Povežite se sa nama

Izdvojeno

ANDRIJEVICA, DVA SLUČAJA PALJENJA I DEMOLIRANJA AUTOMOBILA: Provokacije ili incidenti

Objavljeno prije

na

Šta se krije iza nedavnih dešavanja u Andrijevici, nije jasno. Teško je povjerovati da su dva incidenta u jednoj noći slučajnost. Ali je opasno i donositi zaključke prije nego se utvrdi puna istina

 

Dva incidenta u Andrijevici – paljenje automobila Čedu Jeliću i demoliranje automobila u andrijevičkom selu Gračanica u vlasništvu Perice Perovića – ustalasala su prošlog vikenda i podigla na noge stanovnike tog malenog grada, koji su organizovali protest pred zgradom tamošnjeg Odjeljenja bezbjednosti.

Građani Andrijevice, kojima se pridružio i jedan broj Beranaca, nekoliko sati su držali u blokadi regionalni put Berane – Andrijevica – Plav, tražeći razgovor sa vrhom policije. Oni su podsjetili da je prije šest mjeseci zapaljen automobil još jednog njihovog sugrađanina i sve doveli u vezu sa njihovim navodnim predvođenjem prošlogodišnjih litija.

Da su u pravu, kako su kazali, govore činjenice da je automobil člana Nove srpske demokratije Perice Perovića čitav bio išaran grafitima vulgarne sadržine i porukom ,,ovo je MNE”.

Automobil koji je, zapravo, vlasništvo njegovog sina, osvanuo je demoliran, izlomljenih stakala i retrovizora.

Iste noći, koji sat ranije, Jeliću je automobil bio parkiran kod prijatelja kada je primijećeno da gori i potpuno je havarisan, uprkos brzoj intervenciji vatrogasaca.

Prije šest mjeseci u Andrijevici je zapaljen i automobil Milije Asanovića, a sva tri vlasnika automobila tvrde da je napad na njihovu imovinu motivisan njihovim učešćem na litijama, koje su održavane prošle godine u znak protesta zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Policija OB Andrijevica i CB Berane se ovim povodom nije zvanično oglašavala. Nezvanično je saopšteno da je zbog posljednjeg paljenja automobila privedeno više osoba na informativni razgovor i da čine sve da rasvijetle ovaj incident.

Poziv za informativni razgovor dobio je i bivši predsjednik Opštine Andrijevica Srđan Mašović, koji je zbog toga izrazio žestoko negodovanje.

On je zbog toga zatražio da bude poligrafski ispitan radi zaštite ličnog integriteta.

Mašović je rekao da ga je prijavio Jelić zbog sumnje da mu se, navodno, sveti zbog ranije prijave koju je protiv njega podnio, dok je bio predsjednik Opštine.

,,Ja sam u policiji zatražio da budem poligrafski ispitan i zbog Čeda Jelića, i tadašnje prijave i sadašnjeg paljenja auta. Tražim to iz moralnih i ljudskih razloga da zaštitim lični integritet”, rekao je Mašović.

On je dodao da se za devet godina mandata trudio da bude predsjednik svih građana i da je mnogima pomogao ne gledajući na politička opredjeljenja.

,,Nikada ni Čedu, ni bilo kom tadašnjem opozicionaru i učesniku litija, nisam ni lično naudio, niti sam bilo koga podstrekavao da im se učini bilo kakva nepravda”, kazao je on.

Mašović je apelovao da policija hitno rasvijetli paljenja vozila Jeliću.

,,Zatražio sam u policiji, a evo tražim i putem medija da budem poligrafski ispitan na sve okolnosti koje sam vam rekao”, kazao je bivši predsjednik Opštine Andrijevica.

Strasti u Andrijevici toga dana stišale su se tek naveče i građani su se razišli uz zahtjev da ih što prije na razgovor primi direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama saopštilo je da je formiralo predmet povodom paljenja automobila u Anadrijevici.

,,Povodom požara na putničkom motornom vozilu (marke Volkswagen Sharan, reg. oznaka BP BE 126) vlasništvo Č.J. iz Andrijevice, formiran je predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, koje je odmah po dobijenom obavještenju o ovom događaju Upravi policije CB Berane dalo nalog da izvrši uviđaj na lice mjesta”, saopšteno iz ovog tužilaštva.

Oni su dodali da su u ovom predmetu angažovani i sudski vještaci protivpožarne i mašinske struke povodom utvrđivanja uzroka požara i visine pričinjene štete na ovom vozilu.

,,Nakon što policija dostavi sva potrebna obavještenja i nakon što angažovani vještaci dostave svoje nalaze i mišljenja tužilaštvo će se na osnovu toga izjasniti o navedenom događaju.

Izviđaj je u toku”, zaključuje se u saopštenju ODT Berane.

Ni poslije skoro tri godine nije rasvijetljeno ko je zapalio tri vozila ispred kuće tadašnjeg sportskog radnika i funkcionera DF-a u Andrijevici, aktuelnog potpredsjednika Opštine Andrijevica, Veska Raketića, u selu Navotina.

Imovina koja je uništena mjeri se desetinama hiljada eura. Jedan autobus sa dvadeset i šest sjedišta, nešto manji sa dvadeset mjesta, kao i kombi sa devet sjedišta. Sa vozilima je izgorio i dobar dio sporstke opreme Rukometnog kluba Berane 2003.

,,Vještak iz Podgorice je našao tragove benzina, što govori o tome da nema nikave sumnje da je požar bio podmetnut”, priča Raketić za Monitor.

Sadašnji potpredsjednik ove Opštine već tada je kao odbornik bio prepoznat kao čovjek bez dlake na jeziku, koji je posebno kritički govorio o tajkunima koji grade male hidrolektrane na području Andrijevice, ali i o kriminalnim bandama koje diluju drogu na veliko ili na sitno, na ulici i u kafićima.

,,Tražio sam poslije toga da mi dostave dokumentaciju, makar izvještaj vještaka. Nikada, međutim, od tada ništa nisam dobio od dokumentacije, niti me je ko više ikada kontaktirao. Predmet je završio i kupi prašinu u nekoj fioci. To su činjenice”, kaže Raketić.

Ovaj čovjek danas ističe da je potpuno revoltiran i da stiče utisak da bi mnogi željeli da se taj slučaj potpuno prepusti zaboravu.

,,Nadam se da se to neće desiti, a pribojavam se da će biti tako”, konstatuje Raketić.

Dobro upućen policijski službenik objašnjava da su podmetanja požara pod automobile i drugu imovinu krivična djela koja su vrlo teška za otkrivanje.

,,Tačno je da forenzika napreduje i da se dolazi do nekih tragova do kojih se ranije nije moglo doći. Ali, sve vam govori činjenica da skoro da ni u Andrijevici, kao ni u susjednim Beranama gdje je bilo desetine slučajeva podmetanja požara, čak i policijskim službenicima, ni jedan nije rasvijetljen”, kazao je taj službenik.

On objašnjava i da se za podmetanje požara obično ,,angažuju” sitniji delikventi, koji su za male pare spremni da počine i mnogo teža krivična djela. Naručioci, odnosno nalogodavci, ostaju još dublje u sjenci nikada razjašnjenih požara.

Šta se konkretno krije iza posljednjih dešavanja u Andrijevici, nije jasno. Teško je povjerovati da su dva incidenta u jednoj noći slučajnost. Ali je opasno i donositi zaključke prije nego se utvrdi puna istina.

                                                                                              Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

POTPISAN TEMELJNI UGOVOR IZMEĐU VLADE I SPC-a: Ispalo, tako, kako je ispalo 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Patrijarh SPC-a  Porfirije i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin. Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i oštrih prepirki o ulozi i mjestu Srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore

 

U srijedu ujutro je osvanula vijest da su u Vili Gorica predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović i njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije Perić iznenada i konačno stavili potpise na Temeljni ugovor (TU) kojim se uređuju odnosi između države i većinske crkve u Crnoj Gori. U tu svrhu patrijarh i njegovi saradnici su prebačeni, opet helikopterom, iz Beograda u kamp specijalne policijske jedinice na Zlatici odakle su ih domaćini, opet pod teškom pratnjom, doveli u Blažovu vilu. Glavni domaćin, predsjednik Vlade, je 31. jula izjavio da je informacija da će Temeljni ugovor biti potpisan 3. avgusta zapravo „dezinformacija“ kao i da sami datum još nije bio preciziran. Na jučerašnjem presu je kazao  da nije znao datum već je očekivao 6. ili 14. avgust ali je ispalo tako kako je ispalo.

Tehnički čitava operacija je izvedena maltene besprijekorno. Kritičari, oponenti i javnost  su dovedeni pred svršen čin.  Sami čin je kulminacija godina i decenija debata i često oštrih prepirki o ulozi i mjestu srpske crkve u javnom i političkom životu Crne Gore.

Ubrzo je stiglo saopštenje Demokratske patrije socijalista (DPS) i njenih satelita kojim se traži izglasavanje nepovjerenja Vladi radi „zaštite vitalnih državnih interesa Crne Gore“ i očuvanja „šansi da naša zemlja krene putem evropske integracije“.  Vlada je optužena da je „stavila odnos sa SPC-om u prvi plan“, da je „dovela do podizanja tenzija u društvu“ te da je izgubljeno vrijeme za kvalitetno ispunjavanje obaveza iz evropske agende“. Dostavljeni su potpisi 36 poslanika, bez Bošnjačke stranke (BS) i Albanske koalicije. Da bi oborili Vladu DPS-u će trebati i makar jedna glas iz stare parlamentarne većine. Iz Vlade i URA-e je odgovoreno da je ugovor sa SPC-om  „formalno-pravno marginalno pitanje koje određenim političkim strukturama dugo vremena služi kao koristan politički alat za destabilizaciju i polarizaciju društva“ te da se treba okrenuti životnim pitanjima, suzbiti kriminal i ubrzati evropske integracije. URA je podsjetila da je u junu navršeno 10 godina od početka pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU) i da za čitavih 10 godina, Crna Gora je, kao najuspješniji pregovarač, uspjela privremeno zatvoriti samo 3 od 33 poglavlja.

Ove godine se navršava i 10 godina od Temeljnog ugovora koji je kao prijedlog DPS-ovoj Vladi tada dostavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović. Iz crkve je rečeno da na taj dokument, koji je inače bio puno povoljniji za crnogorske državne i nacionalne interese, nikada nije odgovoreno. Ugovor je trebao potpisati mitropolit Amfilohije u ime Episkopskog savjeta Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Mnogi analitičari smatraju da je lideru DPS-a, sedmostrukom premijeru i dvostrukom predsjedniku zemlje Milu Đukanoviću više odgovaralo da drži pitanje odnosa sa SPC-om otvorenim i da koristi i podgrijava podjele u društvu kako bi lakše vladao. Đukanović je prve predsjedničke izbore 1997. godine dobrim dijelom dobio zahvaljujući podršci mitropolita Amfilohija koji mu je prije toga upriličio i posjetu Patrijaršiji u Beogradu i slikanje sa tadašnjim patrijarhom Pavlom. I referendum za nezavisnost 2006. godine je prošao bez problema zahvaljujući cetinjskom mitropolitu koji je upadljivo ostao po strani odbijajući da javno podrži blok za ostanak u zajednici sa Srbijom. Mitropolit je dosljedno pomagao režim uvijek skrećući zapaljivim izjavama fokus sa gorućih životnih tema na identitetska pitanja i tumačenje prošlosti.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE TEME U SJENCI VISOKE POLITIKE: Život na čekanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Elektroprivreda, Željezara, Aerodromi, nastavak auto-puta… Ljetnja sezona, javni dug, platni promet… Partijsko zapošljavanje i egzodus radne snage… Teme o kojima se ne govori

 

Aerodromi Crne Gore dočekali su, u srijedu, milionitog putnika u 2022. Dok je Petar Radulović, zamjenik izvršnog direktora Aerodroma, skupa sa vršiteljkom dužnosti izvršne direktorice Air Montenegro, putnici iz Istambula uručivao prigodan poklon (besplatnu avio kartu) Odbor direktora kompanije koja gazduje aerodormima u Podgorici i Tivtu donio je odluku o smjeni izvršnog direktora Gorana Jendreoskog. I imenovanju jednog od njegovih pomoćnika za v.d. direktora.

Tako je prestižni klub državnih institucija i preduzeća sa upravom u v.d. stanju dobio još jednog člana.

Da li zbog neočekivanog razrješenja direktora za koga je prije nepunih četrnaest mjeseci rečeno kako ga krasi ,,bogato radno iskustvo u vazduhoplovstvu” (obrazloženje za smjenu nijesmo čuli), tek i u Vladi su se sjetili da tender za izbor koncesionara koji bi trebalo da gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici nekoliko narednih decenija, još nije završen. Taj je posao započela, i trebala da ga privede kraju, još Vlada Duška Markovića, odnosno, resorno Ministarstvo saobraćaja kojim je tada upravljao Osman Nurković. Prije dvije godine, ili još ranije.

Postoje tri rješenja za nastalu situaciju, prosvijetlio nas je premijer Dritan Abazović objašnjavajući kako Vlada može prihvatiti ponudu i potpisati ugovor sa nekim od tadašnjih kandidata (iako su se uslovi u međuvremenu dramatično   promijenili), raspisati novi tender ili odustati od traženja koncesionara i Aerodrome zadržati pod državnom upravom. Premijer nije pomenuo ali ima i četvrto rješenje, čini se najvjerovatnije: da aktuelna Vlada taj posao, kao i mnoga druga proljetošnja obećanja, ostavi u amanet svojim nasljednicima.

Do tada će Aerodromi i država kao njihov vlasnik, očekivati od manadžmenta u v.d. stanju ,,ubrzanje započetih procesa modernizacije”. Iskustvo uči da bi se narečeni proces mogao svesti na nova zapošljavanja. U Aerodromima je od prethodnih izbora do početka ljeta zapošljeno 140 novih radnika.

Približno, to je nekih pet posto od ukupnog broja onih koji su posao u državnim preduzećima našli nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Riječ je, računaju u medijima i Ministarstvu kapitalnih investicija, o nekih 2,6 hiljada novozapošljenih. Skoro četvrtina njih uhljebljena je u pljevaljskom Rudniku uglja (posljednji podaci govore o 646 novih radnika na određeno, neodređeno vrijeme i sa ugovorima o djelu). Negdje na pola tog posla, iz Pljevalja smo saznali da među novozaposlenima nema nijedan pripadnik manjina. Do danas, nema naznaka da je politika jednonacionalnog zapošljavanja bitnije promijenjena. Kao što se ne vidi da aktuelna Vlada pokušava uraditi išta drugačije oko partijske raspodjele plijena.

Da se vratimo Aerodromima i njihovom milionitom putniku. Poređenja radi, u ljeto 2019. oba su crnogorska aerodroma dočekala i darovala svog milionitog putnika. Tivat nešto ranije od Podgorice – 31. avgusta u odnosu na drugu polovinu septembra.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo