet centi po litru, zbog poskupljenja hrane, u Vladi kažu da je to 3,5 miliona koje država nema. Onda izračunaju kako će sa dva miliona isplatiti premiju od 11 centi po litru. Pa, da ukažu na suštinsko nerazumijevanje sa vlastima (starim i novim), navode kako se na mlijeko plaća PDV od sedam odsto. A na sve mlječne prerađevine – od jogurta do sira – 21. Tako, valjda, podstiču preradu i  proizvodnju, cinični su članovi Udruženja stočara. Isto je i sa mesom – država po tri puta većoj stopi oporezuje prerađevine.

Kroz mjere programa unapređenja stočarstva opredijeljena su sredstva za podršku svinjarskom sektoru u iznosu od 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu, ne da se vlast. Vlasnik kompanije Niksen Trade Dragan Čavor objašnjava šta to znači u stvarnom životu: „Za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, mi ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura, što je 20 centi po tovljeniku. Jedna nadzimica u Srbiji koja da 20 do 30 prasića, vlasniku donese subvencije od 100 do 150 eura godišnje“.

Vlada se pohvalila: „Subvencije u biljnoj proizvodnji su povećane sa 200 na 220 eura po hektaru“. Mi smo jedini proizvođači hrane u regionu i zemljama EU koji njive i livade obrađuju (kose) plaćajući punu akcizu za gorivo koje pokreće našu mehanizaciju, odgovaraju poljoprivrednici.

Tako, stavku po stavku. Red samohvale, red primjedbi.

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. A sertifikovani proizvođač organske hrane može da računa na 500 eura godišnje podrške.

Ni požar ni Agrobudžet neće zaustaviti Miljaniće. Naš sagovornik, predsjednik Udruženja stočara i bivši bankar već traži prostor za novu farmu i stado. „Imam  neke ideje“, kaže Radisav – Rašo Miljanić. Pomoći od države se nada, ali od nje ne želi da zavisi. „Ljudska riječ je nekada važnija od novca“, siguran je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo