Povežite se sa nama

Izdvojeno

URBANIZACIJA GASI TRADICIONALNE KATUNE NA BJELASICI: Bez plana i kontrole

Objavljeno prije

na

Skoro vijek i po duga tradicija ljetnjeg izdiga na kolašinski katun Vranjak, tvrde mještani,  vrlo skoro će biti prekinuta. Ekspanzija gradnje na Bjalasici prijeti da otjera kolašinske stočare sa tog  dijela planine.  Sve je  manje vode i paše, a sve više buke, prašine i smeća…

 

Katun Vranjak je „urnisan“, tvrdi kolašinski stočar Milić Ilinčić. Već 100 godina, objašnjava, Ilinčići koriste „pravo izdiga“ na taj dio Bjlasice. On je uvjeren da će, zbog gradnje hotela i žičara, kao i prateće infrastrukture,  samo još nekoliko ljeta moći sa stokom na planinu.  Vranjak je katun od nekoliko desetina  objekata, koji je nekad  korišćen isključivo za stočarstvo. Od prije par godina iznad drvenih tradicionalnih koliba  su sajle žičara državnog  Ski-centra Kolašin 1600. Gradnja prilaznih puteva skijalištu, rekonstrucija saobraćajnice prema Beranama, čiji je dio i tunel ispod planine, prijete da otjeraju stočare sa Vranjka. Na lokacijama u blizini katuna najavljena je i gradnja turističkih naselja i hotela.

„Ja ću izdizati sa stokom dok se god bude moglo. Drugog rješenja nemam. Međutim, mislim neće to biti još dugo. Već dvije godine se suočavamo sa ogromnim problemom nedostaka vode. Sve je kaptirano  za turističke objekte. Vode nema ni za stoku ni za nas. Buka građevinskih mašina, pojačana frekvencija ljudi, sve to čini da Vranjak više nije dobro mjesto ni za nas ni za stoku“, priča Ilinčić za Monitor.

Malo vode, ali previše smeća i prašine  dočekali su stoku na pašnjacima lani, tvrdi on.    Kaže i da se „vjekovni raj za stočare polako pretvara u veliko gradilište“. Bageri i kamioni ne mogu pored stada ovaca i krda krava, uvjeren je Iličić.

Slično razmišlja  i predsjednik Udruženja proizvođača lisnatog sira Ratko Pejić. Iako nije vezan za taj dio Bjelasice, on kaže da informacije koje dobija od stočara, nimalo ne ulivaju nadu. Obimna gradnja na planini i stočarastvo, objašnjava sagovornik Monitora,  ne idu zajedno.

„Voda je osnovni, ali ne jedini problem. Koliko čujem od vlasnika stoke, kojih je 20-ak na Vranjku, vode nema ni za najosnovnije potrebe. Koliko znam nije se desila ni, od države obećana, elektrifikacija tog katuna. Tako da je Vranjak sve manje mjesto za izdig“, kaže Pejić .

Mirko Šćepanović nije, isključivo, stočar, ali je poslom vezan za Vranjak. Zarađuje od organizovanja pješačkih i jahačkih tura. Kao turističkog poslenika raduje ga gradnja novih staza i hotela. Kao stočar, međutim, zapaža da katun doživljava velike promjene.

„Mislim da je dobro za turizam, a stočarima sve to jako smeta. Toliko je bilo dobrih pašnjaka, koji su sada uništeni velikim mašinama.Trava će se jednom opet pojaviti, ali proći će mnogo vremena dok se to ne desi. Prašina je u pojedinim djelovima katuna velika.  Posječena je šuma zbog novih staza, pa su  kolibe ostale na vjetrometini. Planina se promijenila, od raja za stočare, postaje turistički raj…“, kaže Šćepanović.

Prije dvije godine  oni koji sa stokom ljetuju na Vranjku imali su i muku više.  Bilo je njavljeno da će dio koliba biti srušen.  Kako je  tada objašnjavano iz Direktorata za inspekcijske polove uklonjeni bi bili  objekti izgrađeni  bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju, kao i oni   izgrađeni suprotno važećem planskom dokumentu.  Navodno, identifikovano je više nelagalnih objekata na, i oko trase budućih ski-staza. Stočari se sada  nadaju da se „od te sulude ideje zauvijek odustalo“.

Podsjećaju da su njihovi preci,  na osnovu običajnog prava, vijek i po  koristili katune na tom dijelu Bjelasice. Međutim činjenica je da je već godinama na planini više vlasnika objekata koji nemaju stoku.

Na to skreće pažnju i predsjednik Skupštine opštine (SO) Kolašin Milan Đukić.  Kako kaže za Monitor „infrastruktura, pogotovo hotelski kapaciteti treba da budu ograničeni i da se zaustavi njihova ekspanzija“. On tvrdi da se problem katuna Bjelasice, međutim, ne može ograničiti samo na taj uticaj.

„Divlja gradnja, koje je sve više i sprovodi se pod izgovorom ‘izdiga’, mora se spriječiti. U 21. vijeku, u domaćem i evropskom zakonodavstvu, ne postoji  institut običajno pravo. Državne i lokalne institucije ne smiju dozvoliti da sa planinom i katunima, narednih decenija prolazimo one negativne faze razvoja koje je imalo crnogorsko primorje 90-ih. Mislim na  najezdu  nelegalne i neplanske gradnje i uništavanje prirodnog i kulturnog pejzaža. Održivost stočarstva i turizma može se postići primjenom zakona i izmjenom agresivnih i neodrživih planova“,  objašnjava predsjednik SO.

„Urbanizacija planine ima određeni pozitivan i negativan uticaj na tradicionalno stočarstvo a time i na katune. Međutim, ovaj uticaj je neophodno analizirati iz više uglova“, kaže on. Pažnja stručne javnosti i nadležnih institucija  mora se, sugeriše , usmjeriti na negativne efekte. Takođe i na „katune kao kulturni pejzaž, životnu sredinu i održivi razvoj“. Posljednjih godina, podsjeća Đukić,  prirodni pejzaž planine ne mijenjaju samo saobraćajna i turistička infrastruktura.

„Konkretno, nijesu elementi urbanizacije planine Bjelasice vezani samo za žičare, parkinge, restorane, hotele, saobraćajnice, tunele. Postoje i neki negativni trendovi koji su pod izgovorom tradicionalnog stočarstva, a u stvari su divlja gradnja u turističke svrhe. Potrebno je utvrditi ko su na planini stočari, ko poljoprivredni i turistički preduzetnici, a ko samo ugostiteljski avanturisti“, poručuje Đukić.

Prema podacima lokalnih hroničara, katun Vranjak star je preko 150 godina. Običajnim pravom, katune na tom dijelu Bjelasice koristilo je više kolašinskih bratstava. Tu je i  prvi turistički eko-katun u Crnoj Gori, koji je dio najatraktivnije turističke ponude Kolašina. Drvene kolibe u tom naselju građene su po uzoru na one u kojima su i prije 100 godina ljeti živjeli stočari tog kraja. U njima sada, uglavnom, odmaraju strani turisti.

Albanski biznismen Baškim Uljaj i Zoran – Ćoćo Bećirović, od prije tri godine, formalno su komšije stočarima sa Vranjka. Oni su od države zakupili, na 90 godina, oko 272.000 metara kvadratnih zemljišta u neposrednoj blizini katuna i državnog ski-centra. Najavili su skoru  gradnju hotela, turističkog naselja, kao  i vila i apartmana za prodaju.

                                                                                    Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLAST I OPOZICIJA TRAŽE NOVU VLADU: Gladne oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su se članice vladajuće koalicije borile za preraspodjelu „osvojenih” resursa, Đukanović je utvrdio poziciju predvodnika opozicije i preuzeo inicijativu. Učvrstio je saradnju sa manjinskim partijama, povratio starateljstvo nad SDP-om i, raspisivanjem lokalnih izbora na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, doveo u pitanje najavljeni novembarski popis

 

Bliži se kraj 42. Vlade Crne Gore. Ono što se do sredine nedjelje slutilo, sada postaje izvjesno. Makar u mjeri u kojoj bilo šta na ovdašnjoj političkoj sceni može biti predvidvo. O tome smo, u srijedu, obaviješteni odvojenim saopštenjima sa sastanka predstavnika dvije najveće koalicije unutar vladajuće većine (DF i Demokrate) i sa zajedničkog susreta zvaničnika opozicionih partija.

Da ovakvoj Vladi Zdravka Krivokapića ističe rok upotrebe, saglasili su se DF i Demokrate. „Potrebno je rekonstruisati postojeću Vladu na način da umjesto dosadašnjih 12 ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika”, navedeno je u saopštenju u kome se naglašava da bi partije većine u novu vladu kandidovale svoje predstavnike „saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima”.

Koji sat ranije, medijima je proslijeđeno saopštenje sa sastanka partija parlamentarne opozicije u kome se kaže da se „dramatično stanje“ u zemlji može prevazići samo formiranjem prelazne Vlade „ograničenog mandata sa zadatkom organizovanja vanrednih parlamentarnih izbora”.

Sabiranjem poslanika iz poslaničkih klubova koji su u srijedu oglasili potrebu rekonstrukcije postojeće, odnosno, formiranje prelazne vlade, dolazimo do podatka da Vlada, u ovom sastavu, nema podršku više od dvije trećine parlamenta. Pošto 40 poslanika opozicije i makar 26 poslanika vladajuće koalicije (poslanički klub DF-a bez Pokreta za promjene – 16 poslanika, Demokrate – 10) traži promjene u izvršnoj vlasti.

Mnogo je teže pronaći formulu prema kojoj će neka od strana dobiti podršku 41 poslanika kako bi realizovala svoj naum. Sve uz pretpostavku da poslanici PzP (pet mandata), SNP (pet mandata) i nezavisni poslanik Marko Milačić podržavaju plan koji su osmislili DF i Demokrate.  Glavna nepoznanica je stav poslaničkog kluba Koalicije Crno na bijelo (tri poslanika GP URA i jedan poslanik Saveza građana CIVIS).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STUDIJA FONDACIJE FRIDRIH NOJMAN O RUSKOJ PROPAGANDI U SRBIJI: Podgrijavanje podjela u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Studija Tomasa Braja se ne bavi detaljno Crnom Gorom ali naglašava da Vučićevi toksični tabloidi vode veliku kampanju u smislu afirmacije srpskog identiteta Crne Gore i demoniziraju posrnulog Mila Đukanovića koji se skoro isključivo napada zbog odnosa prema Srbima i Kosovu

 

Nedavno objavljena studija Tomasa Braja (bivšeg dugogodišnjeg beogradskog šefa dopisništva Njemačke novinske agencije DPA) o dometima ruske propagande na Balkanu sa posebnim osvrtom na Srbiju je već izazvala reakcije i kontraoptužbe. Studija je objavljena pod naslovom „Ruski mediji na Balkanu – studija slučaja, kako moskovska propaganda utiče na Srbiju“ u izdanju Fondacije Fridrih Nojman.  Nakon što je beogradski dnevnik  Danas rezimirao i prenio glavne navode studije prije nedjelju dana se oglasio Sputnjik Srbija koji je napao Braja da se obrušio na Rusiju samo iz razloga što su Srbi „neizlečivo“ vezani za Rusiju. Sputnjik u svom odgovoru citira istraživanje iz 2019. godine u kome 80 odsto ispitanika podržava proširenje kontakta sa Rusijom. Takođe se spočitava Braju da „stvara konfuziju“, da je paranoičan, promašen, nedorečen i amater. Sputnjik se na samu studiju i njene argumente nevoljno i trivijalno osvrće i fokus drži na ad hominem napade protiv Braja.

Međutim Braj u svojim analizama konstatuje da „Rusija briljantno igra na terenu mekih instrumenata moći kako bi osvojila srca Srba“ te da Zapad, koji i sam ima velikih problema sa ruskom propagandom, taj isti uticaj ne primjećuje na Balkanu ili ga nipodaštava svodeći ga „samo“ na izvještavanje Sputnjika. Braj osim Sputnjika navodi čak 11 portala sa izrazito nacionalistički srpskim i pro-ruskim narativima. Međutim, razlopg za  brigu je to što  maltene svi glavni mediji u Srbiji, uključujući i B92 preuzimaju sadržaje Sputnjika i objavljuju ih bez  provjere ili ikakvog ograđivanja. Navodno se Sputnjik citira između 200 i 300 puta dnevno u srpskim medijima. Sputnjikova glavna urednica Ljubinka Milinčić ovaj uspjeh objašnjava time što Sputnjik „nikada ne falsifikuje, ne laže i ne stoji ni na čiju stranu“ kao i da „nikada nisu bili uhvaćeni u laži“.

Braj navodi da otvorena ruska propaganda u regionu ima tri glavna fokusa – Srbija, Rusija i Amerika.

O Srbiji se izvještava maksimalno pozitivno kao lideru u regionu kada je u pitanju privredni razvoj i pristupanje EU. Čak iako postoje problemi u zemlji oni su puno manji nego u okolnim zemljama kao što je  Hrvatska koja „u novu deceniju ulazi kao treća najgora članica EU“ i „prezadužena je za razliku od Srbije“. Takođe se naglašava srpsko liderstvo u nabavci ruskih vakcina, sama vakcinacija i srpska humanitarna pomoć regionu. Kosovo je i dalje među glavnim temama i uvijek se pozdravlja stav i politika srpskog rukovodstva kada je u pitanju „južna srpska pokrajina“ i „mudrost predsednika Vučića u upravljanju zemljom“.

Izvještavanje o Rusiji je zapravo model po kom se izvještava o Srbiji s dodatnim naglaskom na kompleks tema vojska/oružje. Tu se hvali superiornost ruske vojne tehnologije nad zapadnom. Glavna urednica Milinčić kroz rubriku „Moj pogled na Rusiju“  ističe „Ruski odgovor na zapadnu šizofreniju – Oružje kakvo niko u svetu nema“ i „Ruska vojska se već priprema za vojnu pobedu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo