Povežite se sa nama

OKO NAS

STARI I PODRŠKA DRŽAVE: Dostojanstveniji život na čekanju  

Objavljeno prije

na

Najstariji građani Crne Gore trenutno su bez usluga gerontodomaćica.  Krajem godine završen je projekat „Pomoć u kući odraslom i starom licu sa invaliditetom”  koji je ralizovao Crveni krst (CK). Sada se čeka da resorno ministarstvo nađe model za nastavak funkcionisanja tog servisa

 

Projekat pomoći u kući starijim ljudima trenutno ne funkcioniše, a od nadležnih se očekuje da donesu odluku o nastavku rada gerontodomaćica u staračkim i, uglavnom, samačkim domaćinstvima. Te usluge minule godine koristilo je 1.132 lica u opštinama Bijelo Polje, Danilovgrad, Nikšić, Plužine, Pljevlja, Žabljak, Kolašin, Mojkovac, Berane, Andrijevica, Petnjica, Plav, Gusinje, Rožaje i Cetinje. Projekat je finansiralo Ministarstvo rada i socijalnog staranja u iznosu od 294.300 eura, dok je doprinos Crvenog krsta (CK) Crne Gore bio oko 81.000 eura. U 15 opština, tokom 10 mjeseci, radilo je 118 gerontodomaćica.

„Crveni krst je u redovnoj komunikaciji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja oko nastavka projekta i vjerujemo da se i tokom sljedeće godine nastavlja realizacija usluge pomoć u kući. Sve to prepoznajući potrebu starijih osoba za oblike podrške u redovnim okolnostima, a posebno u periodu pandemije kada su posjete i riječi gerontodomaćica za dosta korsinika bile jedina utjeha i ohrabrenje“, kazali su za Monitor u toj organizaciji.

Podsjećaju da je cilj usluga gerontodomaćica pružanje podrške starijim osobama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i omogućavanje da što duže borave u svom prirodnom okruženju. Takođe i da se obezbijedi „očuvano dostojanstvo i zadovoljavajući kvalitet života“. Gerontodomaćice pružaju usluge nabavke hrane, pomoć pri pripremi obroka i hranjenju, pomoć pri kretanju; pomoć pri održavanju lične higijene i higijene prostora. Takođe bi trebalo da starim ljudima pomognu pri nabavci štampe i knjiga i plaćanju računa.

Dio tih aktivnosti, ipak, posljednjih mjeseci, zbog epidemiološke situacije,  prošle godine nije bilo moguće ostvariti, pa je i pomoć bila redukovana.

„Trajanje posjeta je bilo skraćeno, a gerontodomaćice su se prioritetno bavile čišćenjem površina koje se najčešće koriste i pripremom obroka. Za sve druge korisnike svakodnevna komunikacija sa gerontodomaćicama obavljala se putem telefona, kako bi se pratilo njihovo stanje i potrebe. U tom  periodu pomoć se, prije svega, odnosila na obavljanje svih poslova van doma korisnika,“ objašnjavaju iz CK.

Kolašinka Danica Dubljević godinama koristi usluge gerontodomaćica. Lošeg je zdravlja, sa izuzetno oslabljenim vidom, živi u privremenom smještaju od niske penzije i nakande za tuđu njegu i pomoć. Život bez pomoći gerontodomaćica, tvrdi, bio bi joj nepodnošljiv. Kaže da nije jedina i da zna bar još 10 svojih vršnjaka i vršnjakinja koji „ne mogu da žive bez pomoći“.

„Sa nestrpljenjem čekam da saznam hoće li biti nastavljen dolazak žena koje nam pomažu, hoće li ih država plaćati više. Neprocjenjiva mi je bila njihova pomoć. Teško je pretpostaviti koliko znači čak i razgovor sa ženom koja je meni pomagala. Uradila je sve što sam zamolila, ostajala nekad i duže nego što joj je obaveza. To su bili sati, imam utisak da mi stari nijesmo zaboravljeni i da država brine o tome kakav nam je žiivot. Moglo bi, znam, i više i bolje, ali i taj sat ili dva dnevno je razlog za zadovoljstvo,“ kaže naša sagovornica.

Prema nezvaničnim informacijama iz nekoliko opštinskih organizacija CK,  projekt angažovanja gerontodomaćica biće nastavljen, a uz obavezu korisnika da plaćaju određenu participaciju. Visina participacije zavisiće od iznosa penzije korisnika i udaljenosti mjesta stanovanja. Navodno, korisnici koji se odluče za taj vid njege, izdvojiće od tri do 15 eura mjesečno.

Istraživanje koje je prije par godina radio Evropski pokret za potrebe studije o položaju starih lica, pokazalo je da briga o pripadnicima „trežeg doba“ nije među prioritetima društva i države. Takođe, i da postojeći servisi usluga nijesu dovoljni za kvalitetan i dostojanstven život najstarijih u Crnoj Gori.

Čak 41,9 odsto ispitanika kazalo je da su stari  marginalizovani, a 27,7 odsto njih misli da postoji tek minimum uslova za dostojanstven život starih. Više od četvrtine ispitanika imalo je stav da je situacija nezadovoljavajuća kad je riječ o ostvarivanju  prava na zbrinajvanje i smještaj starih u ustanovu.

Na pitanje kako ocjenjuju mogućnost ostvarivanja prava na brigu i zdravstvenu njegu starih, 32,2 odsto ispitanika je odgovorilo da je nedovoljno, a približno je isti broj onih koji smatraju da je minimum zadovoljen.

„Naše institucije sve manje vode brigu o tome kako će realizovati određena sistemska rješenja o unapređivanju položaja starih ljudi.  Izvještaji o sprovođenju aktivnih planova fokusirani su isključivo na podatke o radu domova za stare i očigledno je da se cijeli set institucija krije iza tih podataka predstavljajući ih kao svoj vrhunski učinak“, ocijenjeno je sa okruglog stola Kako do unapređenja položaja starih lica u Crnoj Gori, na kojem je i prezentovano istraživanje.

Zaključci su bili i da je broj domova za stare nedovoljan, a efikasnost smještaja u njima upitna.  Sa okruglog stola je i poručeno da „stari ljudi nisu teret, već resurs o kojem moramo da vodimo računa“.

Nacionalno istraživanje na istu temu, koje je sproveo CK i mreža DIGNITAS, 2019. godine,  pokazalo da postoji veliki jaz kod starijih osoba koje žive u ruralnom području i onih koje žive u gradu. Razlike se ogledaju, prije svega, u njihovim potrebama.

Ispitanici su istakli kako im najviše nedostaju  usluge  i servisi podrške, a najviše im smeta samoća. Pored toga kao svoje najveće probleme označili su  bolesti i finansije.

Aktuelna državna Strategija razvoja socijalne zaštite starijih, trebalo bi da upravo riješi neki od tih problema. Kako je definisano dokumentom, ciljevi su unapređivanje socijalne odgovornosti i podsticanje  socijalne inkluzije, povećanje kvaliteta života i korišćenje kapaciteta starijih za samostalan život. Takođe u poboljšanje sistema kvaliteta usluga.

Trebalo bi, precizirano je u Strategiji,  Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti predvidjeti obavezu lokalnih samouprava da obezbjeđuju sredstva za održivo finansiranje servisa za starije.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo