Kako će biti vrijeme poslije Đukanovića zavisiće od dubine posrnuća ovog društva, i od kapaciteta onih koji ga nasljeđuju. Budućnost nije zagarantovana. I zavisi od svih nas.  Sigurno je:  vrijeme je da Đukanović ode. Uz ostalo,  i zbog  svih onih koji žele bolju Crnu Goru, a nisu zadovoljni učinkom  postavgustovske vlasi. Ta vlast za   duže od dvije godine nije uspjela da donese suštinske promjene. Đukanović joj je  izgovor za sve

U nedjelju ćemo imati novog predsjednika. Ili  novog – starog. Pobjeda Jakova Milatovića ili Mila Đukanovića,  zavisiće od  njihovih „rezervoara“, kako je to sročio aktuelni predsjednik. U prevodu – glasova onih koji iz različitih razloga nijesu glasali za ova dva kandidata u prvom krugu. Pobijediće onaj čiji rezervoar bude – puniji.

Đukanović očekuje podršku dijaspore, krajeva u kojima ima tradicionalnu podršku a čija je izlaznost u prvom krugu bila mala, te glasača SDP-a.

Milatović, polaže nade u one koji su u prvom krugu glasali za predsjedničke kandidate iz redova avgustovskih pobjednika, kada je na izborima 2020, nakon tri decenije, pao Đukanovićev DPS. Nakon čega je on preuzeo funkciju ministra ekonomije u Vladi Zdravka Krivokapića.

Matematika kaže da su brojke na Milatovićevoj strani. Avgustovski pobjednici i u međuvremenu izrasla Evropa sad, partija iz čijih redova dolazi Milatović, zbirno imaju većinu u odnosu na Đukanovića, kako u prvom krugu predsjedničkih, tako i na lokalnim i parlamentarnim izborima od avgusta. No, kako politika nije matematika, posebno ne domaća, u obzir se moraju uzeti i drugi faktori koji trku u nedjelju čine neizvjesnijom nego se na prvi pogled čini.

U posebnom predizbornom fokusu je dijaspora. Odnosno koliko je ona zaista Đukanovićev – rezervoar. Prema podacima Uprave za saradnju sa dijasporom, u inostranstvu je oko 150 hiljada građana koji imaju pravo glasa u Crnoj Gori.

Đukanović je  pojasnio da se do sad nije „naprezao“ , jer  „ne treba dodavati gas do daske u prvom krugu”.  Sad kad doda gas, imaće, prema sopstvenoj računici –  40 hiljada dodatnih glasova iz dijaspore.  Neke druge računice, međutim, kažu, da Đukanovićev rezervoar nije toliko pun da ga dovede do cilja. Oni koji podržavaju Milatovića, tvrde da Đukanović ne može dobiti ni –  četiri hiljade glasova iz dijaspore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima

Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.

Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.

Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom,  uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.

Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima  a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.

Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.

Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.  

Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe,  smijenjen u martu 2021.

Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.

,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore

Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.

„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.

Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.

On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.

Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari