Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ MINISTRA RATKA MITROVIĆA: Po starom modelu

Objavljeno prije

na

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma podsjetio je na prethodne ministre u vladama DPS-a, koji su se uvijek pravdali nedostatkom stručnog kadra i neinformisanošću

 

Kada je krajem prošle godine objavljeno ko je ministar zadužen za ekologiju i planiranje prostora u Crnoj Gori, kod građana je postojala sumnja u taj izbor zbog njegovih profesionalnih i poslovnih aranžmana iz prošlosti. No, nakon što je profesor Ratko Mitrović za svoje prve saradnike – državne sekretare, izabrao najuglednije ljude iz oblasti ekologije i urbanizma, stekao se utisak da ima želju da radi drugačije od svojih prethodnika. Ovih pola godine ministrovanja to nijesu pokazale.

Posljednje gostovanje ministra Mitrovića na TV Vijesti izazvalo je burne reakcije javnosti. Djelovao je kao da je jedan iz niza ministara u vladi Demokratske partije socijalista (DPS). Većinu problema pravdao nedostatkom stručnog kadra, dok se kod svojih protivrječnosti branio „neinformisanošću“ i „neobaviještenošću“.

Najintigrantniji je bio njegov pokušaj da objasni kako sin nije član njegove porodice, nego živi u odvojenom domaćinstvu, zbog čega, po Mitrovićevoj logici, on nema veze sa sinovljevim nelegalno izgrađenim objektom u Budvi. Kasnije se ispostavilo da ministar nije do kraja govorio istinu kada je rekao da je kupio imanje sa malim objektom, koje je još prije imenovanja za ministra poklonio sinu, da bi on kasnije nelegalno renovirao i od njega napravio apartmane za izdavanje. Ispostavilo se da je objekat tek u aprilu ove godine uknjižen na Mitrovićevog sina, dok je ministar priznao da je i sam na svom imanju gradio objekat, koji je sada u procesu legalizacije. Prema Krivičnom zakoniku, nelegalna gradnja je krivično djelo.

Mitrović je u razgovoru i o drugim temama pokazao da nije dostojan funkcije.  Oživio je projekat izgradnje elitnog naselja na Skadarskom jezeru – „Porto  Skadar Lejk“. Potvrdio je da je primio i razgovarao sa investitorima koji stoje iza tog projekta, ali da njihov projekat ne ispunjava „ekološke standarde“. Međutim, kazao je da bi podržao takav projekat ukoliko bude ekološki, iako se u zoni Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ ne preporučuje nikakva gradnja novih naselja, već obnova postojećih.

To je bio alarm za nevladine organizacije koje su odmah održale sastanak sa stanovnicima nacionalnog parka i ponovili koliki negativan uticaj izgradnja ovakvog megalomanskog projekta može imati na Skadarsko jezero. Direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević, koja je i organizovala sastanak, kazala je da će Skadarsko jezero gradnjom elitnih naselja izgubiti ono po čemu je značajno za turiste – a to je netaknuta priroda. Ona je, među prvima, počela da govori protiv ovog naselja čim se pojavila ta informacija da će da se gradi elitno naselje na jezerskom poluostrvu Biški rep, u naselju Mihailovići. Podsjetila je da se o ovoj i drugim komercijalnim gradnjama  na Skadarskom jezeru vodi proces u Savjetu Evrope od 2018, „zbog čega je na crnogorsku međunarodnu i nacionalnu sramotu, blokirana izrada novog Prostornog plana posebne namjene još 2019. godine.“

„Sveg ovog zelenila, životinja, mira, koji sada vidimo na jezeru neće biti ukoliko dozvolimo da se na jezeru realizuju ovakvi projekti“, kazala je Kovačević.

Sastanku je prisustvovao i državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak, koji je rekao da neće dozvoliti gradnju takvih naselja na Skadarskom jezeru po cijenu svoje funkcije. Pojasnio je da investitori imaju građevinsku dozvolu, ali nemaju način da grade jer do tog mjesta nema puta, dok ne postoje ispravne platforme koje bi preko vode mogle prebaciti mašine.

„Ukoliko bismo im sada ukinuli građevinsku dozvolu, čeka nas tužba koju ćemo vjerovatno izgubiti i možemo ostati bez nekoliko desetina miliona iz budžeta. Međutim, ako sačekamo da im istekne građevinska dozvola, a isteći će, jer oni ne mogu da rade bez načina da do tamo prebace građevinske mašine, tada po državu ne bi bilo posljedica“, pojasnio je Mrdak, koji je, čini se, na Virpazar došao da gasi požar koji je zapalio resorni ministar.

Ministar je odavno razgorio požar kada je riječ o izgradnji malih hidroelektrana. Poznato je da je projektovao sve male hidroelektrane u Barama Kraljskim, blizu Kolašina. U emisiji je potvrdio da je neko vrijeme bio i suvlasnik tih hidrocentrala, koje gradi njegov kum Momčilo Miranović sa svojom firmom Dekar Energy.

Možda je to razlog zašto sedmicama ne izlazi inspekcija koja bi zabranila dalju gradnju malih hidroelektrana u Barama Kraljskim, jer se objekti grade suprotno odobrenom elaboratu i građevinskoj dozvoli. Mještani tog naselja su ponovo prije desetak dana spriječili gradnju i kažu da je tamo neće dozvoliti. Iako je nova vlast obećala oduzimanje koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, Dekar Energy i dalje gradi, iako je  dokazano da su cijevi koje koristi za elektranu mnogo većeg promjera od onog koji je predviđen elaboratom.

Kada je riječ o devastaciji prostora, čiji je eklantantni primjer Budva, Mitrović nije znao da objasni kako je baš od tolikog broja zahtjeva za saglasnost odobrio upravo dva idejna rješenja budućeg apartmanskog kompleksa u Bečićima. Riječ je o dvije višespratnice sa ukupno 363 apartmana za prodaju, koje planira da gradi podgorička kompanija Cijevna commerce, podgoričkog biznismena Dana Petrovića.

Kada je riječ o nelegalnoj gradnji i uzurpaciji 450.000 kvadratnih metara državnog zemljišta na Krimovici, gdje svoje objekte posjeduje aktuelni gradonačelnik Budva Marko Bato Carević, ministar je kazao da je pokrenut postupak legalizacije. Na pitanju zašto nije poslata inspekcija na Krimovicu da utvrdi stanje tog prostora, Mitrović je kazao da se niko nije žalio niti podnio inicijativu njegovom ministarstvu. Kazao je, međutim, da će ispitati o čemu je riječ.

Nakon emitovanja Mitrovićevog gostovanja, stiglo je nepotpisano reagovanje iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Oni su, između ostalog, insinuirali da je riječ o napadima na Mitrovića jer je uveo moratorijum na gradnju u Budvi, dok relativizuju činjenicu da je ministar nelegalno gradio.

Prema informacijama Monitora, gostovanje Mitrovića izazvalo je burne reakcije i u samoj Vladi. Premijer Zdravko Krivokapić je kazao da „nema priče o nezamjenljivima”. Vidjećemo kakav će stav zauzeti izvršna vlast povodom ministra koji je demonstirao da nije dostojan funkcije.

 

Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon:  Mitrović nije dostojan funkcije ministra

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović smatra da je nastup ministra Mitrovića pokazao da on nije neko ko može da obavlja funkciju na tom nivou.

„Nesnalaženje u odgovorima na konkretna pitanja i pokušaji skretanja sa tema su dokaz da nešto treba da se mijenja. Ljudi koji su došli na neke ključne pozicije  i dovode u pitanje ono što bi moglo dobro da se uradi. Ministar je učestvovao u nekim projektima koji su sa aspekta ekološkog aktivizma i politika životne sredine veoma sporni, ne samo zato što ih mi dovodimo u pitanje, već što to nauka tako pokazuje”, kazao je Perović.

Perović kaže da, uz sve uvažavanje „da nešto mora da se gradi”, ne možemo prihvatiti da i u struci odbačeni projekti kao loši, budu pokrenuti i da Vlada nastavlja priču zbog koje je prošla vlada povjerenje građana.

„Mitovićev nastup je pokazao da su njegovi privatni angažmani u prošlosti, kao i porodični angažmani u smislu vlasništva nepokretnosti došli u prvi plan, umjesto onoga za šta je nadležan. Ljudi u Vladi treba da zastupaju javni interes a to se ne može raditi ukoliko se privatne priče stave u prvi plan“, kazao je Perović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo