Povežite se sa nama

Izdvojeno

URBANIZACIJA GASI TRADICIONALNE KATUNE NA BJELASICI: Bez plana i kontrole

Objavljeno prije

na

Skoro vijek i po duga tradicija ljetnjeg izdiga na kolašinski katun Vranjak, tvrde mještani,  vrlo skoro će biti prekinuta. Ekspanzija gradnje na Bjalasici prijeti da otjera kolašinske stočare sa tog  dijela planine.  Sve je  manje vode i paše, a sve više buke, prašine i smeća…

 

Katun Vranjak je „urnisan“, tvrdi kolašinski stočar Milić Ilinčić. Već 100 godina, objašnjava, Ilinčići koriste „pravo izdiga“ na taj dio Bjlasice. On je uvjeren da će, zbog gradnje hotela i žičara, kao i prateće infrastrukture,  samo još nekoliko ljeta moći sa stokom na planinu.  Vranjak je katun od nekoliko desetina  objekata, koji je nekad  korišćen isključivo za stočarstvo. Od prije par godina iznad drvenih tradicionalnih koliba  su sajle žičara državnog  Ski-centra Kolašin 1600. Gradnja prilaznih puteva skijalištu, rekonstrucija saobraćajnice prema Beranama, čiji je dio i tunel ispod planine, prijete da otjeraju stočare sa Vranjka. Na lokacijama u blizini katuna najavljena je i gradnja turističkih naselja i hotela.

„Ja ću izdizati sa stokom dok se god bude moglo. Drugog rješenja nemam. Međutim, mislim neće to biti još dugo. Već dvije godine se suočavamo sa ogromnim problemom nedostaka vode. Sve je kaptirano  za turističke objekte. Vode nema ni za stoku ni za nas. Buka građevinskih mašina, pojačana frekvencija ljudi, sve to čini da Vranjak više nije dobro mjesto ni za nas ni za stoku“, priča Ilinčić za Monitor.

Malo vode, ali previše smeća i prašine  dočekali su stoku na pašnjacima lani, tvrdi on.    Kaže i da se „vjekovni raj za stočare polako pretvara u veliko gradilište“. Bageri i kamioni ne mogu pored stada ovaca i krda krava, uvjeren je Iličić.

Slično razmišlja  i predsjednik Udruženja proizvođača lisnatog sira Ratko Pejić. Iako nije vezan za taj dio Bjelasice, on kaže da informacije koje dobija od stočara, nimalo ne ulivaju nadu. Obimna gradnja na planini i stočarastvo, objašnjava sagovornik Monitora,  ne idu zajedno.

„Voda je osnovni, ali ne jedini problem. Koliko čujem od vlasnika stoke, kojih je 20-ak na Vranjku, vode nema ni za najosnovnije potrebe. Koliko znam nije se desila ni, od države obećana, elektrifikacija tog katuna. Tako da je Vranjak sve manje mjesto za izdig“, kaže Pejić .

Mirko Šćepanović nije, isključivo, stočar, ali je poslom vezan za Vranjak. Zarađuje od organizovanja pješačkih i jahačkih tura. Kao turističkog poslenika raduje ga gradnja novih staza i hotela. Kao stočar, međutim, zapaža da katun doživljava velike promjene.

„Mislim da je dobro za turizam, a stočarima sve to jako smeta. Toliko je bilo dobrih pašnjaka, koji su sada uništeni velikim mašinama.Trava će se jednom opet pojaviti, ali proći će mnogo vremena dok se to ne desi. Prašina je u pojedinim djelovima katuna velika.  Posječena je šuma zbog novih staza, pa su  kolibe ostale na vjetrometini. Planina se promijenila, od raja za stočare, postaje turistički raj…“, kaže Šćepanović.

Prije dvije godine  oni koji sa stokom ljetuju na Vranjku imali su i muku više.  Bilo je njavljeno da će dio koliba biti srušen.  Kako je  tada objašnjavano iz Direktorata za inspekcijske polove uklonjeni bi bili  objekti izgrađeni  bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju, kao i oni   izgrađeni suprotno važećem planskom dokumentu.  Navodno, identifikovano je više nelagalnih objekata na, i oko trase budućih ski-staza. Stočari se sada  nadaju da se „od te sulude ideje zauvijek odustalo“.

Podsjećaju da su njihovi preci,  na osnovu običajnog prava, vijek i po  koristili katune na tom dijelu Bjelasice. Međutim činjenica je da je već godinama na planini više vlasnika objekata koji nemaju stoku.

Na to skreće pažnju i predsjednik Skupštine opštine (SO) Kolašin Milan Đukić.  Kako kaže za Monitor „infrastruktura, pogotovo hotelski kapaciteti treba da budu ograničeni i da se zaustavi njihova ekspanzija“. On tvrdi da se problem katuna Bjelasice, međutim, ne može ograničiti samo na taj uticaj.

„Divlja gradnja, koje je sve više i sprovodi se pod izgovorom ‘izdiga’, mora se spriječiti. U 21. vijeku, u domaćem i evropskom zakonodavstvu, ne postoji  institut običajno pravo. Državne i lokalne institucije ne smiju dozvoliti da sa planinom i katunima, narednih decenija prolazimo one negativne faze razvoja koje je imalo crnogorsko primorje 90-ih. Mislim na  najezdu  nelegalne i neplanske gradnje i uništavanje prirodnog i kulturnog pejzaža. Održivost stočarstva i turizma može se postići primjenom zakona i izmjenom agresivnih i neodrživih planova“,  objašnjava predsjednik SO.

„Urbanizacija planine ima određeni pozitivan i negativan uticaj na tradicionalno stočarstvo a time i na katune. Međutim, ovaj uticaj je neophodno analizirati iz više uglova“, kaže on. Pažnja stručne javnosti i nadležnih institucija  mora se, sugeriše , usmjeriti na negativne efekte. Takođe i na „katune kao kulturni pejzaž, životnu sredinu i održivi razvoj“. Posljednjih godina, podsjeća Đukić,  prirodni pejzaž planine ne mijenjaju samo saobraćajna i turistička infrastruktura.

„Konkretno, nijesu elementi urbanizacije planine Bjelasice vezani samo za žičare, parkinge, restorane, hotele, saobraćajnice, tunele. Postoje i neki negativni trendovi koji su pod izgovorom tradicionalnog stočarstva, a u stvari su divlja gradnja u turističke svrhe. Potrebno je utvrditi ko su na planini stočari, ko poljoprivredni i turistički preduzetnici, a ko samo ugostiteljski avanturisti“, poručuje Đukić.

Prema podacima lokalnih hroničara, katun Vranjak star je preko 150 godina. Običajnim pravom, katune na tom dijelu Bjelasice koristilo je više kolašinskih bratstava. Tu je i  prvi turistički eko-katun u Crnoj Gori, koji je dio najatraktivnije turističke ponude Kolašina. Drvene kolibe u tom naselju građene su po uzoru na one u kojima su i prije 100 godina ljeti živjeli stočari tog kraja. U njima sada, uglavnom, odmaraju strani turisti.

Albanski biznismen Baškim Uljaj i Zoran – Ćoćo Bećirović, od prije tri godine, formalno su komšije stočarima sa Vranjka. Oni su od države zakupili, na 90 godina, oko 272.000 metara kvadratnih zemljišta u neposrednoj blizini katuna i državnog ski-centra. Najavili su skoru  gradnju hotela, turističkog naselja, kao  i vila i apartmana za prodaju.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo