Povežite se sa nama

Izdvojeno

STRATEŠKI PLANOVI RAZVOJA SJEVERNIH OPŠTINA: Samo želje na papiru

Objavljeno prije

na

Analiza strateških planova razvoja sjevernih opština pokazuje da je to nerijetko bio tek preambiciozan „spisak želja“. Na desetine planiranih projekata postoji samo na papiru, iako su rokovi za njihovu realizaciju odavno prošli

 

ormalnu obavezu da donesu četvorogodišnje ili petogodišnje strateške planove razvoja u minulom periodu ispunile su gotovo sve opštine na sjeveru. Međutim, analiza tih dokumenta pokazuje da su nerijetko bili tek preambiciozan „spisak želja“. Na desetine planiranih projekata postoji samo na papiru, iako su rokovi za njihovu realizaciju odavno prošli.14

Kreirajući nove strateške planove razvoja (SPR) mnoge opštine su „zaboravile“ da se osvrnu na uspješnost prethodnih. Oni koji su to uradili, suočili su se sa činjenicom su nerealno planirali ili imali neumjerenu ambiciju. Mnogi projekti, čija je realizacija oročena na četiri ili pet godina, nazavršeni su ili, čak, nezapočeti.

Dugoročni plan razvoja opštine, kojim se bliže definiše razvojna politika, služi kao osnov kreiranje budžeta, ili kandidovanje projekata kod donatora. Donošenje tog dokumenta je zakonska obaveza.

U Pljevljima, prošlim petogodišnjim SPR bio je zacrtan završetek 77 projekata. Kada je u oktobru prošle godine, sa značajnim zakašnjenjem, donošen novi plan, analiza je pokazala da je od 2013. do 2018, završeno svega – 11. Ukupna vrijednost ralizacije je 16,5 milona eura, a SPR je predviđao ulaganja vrednija od milijardu.

„Djelimično je realizovano, ili je realizacija u toku, 25 projekata, a čak 31 nije realizovan. Posmatrano prema prioritetnim oblastima, najviše je projekata sprovedeno u okviru unapređenje ambijenta za zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva. To se odnosi na oblasti kulture, obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite i sporta. Broj nerealizovanih projekata obuhvata i projekte od kojih se u toku realizacije, na neki način, odustalo, iz razloga njihove ekonomske opravdanosti“, zaključak je iz novog SPR te opštine, koji će važiti do 2025. godine.

U prethodnom periodu nije realizovan projekat rekonstrukcije postrojenja za preradu pitke vode na Pliješi, te distributivne mreže i dovodnog cjevovoda od Odžaka do Pljevalja.

Mješani pljevaljskih sela još nijesu dočekali izgradnju puta Kosanica – Glibaći – Bobovo, vrijednog 14 miliona eura. Nije urađena ni zapadna obilaznica oko grada, duga oko četiri kilometra, kao ni cementara, i projekat rekultivacije deponije Maljevac . Dugo najavljivana toplifikacija grada takođe je  još „pusta želja“, kao i izgradnje druge faze Osnovne škole na Gukama. Pljevljaci nemaju ni davno planirano gradsko klizalište.

Gradska pijaca još je neuređena, iako je još prije tri godine trebalo da bude  završena rekonstrukcija vrijedna četiri milona eura. Opština Pljevlja nije završila ni „jeftinije“ planove, kako što je studija o zdravstvenom stanju građana, za što je trebalo samo oko 10.000 eura. Neki od nerealizovanih planova samo su prepisanhi u novi SPR. Tako je sa izgradnjom otvorenog bazena. I dalje je među prioritetnim projektima i izgradnja cementare. Rekonstrukcije zgrada Gimnazije i Opštine, takođe.

Pravadajući što nijesu relizovali dio planiranih projekata iz prethodnog SPR u Opštini Andrijevica su konstatovali da su „potrebe građana velike, određene intervencije jako skupe, a da je budžet lokalne samouprave jako limitiran“.

„Pregledom izvora finansiranja može se vidjeti da su sredstva iz budžeta opštine korištena za svega 11 odsto za finansiranja prioriteta iz strateškog plana. Oko 38 odsto su sredstva iz kredita. Država, EU i međunarodne organizacija finansirale su preko 50 odsto prioritetnih projekata…“, konstatovano je u novom andrijevačkom SPR.

Iako aktuelni SPR opštine Kolašin važi do naredne godine, većina planiranih projekata iz tog dokumenta,  donesenog 2018, nije ni započeta. Plan je rađen za vrijeme prethodne lokalne vlasti. Njime su planirani projekti sadržani u višedecenijskim obećanjima političara. Međutim, pokazalo se su i dalje krupan zalogaj za lokalnu vlast.

Među projektima, koji je trebalo da se realizuju do naredne godine je i izgradnja gradske toplane i uspostavljanje daljinskog grijanja na gradskom području.

Još nije ni započeto uspostavljanje i promocija sistema selektivnog sakupljanja otpada, kao ni izgradnja reciklažnog centra.

U odnosu na prije tri godine, nije se odmaklo ni u izgradnji infrastrukture u biznis zoni „Bakovići”. Na tom prostoru bila je planirana izgradnja vodovodne, komunalne, putne i električne infrastrukture. Očekivalo se da se poveća broj investitora u biznis zoni, ali i značajno smanji nezaposlenost u opštini.

Rekonstrukcija gradske pijace, takođe, još je samo ideja. Do naredne godine,  prema Planu, trebalo je da bude završena i rekonstrukcija Doma učenika i davanje u zakup kroz privatno-javno partnerstvo. Taj objekat u Sportskoj zoni je i dalje ruina i trenutno nema nikavu namjenu. Bila je planirana i rekonstrukcija Spomen doma, zgrade u kojoj su smještene kancelarije lokalne uprave, Uprave za imovinu, te nekih političkih stranaka…

Tokom prve tri godine, perioda na koji se plan odnosi, ništa nije rađeno ni na zaštiti i promociji kulturnog i arhitektonskog identiteta grada. Usklađivanje  obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada još je veliki problem.

I predhodni SRP Kolašina, kako se ispostavilo, bio je podjednako nerealan.  Relizovano je svega 13 projekata, što je tek trećina planiranih.

Među rijetkim opštinama, koje su se pohvalile stepenom relalizacije starih SPR, su Žabljak i Bijelo Polje. Kako tvrde u bjelopoljskoj lokalnoj upravi do 2017. godine relizaovali su 292 projekta ukupne vrijednosti 149 milona eura.

„Neki projekti su realizovani iako nijesu planirani. To se dešavalo kada su se ukazivale  mogućnosti korišćenja za to raspoloživih izvora na koje se za te namjene prilikom usvajanja plana nije računalo“, tvrde u Opštini. Sumiranje rezultata aktuelnog dokumenta slijedi na kraju ove godine, pa kažu da očekuje da će biti podjednako zadovoljni kao i prije četiri godine.

Na Žabljaku je iz prethodnog dokumenta ralizovano tri četvrtine planiranog.

                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo