Povežite se sa nama

FOKUS

SLUČAJ GST VLADIMIRA NOVOVIĆA: Među vihorove

Objavljeno prije

1 godina

na

Vladimir Novović je više od godinu na čelu Specijalnog državnog tužilaštva. Zahvaljujući njemu poraslo je povjerenje građana u tužilaštvo. Europol je ponovo  otvorio kanale za naše službe bezbjednosti. Novoviću je obezbjeđenje pojačano otkad je SDT počelo sa procesuiranjem „prljavih policajaca“. Sumnja se da njemu i njegovoj porodici opasnost prijeti od kavačkog kriminalnog klana

 

Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića kolege i saradnici opisuju kao čovjeka koji ne govori mnogo. U izlaganjima je precizan i sažet, a u poslu, kažu, odgovoran i radan.

Na posljednjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, koja je trajala preko četiri sata, Novović je sve što je trebalo rekao u manje od četiri minuta. Rečenica kojom je završio izlaganje odjeknula je u javnosti: „I ja želim da se djeca slobodno igraju u parkovima, ali moram da kažem da se moja djeca igraju samo u sobi“.

Novoviću je obezbjeđenje pojačano otkad je Specijalno državno tužilaštvo (SDT), s njim na čelu, počelo sa procesuiranjem „prljavih policajaca“ koji se pominju u dešifrovanim prepiskama SKY aplikacije, koje su u Crnu Goru dospjele posredstvom Europola.

Dosadašnje postupanje po tim dokumentima obilježilo je hapšenje operativca ANB-a Petra Lazovića, sina dugogodišnjeg visokog funkcionera bezbjednosnih službi Zorana Lazovića.

Za Petra Lazovića je na posljednjem ročištu ponuđeno gotovo sedam miliona eura kaucije, kako bi se branio sa slobode. Novovićevi tužioci iz SDT-a su se cijelo vrijeme protivili njegovom puštanju na slobodu. Zbog toga se sumnja da njemu i njegovoj porodici opasnost prijeti od kavačkog kriminalnog klana.

To što Novović malo govori najveća je zamjerka medija i nevladinog sektora na njegov rad. Od početka svog mandata imao je samo jedno gostovanje na televiziji, dok je ostale intervjue davao uglavnom posredstvom PR službe. To je velika promjena u odnosu na njegovog prethodnika Milivoja Katnića, koji je volio medije i konferencije za štampu. Ali optužnica protiv moćnih kriminalaca i sa njima povezanih visokih pravosudnih i policijskih funkcionera nije bilo.

O ključnim predmetima, koje vodi Novovićev sektor, može se saznati samo iz šturih saopštenja tužilaštva, dok se nezvanične informacije teško mogu izvući od  tužilaca. Detalji postupaka mogu se saznati tek kada optužni predlog dođe do suda.

Novovićeva sudijska karijera je obilježena krupnim slučajevima, uključujući najbliže srodnike bivšeg potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića. On je  2015. godine kao istražni sudija podgoričkog Višeg suda Milošu Maroviću odredio pritvor. U istražni zatvor poslao je i bivšu šeficu budvanskog katastra Mirjanu Marović, vlasnika kompanije Megapromet Miodraga Mitrovića i procjenitelje Mikija Lazarevića i Marka Radunovića.

Pet godina kasnije, Novović je kao sudija za istrage Višeg suda odredio pritvor vođi škaljarskog klana Jovici Vukotiću, zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Vojina Stupara i Milora Radonjića u kotorskom naselju Rakite 2016. godine. U maju 2017. godine oslobodio je lidere Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Slavena Radunovića optužbe za pokušaj nasilne promjene ustavnog poretka, tokom demonstracija 24. oktobra 2015. godine ispred Skupštine Crne Gore.

Zbog toga su ga pojedini mediji i političari optuživali da je na krilima prosrpskih partija i crkve u martu prošle godine došao na čelo Specijalnog državnog tužilaštva. On je nakon konkursa izabran velikom većinom glasova članova Tužilačkog savjeta, a nakon kontroverznih izmjena tužilačkih zakona u Skupštini.

Ubrzo nakon stupanja na dužnost procesuirao je informacije iz prepiski sa SKY aplikacije koje je prethodno objavio istraživački portal Libertas. To je, u krajnjem, rezultiralo krivičnim gonjenjem bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i njenog sina Miloša Medenice. Prepiska je dovela i do lišavanja slobode Petra Lazovića, i do hapšenja gotovo cijelog policijskog sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i rukovodioca tog sektora Dejana Kneževića.

U zatvoru je i specijalni tužilac Saša Čađenović, prvi čovjek bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

U mandatu Vladimira Novovića pokrenute su istrage i u drugim krupnim predmetima. Uhapšena je i procesuirana takozvana stečajna mafija iz Privrednog suda na čijem čelu se nalazio predsjednik te institucije Blažo Jovanić. Priprema se optužnica protiv članova Odbora direktora AD Plantaže – 13. jul, na čijem čelu je bio profesor Veselin Vukotić i dugogodišnja direktorica kompanije Verica Maraš. Formirani su predmeti povodom dodjele stanova državnim funkcionerima i tim povodom je zatraženo skidanje imuniteta poslanicima Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata. Ponovo je otvorena istraga o „prvom milionu“ dugogodišnjeg predsjednika DPS-a Mila Đukanovića.

SDT nije „udarao“ samo na kadrove bivše vlasti. Zbog sumnje u šverc cigaretama uhapšen je bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, visoki funkcioner vladajućeg GP URA i bliski saradnik odlazećeg premijera Dritana Abazovića. Njegovo tužilaštvo formiralo je predmet i pokrenulo izviđaj povodom sumnjive trgovine trajekta „30. avgust“ – posla kojim se ponosi aktuelna Vlada.

Pred odlazak ovog broja Monitora u štampu, stigla je vijest da je po nalogu SDT-a uhapšen gradonačelnik Budve Milo Božović, kadar Demokratskog fronta. U prvom reagovanju Andrija Mandić, lider DF-a, je naveo kako je dobio informaciju da se Milu Božoviću na teret stavljaju teška krivična djela. Ubrzo je objelodanjeno da se radi o stvaranju kriminalne organizacije i švercu droge.

Mandić je okrivio SDT da je namjerno organizovao akciju u susret sjednici Odbora za bezbjednost. „Smatram da se hapšenja rade po principu nevidljive ruke koja hapsi čas iz jedne, čas iz druge partije”, kazao je revoltirani Mandić.

Svojim postupcima Novović se, na neki način, distancirao od Abazovića, za kojeg ga je neko vrijeme vezivao veliki dio javnosti. Odlazeći premijer znao je da sazove konferenciju za štampu i pohvali se hapšenjem viđenijih funkcionera i saradnika Demokratske partije socijalista. Glavnog specijalnog tužioca je kritikovao kada je u istražni zatvor poslat Rade Milošević.

Koliko je udjela u akcijama Specijalnog državnog tužilaštva imala Vlada vidi se iz javnih nastupa Novovića. U više navrata on je govorio da rade sa skromnim kadrovskim, prostornim i tehničkim kapacitetima. Novović je u SDT iz drugih tužilaštava povukao Tanju Čolan-Deretić, Jovana Vukotića i Vukasa Radonjića, koji je ujedno i portparol tužilaštva. Napravio je promjene i u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO). Smijenio je Katnićevog šefa tima Dragana Radonjića i na njegovo mjesto doveo Predraga Šukovića. Novović tvrdi da i njegovom tužilaštvu i policijskom timu fali ljudi.

„Imajući u vidu sadašnje prostorne kapacitete, apsolutno nijedan tužilac nema više gdje da sjedne… Da je čisto i da je okrečeno. Uz neka minimalna ulaganja mi ćemo biti zadovoljni… Neophodno je da se popuni Specijalno policijsko odjeljenje“, rekao je Novović objašnjavajući zahtjeve za funkcionalnijim prostorom i više saradnika u SDT-u i SPO-u.

On je u više navrata kazao da SDT još nema pristup svim javnim bazama podataka, dok pojedini državni organi uopšte ne odgovaraju na njihove upite. Kao primjer takog ponašanja naveo je Agenciju za nacionalnu bezbjednost.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Ćalović-Marković u emisiji Direktno osvrnula se na rad Novovića. Ona je, govoreći o predlogu „antimafija zakona“, kazala da je aktuelna Vlada vrlo malo učinila u obračunu sa mafijom i korupcijom i da je ostavila novog Glavnog specijalnog tužioca da se sam bori. „Mi u tom užasnom korumpiranom sistemu imamo jednog pojedinca, sa dvoje-troje ljudi oko sebe, koji pokušava nešto da uradi“, kazala je Ćalović-Marković.

Zahvaljujući Novoviću poraslo je povjerenje građana u tužilaštvo i pravosuđe. Europol, koji zbog korumpiranih policajaca jedno vrijeme nije sarađivao sa crnogorskom policijom, ponovo je otvorio svoje kanale za naše službe bezbjednosti. To dokazuju i najnovija hapšenja.

Upućeni kažu da nijesu malobrojni funkcioneri javne uprave koji strecaju na pomen njegovog imena. Kažu da je na jednoj zatvorenoj sjednici Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije izazvao muk kratkim izlaganjem. Tema je bila opstrukcija državnih organa u rješavanju problema sa nelegalnom eksploatacijom šljunka. Navodno su i sami članovi Savjeta, koji čine premijer, ministri, funkcioneri, bili podijeljeni u tom predmetu. Novović je prisutnima kratko kazao da su krivična djela i neprijavljivanje krivičnog djela, kao i nepostupanje po službenoj dužnosti kako bi se krivično djelo spriječilo. „Gospodo, nadam se da sam bio jasan“, završio je Novović svoje izlaganje i ubrzo napustio sjednicu. Nekoliko dana nakon te sjednice počela su hapšenja i rušenje objekata na Morači.

Uglavnom, u volju Vladimira Novovića da radi svoj posao najbolje što može, se ne sumnja. Drugo je pitanje koliko može jedan čovjek – među vihorove.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

2 dana

na

6 Septembra, 2024

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

2 dana

na

6 Septembra, 2024

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KROĆENJE CIJENA: Poslije turističkih, predizborne marže

Objavljeno prije

1 sedmica

na

30 Augusta, 2024

Objavio:

Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist, ali iz vlade sa puno optimizma najavljuju njenu reprizu. Istovremeno,   iz PES-a su Milatoviću poručili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego osjete benefite programa ES2

 

 

Ranije nego što je to bilo najavljeno, Vlada se ponovo uhvatila u koštac sa (pre)visokim cijenama. Kao i proljetos, i sada je riječ o akciji ograničenja marži za dio osnovnih životnih namirnica – prehrambenih i higijenskih proizvoda. U odnosu na kampanju Limitirane cijene ograničenje marži ostalo je isto (do 10, odnosno 15 odsto u veletrgovinama i maloprodaji) ali je popis proizvoda proširen sa 43 na 66. Vladina odluka stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Službenom listu.

„Sada očekujemo da se ova odluka sprovede“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, uz konstataciju da bi „bilo dobro“ da trgovci u radnjama obilježe proizvode sa limitiranom maržom, iako im Vlada tu obavezu ne može nametnuti svojom odlukom.  „Odluka se ne odnosi na male trgovine (ako ukupna površina svih radnji istog vlasnika ne prelazi 600 kvadratnih metara – prim. Monitora), a važiće do 31. januara 2025. godine. Nakon primjene odluke očekujem smanjenje cijena, jer na osnovu izvještaja tržišne inspekcije marže su puno veće od onih na koje ćemo da ih limitramo”, pojasnio je Đeljošaj.

Od ministra nijesmo saznali kolike su te trgovačke marže o kojima u Crnoj Gori pričamo već više od godinu.  Tom temom nije se bavio ni premijer Milojko Spajić. Njemu je prioritet bio da objasni da „inflacija više nije problem, ali jesu visoke cijene proizvoda“. Za to je  krivicu prebacio na prethodnike iz Vlade Dritana Abazovića. „Mi radimo na tom naslijeđenom problemu“.

Premijer je početkom avgusta najavljivao da borba sa visokim cijenama slijedi po završetku ljetnje turističke sezone. ,,Mi nismo mogli tokom turističke sezone da sprovodimo taj program zato što nije logično da na neki način iz državnog budžeta dotiramo strance”, objavio je Spajić na društvenoj mreži X. Uz obećanje da „od septembra država neće dozvoliti da divljaju marže u trgovinskim lancima…“.

Sada je pojasnio kako je Vlada požurila s ograničenjem cijena (zapravo trgovačkih marži) prije povećanja plata u oktobru, pokušavajući da spriječe trgovce da pojedu benefite programa Evropa sad 2. „Dakle, građani će sa značajno nižim cijenama da dočekaju povećanje plata i na taj način će biti uvjereni da se standard povećava u kontinuitetu od oktobra pa do kraja mandata ove vlade u naredne tri godine”, poručio je Spajić.

Na nama je da odlučimo da li ovu poruku čitamo kao najavu Vlade koja zna šta i kako radi, ili kao još jedno predizborno obećanje PES-a i njihovih koalicionih partnera. Onih koji, zahvaljujući podjeli resora unutar izvršne vlasti, iz ove akcije mogu izvući neku političku korist pred lokalne izbore u Podgorici, Budvi i Kotoru (a uskoro, možda, i u Beranama i ponovo zaboravljenom Šavniku).

Da malo olakšam. Proljetošnja akcija Limitirane cijene potrošačima nije donijela pretjeranu korist (neke računice kažu da su moguće uštede bile manje od jedan posto vrijednosti potrošačke korpe). Na drugoj strani, iz PES-a su Predsjedniku države već zamjerili da je vanredne izbore u Podgorici raspisao za kraj septembra kako bi građani na izbore izašli prije nego prime plate uvećane zahvaljujući vladinom programu ES2.

Od Vlade nijesmo dobili preciznije podatke o visini trgovačkih marži protiv kojih se ona tako odlučno i uporno bori. Ono što nijesmo dobili od izvršnih vlasti, ni ovih ni prethodnih, pokušali su izračunati pojedini mediji. I ti se nalazi baš i ne uklapaju u ponuđeni scenario.

Tako je portal Bankar.me prošlog septembra objavio poređenje marži u Crnoj Gori sa maržama velikih trgovačkih lanaca u Srbiji, Bosni i Hercergovini, Hrvatskoj i Sloveniji. „Analizirajući bruto profitnu maržu 15 velikih trgovačkih lanaca u Regionu rezultati su pokazali da je najveću maržu u prošloj godini imao Merkator Slovenija i to 29,62 odsto. Veću maržu od najvećeg crnogorskog trgovačkog lanca (Voli, prim. Monitora) imali su Merkator Srbija, Lidl Slovenija, Delhaize Srbija, Domaća trgovina Srbija, Spar Slovenija i Bingo Tuzla. Manju maržu od Volija imali su Konzum plus, Lidl Hrvatska, Spar Hrvatska, Plodine Rijeka, Tommy Split i Konzum Sarajevo“.

Bankar.me je analizirao i cijene 103 najzastupljenija proizvoda u potrošačkoj korpi u šest regionalnih trgovačkih lanaca. „Rezultati su pokazali da su cijene u najvećem crnogorskom trgovačkom lancu Voli veće samo u odnosu na jedan od dva analizirana velika trgovačka lanca u Bosni i Hercegovini, dok su niže nego u analiziranim marketima u Srbiji i Hrvatskoj“.

Priložena tabela sa cijenama analiziranih proizvoda pokazuje kako su one, kod dobrog dijela njih, u međuvremenu značajno porasle. To dijelom demantuje vladine tvrdnje kako se radi o „zetečenom problemu“. I, što je još važnije, pokazuje da alat koga su se prihvatili (ograničenje marži u veletrgovinama i maloprodaji) nije baš efikasan način za obaranje cijena.

Možda bi ideja sa kojom je premijer upoznao javnost  takođe početkom avgusta dala bolje rezultate? Spajić je tada, agenciji Mina-biznis, najavio da će Vlada osnovati državno preduzeće koje će biti zaduženo za robne rezerve, ali i za direktnu dostavu građanima osnovnih životnih namirnica iz tih rezervi. “To je održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži će definitivno biti jedna velika pomoć budžetu naših građana, međutim, moramo imati dugoročno održivo rješenje za rast cijena i za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori.” Očito da za taj posao treba vremena (uz znanje i novac) koje izvršna vlast sada nema.

Dobili smo akciju Limitirane cijene u nešto obimnijem izdanju. I puno optimizma u njenoj najavi. Drugo je pitanje da li će akcija u ovom obimu i obuhvatu opravdati očekivanja.

Uzmimo za primjer maslinovo ulje. Njegova cijena odavno se uzima kao primjer nesrazmjere između domaćih i stranih trgovina. Mnogo smo  puta mogli vidjeti poređenja cijena maslinovog ulja u trgovinama u Podgorici sa onima u Rimu, Madridu, Berlinu… Po pravilu, to je bilo na štetu ovdašnjih potrošača. Zato se i maslinovo ulje, ono najkvalitetnije i u najvećem pakovanju, našlo na listi proizvoda sa ograničenom maržom. Iako to, koliko nas iskustvo uči, neće bitnije uticati na njegovu cijenu.

Postoji i druga strana medalje. Postojeće procjene, iako dosta stare, govore kako su u Crnoj Gori godišnje troši od 0,5 do jednog litra maslinovog ulja po stanovniku. Zato će i ušteda na tom proizvodu, kolika god da je, biti neznatna u krajnjem, mjesečnom ili godišnjem zbiru.

EU prosjek potrošnje maslinovog ulja je 4-6 litara po stanovniku, dok stanovnici Mediterana iz Španije, Grčke ili Italije troše i preko 15 litara ovog ulja godišnje. To kazuje da je u tim zemljama maslinovo ulje zaista osnovna životna namirnica. Za raliku od Crne Gore gdje se na njega gleda kao na luksuz.  A to i te kako utiče na cijenu proizvoda: u trgovinama se ne traži mnogo,  a oni koji ga traže spremni su da plate. Pride, riječ je o dominantno uvoznom proizvodu. Zašto je to tako, to je neka druga priča. Gotovo identična je priča sa maslacem.

Na drugoj strani imamo mlijeko. Prema prošlogodišnjim podacima sa sajta Svijet statistike (World of statistics) stanovnici Crne Gore su drugi potrošači mlijeka na svijetu, odmah iza Finaca, sa godišnjom potrošnjom od nepunih 350 litara po osobi. Mlijeko je skupo pa je njegova kupovina veliki porodični izdatak. Vlada je svojom odlukom  limitirala marže samo uske palete tog proizvoda. Jedna vrsta mlijeka (2,8 posto mliječne masti) u dva pakovanja – tetrapak bez čepa i svježe mlijeko u kesi. Kod jogurta – jedna vrsta i jedno pakovanje.

Ili jabuke. Na Vladinoj listi su samo one najjeftinije koje, inače, stižu tek u poznu jesen. Kod deterdženata je obuhvaćeno samo jedno od 5-10 različitih vrsta pakovanja…

Opet, neko će nešto uštedjeti. To ne znači da je problem riješen. Prava borba za standard potrošača i razumne cijene u trgovinama počinje od proizvodnje. Domaće a ne uvozne. Da su trgovačke marže jedini ili makar dominantan problem, međunarodna konkurencija bi to već registrovala i pokušala da uplivom na crnogorsko tržište ostvari ekstra profit. Mi smo, iz nekih razloga, imali situaciju da su strane kompanije prodavale svoje ovdašnje trgovačke biznise i odlazile iz Crne Gore.

Uz priču o trgovačkim maržama valjalo bi razmiliti i o onoj političkoj. Vlada sa 30 + ministara i potpredsjednika, parlament sa predsjednikom i pet potpedsjednika, a svi oni imaju šefove kabineta, savjetnike, pomoćnike, sekretare, vozače… I sve to neko treba da plati, a najveća stavka na prihodnoj strani države je naplata PDV-a. Najvećim dijelom iz trgovina.

Otud se premijer Spajić vajkao da bi ograničenjem cijena tokom sezone država „dotirala“ strance. I zato, kada razmišljamo da li je akcija vlade mogla biti konkretnija i sveobuhvatnija, trebamo imati na umu da veće cijene u trgovinama znače i veće prihode države.  A, izbori – oni dođu i prođu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo