Skoro vijek i po duga tradicija ljetnjeg izdiga na kolašinski katun Vranjak, tvrde mještani, vrlo skoro će biti prekinuta. Ekspanzija gradnje na Bjalasici prijeti da otjera kolašinske stočare sa tog dijela planine. Sve je manje vode i paše, a sve više buke, prašine i smeća…
Katun Vranjak je „urnisan“, tvrdi kolašinski stočar Milić Ilinčić. Već 100 godina, objašnjava, Ilinčići koriste „pravo izdiga“ na taj dio Bjlasice. On je uvjeren da će, zbog gradnje hotela i žičara, kao i prateće infrastrukture, samo još nekoliko ljeta moći sa stokom na planinu. Vranjak je katun od nekoliko desetina objekata, koji je nekad korišćen isključivo za stočarstvo. Od prije par godina iznad drvenih tradicionalnih koliba su sajle žičara državnog Ski-centra Kolašin 1600. Gradnja prilaznih puteva skijalištu, rekonstrucija saobraćajnice prema Beranama, čiji je dio i tunel ispod planine, prijete da otjeraju stočare sa Vranjka. Na lokacijama u blizini katuna najavljena je i gradnja turističkih naselja i hotela.
„Ja ću izdizati sa stokom dok se god bude moglo. Drugog rješenja nemam. Međutim, mislim neće to biti još dugo. Već dvije godine se suočavamo sa ogromnim problemom nedostaka vode. Sve je kaptirano za turističke objekte. Vode nema ni za stoku ni za nas. Buka građevinskih mašina, pojačana frekvencija ljudi, sve to čini da Vranjak više nije dobro mjesto ni za nas ni za stoku“, priča Ilinčić za Monitor.
Malo vode, ali previše smeća i prašine dočekali su stoku na pašnjacima lani, tvrdi on. Kaže i da se „vjekovni raj za stočare polako pretvara u veliko gradilište“. Bageri i kamioni ne mogu pored stada ovaca i krda krava, uvjeren je Iličić.
Slično razmišlja i predsjednik Udruženja proizvođača lisnatog sira Ratko Pejić. Iako nije vezan za taj dio Bjelasice, on kaže da informacije koje dobija od stočara, nimalo ne ulivaju nadu. Obimna gradnja na planini i stočarastvo, objašnjava sagovornik Monitora, ne idu zajedno.
„Voda je osnovni, ali ne jedini problem. Koliko čujem od vlasnika stoke, kojih je 20-ak na Vranjku, vode nema ni za najosnovnije potrebe. Koliko znam nije se desila ni, od države obećana, elektrifikacija tog katuna. Tako da je Vranjak sve manje mjesto za izdig“, kaže Pejić .
Mirko Šćepanović nije, isključivo, stočar, ali je poslom vezan za Vranjak. Zarađuje od organizovanja pješačkih i jahačkih tura. Kao turističkog poslenika raduje ga gradnja novih staza i hotela. Kao stočar, međutim, zapaža da katun doživljava velike promjene.
„Mislim da je dobro za turizam, a stočarima sve to jako smeta. Toliko je bilo dobrih pašnjaka, koji su sada uništeni velikim mašinama.Trava će se jednom opet pojaviti, ali proći će mnogo vremena dok se to ne desi. Prašina je u pojedinim djelovima katuna velika. Posječena je šuma zbog novih staza, pa su kolibe ostale na vjetrometini. Planina se promijenila, od raja za stočare, postaje turistički raj…“, kaže Šćepanović.
Prije dvije godine oni koji sa stokom ljetuju na Vranjku imali su i muku više. Bilo je njavljeno da će dio koliba biti srušen. Kako je tada objašnjavano iz Direktorata za inspekcijske polove uklonjeni bi bili objekti izgrađeni bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju, kao i oni izgrađeni suprotno važećem planskom dokumentu. Navodno, identifikovano je više nelagalnih objekata na, i oko trase budućih ski-staza. Stočari se sada nadaju da se „od te sulude ideje zauvijek odustalo“.
Podsjećaju da su njihovi preci, na osnovu običajnog prava, vijek i po koristili katune na tom dijelu Bjelasice. Međutim činjenica je da je već godinama na planini više vlasnika objekata koji nemaju stoku.
Na to skreće pažnju i predsjednik Skupštine opštine (SO) Kolašin Milan Đukić. Kako kaže za Monitor „infrastruktura, pogotovo hotelski kapaciteti treba da budu ograničeni i da se zaustavi njihova ekspanzija“. On tvrdi da se problem katuna Bjelasice, međutim, ne može ograničiti samo na taj uticaj.
„Divlja gradnja, koje je sve više i sprovodi se pod izgovorom ‘izdiga’, mora se spriječiti. U 21. vijeku, u domaćem i evropskom zakonodavstvu, ne postoji institut običajno pravo. Državne i lokalne institucije ne smiju dozvoliti da sa planinom i katunima, narednih decenija prolazimo one negativne faze razvoja koje je imalo crnogorsko primorje 90-ih. Mislim na najezdu nelegalne i neplanske gradnje i uništavanje prirodnog i kulturnog pejzaža. Održivost stočarstva i turizma može se postići primjenom zakona i izmjenom agresivnih i neodrživih planova“, objašnjava predsjednik SO.
„Urbanizacija planine ima određeni pozitivan i negativan uticaj na tradicionalno stočarstvo a time i na katune. Međutim, ovaj uticaj je neophodno analizirati iz više uglova“, kaže on. Pažnja stručne javnosti i nadležnih institucija mora se, sugeriše , usmjeriti na negativne efekte. Takođe i na „katune kao kulturni pejzaž, životnu sredinu i održivi razvoj“. Posljednjih godina, podsjeća Đukić, prirodni pejzaž planine ne mijenjaju samo saobraćajna i turistička infrastruktura.
„Konkretno, nijesu elementi urbanizacije planine Bjelasice vezani samo za žičare, parkinge, restorane, hotele, saobraćajnice, tunele. Postoje i neki negativni trendovi koji su pod izgovorom tradicionalnog stočarstva, a u stvari su divlja gradnja u turističke svrhe. Potrebno je utvrditi ko su na planini stočari, ko poljoprivredni i turistički preduzetnici, a ko samo ugostiteljski avanturisti“, poručuje Đukić.
Prema podacima lokalnih hroničara, katun Vranjak star je preko 150 godina. Običajnim pravom, katune na tom dijelu Bjelasice koristilo je više kolašinskih bratstava. Tu je i prvi turistički eko-katun u Crnoj Gori, koji je dio najatraktivnije turističke ponude Kolašina. Drvene kolibe u tom naselju građene su po uzoru na one u kojima su i prije 100 godina ljeti živjeli stočari tog kraja. U njima sada, uglavnom, odmaraju strani turisti.
Albanski biznismen Baškim Uljaj i Zoran – Ćoćo Bećirović, od prije tri godine, formalno su komšije stočarima sa Vranjka. Oni su od države zakupili, na 90 godina, oko 272.000 metara kvadratnih zemljišta u neposrednoj blizini katuna i državnog ski-centra. Najavili su skoru gradnju hotela, turističkog naselja, kao i vila i apartmana za prodaju.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice