Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ MINISTRA RATKA MITROVIĆA: Po starom modelu

Objavljeno prije

2 godine

na

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma podsjetio je na prethodne ministre u vladama DPS-a, koji su se uvijek pravdali nedostatkom stručnog kadra i neinformisanošću

 

Kada je krajem prošle godine objavljeno ko je ministar zadužen za ekologiju i planiranje prostora u Crnoj Gori, kod građana je postojala sumnja u taj izbor zbog njegovih profesionalnih i poslovnih aranžmana iz prošlosti. No, nakon što je profesor Ratko Mitrović za svoje prve saradnike – državne sekretare, izabrao najuglednije ljude iz oblasti ekologije i urbanizma, stekao se utisak da ima želju da radi drugačije od svojih prethodnika. Ovih pola godine ministrovanja to nijesu pokazale.

Posljednje gostovanje ministra Mitrovića na TV Vijesti izazvalo je burne reakcije javnosti. Djelovao je kao da je jedan iz niza ministara u vladi Demokratske partije socijalista (DPS). Većinu problema pravdao nedostatkom stručnog kadra, dok se kod svojih protivrječnosti branio „neinformisanošću“ i „neobaviještenošću“.

Najintigrantniji je bio njegov pokušaj da objasni kako sin nije član njegove porodice, nego živi u odvojenom domaćinstvu, zbog čega, po Mitrovićevoj logici, on nema veze sa sinovljevim nelegalno izgrađenim objektom u Budvi. Kasnije se ispostavilo da ministar nije do kraja govorio istinu kada je rekao da je kupio imanje sa malim objektom, koje je još prije imenovanja za ministra poklonio sinu, da bi on kasnije nelegalno renovirao i od njega napravio apartmane za izdavanje. Ispostavilo se da je objekat tek u aprilu ove godine uknjižen na Mitrovićevog sina, dok je ministar priznao da je i sam na svom imanju gradio objekat, koji je sada u procesu legalizacije. Prema Krivičnom zakoniku, nelegalna gradnja je krivično djelo.

Mitrović je u razgovoru i o drugim temama pokazao da nije dostojan funkcije.  Oživio je projekat izgradnje elitnog naselja na Skadarskom jezeru – „Porto  Skadar Lejk“. Potvrdio je da je primio i razgovarao sa investitorima koji stoje iza tog projekta, ali da njihov projekat ne ispunjava „ekološke standarde“. Međutim, kazao je da bi podržao takav projekat ukoliko bude ekološki, iako se u zoni Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ ne preporučuje nikakva gradnja novih naselja, već obnova postojećih.

To je bio alarm za nevladine organizacije koje su odmah održale sastanak sa stanovnicima nacionalnog parka i ponovili koliki negativan uticaj izgradnja ovakvog megalomanskog projekta može imati na Skadarsko jezero. Direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević, koja je i organizovala sastanak, kazala je da će Skadarsko jezero gradnjom elitnih naselja izgubiti ono po čemu je značajno za turiste – a to je netaknuta priroda. Ona je, među prvima, počela da govori protiv ovog naselja čim se pojavila ta informacija da će da se gradi elitno naselje na jezerskom poluostrvu Biški rep, u naselju Mihailovići. Podsjetila je da se o ovoj i drugim komercijalnim gradnjama  na Skadarskom jezeru vodi proces u Savjetu Evrope od 2018, „zbog čega je na crnogorsku međunarodnu i nacionalnu sramotu, blokirana izrada novog Prostornog plana posebne namjene još 2019. godine.“

„Sveg ovog zelenila, životinja, mira, koji sada vidimo na jezeru neće biti ukoliko dozvolimo da se na jezeru realizuju ovakvi projekti“, kazala je Kovačević.

Sastanku je prisustvovao i državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak, koji je rekao da neće dozvoliti gradnju takvih naselja na Skadarskom jezeru po cijenu svoje funkcije. Pojasnio je da investitori imaju građevinsku dozvolu, ali nemaju način da grade jer do tog mjesta nema puta, dok ne postoje ispravne platforme koje bi preko vode mogle prebaciti mašine.

„Ukoliko bismo im sada ukinuli građevinsku dozvolu, čeka nas tužba koju ćemo vjerovatno izgubiti i možemo ostati bez nekoliko desetina miliona iz budžeta. Međutim, ako sačekamo da im istekne građevinska dozvola, a isteći će, jer oni ne mogu da rade bez načina da do tamo prebace građevinske mašine, tada po državu ne bi bilo posljedica“, pojasnio je Mrdak, koji je, čini se, na Virpazar došao da gasi požar koji je zapalio resorni ministar.

Ministar je odavno razgorio požar kada je riječ o izgradnji malih hidroelektrana. Poznato je da je projektovao sve male hidroelektrane u Barama Kraljskim, blizu Kolašina. U emisiji je potvrdio da je neko vrijeme bio i suvlasnik tih hidrocentrala, koje gradi njegov kum Momčilo Miranović sa svojom firmom Dekar Energy.

Možda je to razlog zašto sedmicama ne izlazi inspekcija koja bi zabranila dalju gradnju malih hidroelektrana u Barama Kraljskim, jer se objekti grade suprotno odobrenom elaboratu i građevinskoj dozvoli. Mještani tog naselja su ponovo prije desetak dana spriječili gradnju i kažu da je tamo neće dozvoliti. Iako je nova vlast obećala oduzimanje koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, Dekar Energy i dalje gradi, iako je  dokazano da su cijevi koje koristi za elektranu mnogo većeg promjera od onog koji je predviđen elaboratom.

Kada je riječ o devastaciji prostora, čiji je eklantantni primjer Budva, Mitrović nije znao da objasni kako je baš od tolikog broja zahtjeva za saglasnost odobrio upravo dva idejna rješenja budućeg apartmanskog kompleksa u Bečićima. Riječ je o dvije višespratnice sa ukupno 363 apartmana za prodaju, koje planira da gradi podgorička kompanija Cijevna commerce, podgoričkog biznismena Dana Petrovića.

Kada je riječ o nelegalnoj gradnji i uzurpaciji 450.000 kvadratnih metara državnog zemljišta na Krimovici, gdje svoje objekte posjeduje aktuelni gradonačelnik Budva Marko Bato Carević, ministar je kazao da je pokrenut postupak legalizacije. Na pitanju zašto nije poslata inspekcija na Krimovicu da utvrdi stanje tog prostora, Mitrović je kazao da se niko nije žalio niti podnio inicijativu njegovom ministarstvu. Kazao je, međutim, da će ispitati o čemu je riječ.

Nakon emitovanja Mitrovićevog gostovanja, stiglo je nepotpisano reagovanje iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Oni su, između ostalog, insinuirali da je riječ o napadima na Mitrovića jer je uveo moratorijum na gradnju u Budvi, dok relativizuju činjenicu da je ministar nelegalno gradio.

Prema informacijama Monitora, gostovanje Mitrovića izazvalo je burne reakcije i u samoj Vladi. Premijer Zdravko Krivokapić je kazao da „nema priče o nezamjenljivima”. Vidjećemo kakav će stav zauzeti izvršna vlast povodom ministra koji je demonstirao da nije dostojan funkcije.

 

Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon:  Mitrović nije dostojan funkcije ministra

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović smatra da je nastup ministra Mitrovića pokazao da on nije neko ko može da obavlja funkciju na tom nivou.

„Nesnalaženje u odgovorima na konkretna pitanja i pokušaji skretanja sa tema su dokaz da nešto treba da se mijenja. Ljudi koji su došli na neke ključne pozicije  i dovode u pitanje ono što bi moglo dobro da se uradi. Ministar je učestvovao u nekim projektima koji su sa aspekta ekološkog aktivizma i politika životne sredine veoma sporni, ne samo zato što ih mi dovodimo u pitanje, već što to nauka tako pokazuje”, kazao je Perović.

Perović kaže da, uz sve uvažavanje „da nešto mora da se gradi”, ne možemo prihvatiti da i u struci odbačeni projekti kao loši, budu pokrenuti i da Vlada nastavlja priču zbog koje je prošla vlada povjerenje građana.

„Mitovićev nastup je pokazao da su njegovi privatni angažmani u prošlosti, kao i porodični angažmani u smislu vlasništva nepokretnosti došli u prvi plan, umjesto onoga za šta je nadležan. Ljudi u Vladi treba da zastupaju javni interes a to se ne može raditi ukoliko se privatne priče stave u prvi plan“, kazao je Perović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva

Objavljeno prije

4 dana

na

17 Marta, 2023

Objavio:

Dok ostali kandidati strepe hoće li ući u drugi krug izbora, Đukanović, kome je taj krug izvjestan, sada vodi presudnu bitku. Njegova  najveća šansa  je prolazak u drugi krug Andrije Mandića, pošto lider DF-a,  prema analizama,  ne može u tom krugu računati na onoliko širok opus glasača kao Milatović i Bečić. Partnerstvo je, očito,  sklopljeno.  Ako uspije, biće to izgubljena šansa za Crnu Goru

 

Hoće li sad već očigledno partnerstvo lidera DPS-a i aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera DF-a, deklarisanog ljutog Đukanovićevog neprijatelja, Andrije Mandića, uspjeti ili doživjeti poraz, znaćemo u nedjelju 19. marta, kada se održava prvi krug predsjedničkih izbora. Ovo su najneizvjesniji predsjednički izbori od 1997. godine, kada je Đukanović u drugom krugu, pobijedio Momira Bulatovića.  Od tada, kandidati DPS-a pobjeđivali su u prvom krugu. Jasno je da će ovi izbori imati i drugi, neizvjestan krug.  Mogu donijeti konačni pad Đukanovića, čija je partija na parlamentarnim izborima u avgustu 2020.  izgubila tridesetogodišnju vlast. Njegova eventualna pobjeda značila bi puno i za DPS, i njenu borbu za povratak na vlast.

Đukanovićevo i Mandićevo  savezništva postalo je vidljivo još kada je Državna izborna komisija (DIK) odlučivala o kandidaturi Milojka Spajića, lidera pokreta Evropa sad.  Spajića su mnogi analitičari smatrali favoritom, pogotovu nakon poraza DPS-a na izborima u Podgorici i  odličnog rezultata njegove partije.  Spajićeva kandidatura je odbijena glasovima DPS-a i njihovih tradicionalnih partnera u DIK-u, ali i uz pomoć uzdržanosti predstavnika Mandićevog DF-a i Socijalističke narodne partije.  Iako je Spajićevo dvojno boravište i državljanstvo zbog kojih je odbijena njegova kandidatura  ozbiljna tema za MUP, a njegovo dotadašnje  varanje da ih nema, tema za javnost, DIK je na ovaj način napravio presedan. Uključio je  državne organe Srbije u proces (čitaj: Aleksandra Vučića) i prekršio domaće zakone. Cilj je postignut – Spajić je  uklonjen.  Đukanović koji do tada nije bio obznanio kandidaturu, odlučuje da se kandiduje.

Potreba za Đukanovićevim i Mandićevim partnerstvom, tu nije prestala.  U ime Evrope sad, kandidaturu je podnio Jakov Milatović, koji je predvodio tu partiju na  pobjedničkim izborima  u Podgorici a koji, takođe, prema istraživanjima, ima ozbiljne  šanse da pobijedi Đukanovića ukoliko uđe u drugi krug.  To važi i za Aleksu Bečića,  kandidata Demokrata.  U podjeli glasova između Milatovića i Bečića, u prvom krugu, šansu vide i Đukanović i Mandić.  Andrija Mandić u drugom krugu,  za Đukanovića je najpoželjnija opcija, imajući u vidu da lider DF-a u drugom krugu izbora, prema analizama,  ne može računati na onoliko glasača kao Milatović i Bečić. To se Đukanovićeve šanse da osvoji još jedan mandat znatno uvećava.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA PREUZIMA PROFITABILNE PRIVATNE POSLOVE: Pare preče od zakona

Objavljeno prije

4 dana

na

17 Marta, 2023

Objavio:

Aktuelna nacionalizacija profitabilnih privatnih biznisa djeluje kao politički revanšizam ili alibi priča odlazeće Vlade. Mnogo je skupa. Nije se bez razloga država početkom mjeseca zadužila uz kamate koje su dvostruko veće od onih koje plaćaju uspješnije crnogorske firme u privatnom vlasništvu

 

Vlada Dritana Abazovića, koja će za koji dan proslaviti šest mjeseci trajanja u tehničkom mandatu, ima naum da nastavi ljetos proces ,,nacionalizacije” privatizovane imovine i preuzimanja profitabilnih poslova koji su se našli u privatnim rukama.

Počelo je preuzimanjem imovine Željezare od strane državne Elektroprivrede,  pa se nastavilo jednako neobrazloženom kupovinom akcija Luke Bar. Uslijedila su,  skoro pa nasilna, preuzimanja trajektnog prevoza na liniji Kamenari – Lepetani, Luka Budva i tivatskog pristanište Pine. Makar neke od tih priča epilog će dobiti na sudu. Nakon toga, predviđaju stručnjaci, uslijediće plaćanje odštete iz državnog budžeta.

,,Postoje kompanije koje su od vitalnog strateškog značaja za Crnu Goru. Država će ( u njima) imati mogućnost ekskluzivnog prava da za svoju kritičnu infrastrukturu bira partnera, uvodi partnera i pravi poslove”, pojasnio je Abazović u Vijestima najavljujući nove trendove. ,,Tajkunska politika mora da se završi. Nemamo ništa protiv privatnog sektora. Naprotiv, mi smo Vlada koja podržava sve privatne inicijative svih investitora koji hoće da rade fer”. Onda, shvatili smo, dolazi ali.

Tako dođemo u (ne)priliku da trajektima u Bokokotorskom zalivu upravlja JP Morsko dobro, državna kompanija koja nije bila registrovana za taj posao, pa nije imala trajekte, pa joj sada nedostaju posade, a karte za prevoz preko zaliva se još ne naplaćuju. To znači da država, uz neplanirane troškove, svakodnevno gubi PDV i koncesionu naknadu koju je dobijala od Pomorskog saobraćaja, dok se putnici prevoze na vlastiti rizik, bez obaveznog osiguranja i mogućnosti da nadoknade nastalu štetu. Koja na trajektu Vasilije  nije bilo rijetka.

Slično je i sa kupovinom akcija Luke Bar. Država je do sada za taj posao izdvojila preko 10 miliona eura, akcija ponuđenih za otkup ima još pa će i troškovi rasti, a javnost još nije upoznata sa Vladinim motivima za ulazak u taj posao. U trenutku kada nedostaje novca za oživljavanje preduzeća koja su u državnom vlasništvu, ili bi to morala biti: Too Montenegro, Plantaže, bolnica u Meljinama… Ako već iz Vlade u taj posao nijesu ušli sa ciljem da namire pojedine manjinske akcionare Luke, odnosno, omoguće dobru zaradu onima koji su ljetos kupovali njene akcije i po cijeni tri puta manjoj od one koju je ponudila država.

Dosadašnje upravljanje Lukom i njena segmentacija se pokazala katastrofalnom, poručio je premijer. ,,Pretpostavljam da je razlog takvog odnosa to što je trebalo da služi kao i do prije godinu dana – isključivo za šverc i za neke nelegalne aktivnosti, a da sve ostalo što ona radi bude samo nekakva potpora da se potpuno ne ugasi”, precizirao je Abazović naglašavajući da je prava trgovačka luka u Crnoj Gori postala slijepo crijevo.

Preciznije bi, ipak, bilo reći da je Luka Bar svojevrsno pusto ostrvo pošto, bez saobraćajne infrastrukture koja je povezuje sa većim privrednim centrima u ovom dijelu Evrope, tereti u značajnijim količinama ne mogu ni u nju ni iz nje. Toga su svjesni i u odlazećoj Vladi. ,,Luka Bar sama po sebi ne znači ništa. Ona mora da ima povezanost željeznice i auto-puta”, zna Abazović.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

PROFILI RUSKIH DPS INVESTITORA U CRNOJ GORI: Obavještajci kao slučajni biznismeni

Objavljeno prije

4 dana

na

17 Marta, 2023

Objavio:

Opoziciona ruska novina Novaja Gazeta Evropa je u saradnji sa Transparency International Russia nedavno objavila strukturu vlasništva dvije ruske kompanije u Crnoj Gori

 

Hotel Lazure sa pet zvjezdica je investicija kakva se samo može poželjeti u Crnoj Gori i biznis ambijentu koji je kreirala i promovisala prethodna vlast. Nalazi se na samoj obali mora u Meljinama, opština Herceg Novi. Hotel posjeduje dva krila luksuznih i standardnih soba i apartmana, dva restorana, spa centar i fitness centar sa bazenom. Ima i sopstveno pristanište za jahte.

Vlasnik je crnogorska kompanija Lazure Montenegro, registrovana u Herceg Novom. Ovu kompaniju je osnovao Imperio Holdings Limited koji posjeduje 100 odsto Lazure.

Izgradnja hotela počela je 2015. godine i završena je za samo tri godine. Novi kompleks je dijelom smješten u istorijskom objektu Lazaretske tvrđave, izgrađene u 18. vijeku. Prema investicionom ugovoru Imperio Holdings Ltd. je 2015. godine sa crnogorskim DPS vlastima usaglasio tehničke uslove za podizanje hotela, uključujući dobijanje dozvole od komisije zadužene za očuvanje kulturne baštine države koja je deklarativno punom parom koračala ka evroatlatnskim integracijama pod vođstvom tadašnjeg premijera  Mila Đukanovića.

Opoziciona ruska novina Novaja Gazeta Evropa je u saradnji sa Transparency International Russia nedavno objavila i strukturu vlasništva ovih crnogorskih kompanija. Neki od investitora su javni. Potvrda o registraciji Imperio Holdings Ltd., koja je vlasnik Lazure Montenegro, pokazuje da su udjeli u kompaniji podijeljeni između četiri državljanina Rusije: Valerij Pustarnakov (koji je 2015. godine doneo svoju kolekciju slika umjetnika realista iz Sankt Peterburga), Igor Kalajda, Sergej Martinov i Fjodor Homjakov. Svi oni imaju zanimljive biogrfije. U Lazurevoj potvrdi o registraciji ovih osoba nema, ali se zato pojavljuje kćerka Martinova, Ana Martinova kao menadžer i brat Valerija Pustarnakova Vjačeslav. S

Izvori Novaja Gazete kažu da su crnogorski računi Imperio Holdings Ltd. možda blokirani nakon početka ,,specijalne vojne operacije” kako zvanični Kremlj naziva svoj pohod za uništenje ukrajinske države i naroda. Međutim, u registru privrednih društava takva informacija ne postoji. Hotel Lazure je zvanično bio zatvoren više od mjesec dana, između 4. januara i 9. februara. Uprava hotela saopštila je da se priprema za turističku sezonu.

Izvori Novaja Gazeta i Transparency tvrde da Fjodor Homjakov i Valerij Pustarnakov, suvlasnici kompanije, nisu uspjeli objasniti porijeklo najmanje 30 miliona eura koje su prebacili na račune Imperio Holdings Limited na zahtjev crnogorskih finansijskih službi 2022. godine. Na upite ruskih novinara i istraživača vlasti Rusije do danas nisu odgovorile. Kao razlog za to, navodi se da su suvlasnici crnogorske firme povezani sa državnim energetskim gigantom Gazprom.

Novaya i Transparency dalje navode da je Fjodor Homjakov (45 god.) zaposlen u Gazinformservis kao finansijski direktor i da je sin šefa bezbjednosti Gazproma Sergeja Homjakova. Sergej Homjakov je u Gazpromu od 2007. godine i trenutno je na poziciji potpredsjednika Upravnog odbora i šef je Službe korporativne bezbednosti ovog ruskog državnog giganta usko povezanog sa Kremljom. Sergej je iz Karelije, i desna ruka svemoćnog generalnog direktora Gazproma Alekseja Milera. Homjakov je predstavnik lenjingradsko-karelijskog klana unutar Gazproma, koji uključuje i nekoliko bivših i aktivnih službenika ruske objavještajne službe FSB (bivši KGB), uključujući i Nikolaja Patruševa, sekretara Saveta za bezbednosti Rusije i ranijeg direktora FSB-a. Sergej Homjakov je, po izvorima ruskih istraživačkih novinara takođe služio u KGB/FSB-u između 1976. i 2002. gdje je upoznao Patruševa koji je služio u Lenjingradskoj oblasti u kojoj je radio i sadašnji ruski predsjednik Vladimir Putin.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo