Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMOKVA BAY – PRVI TURISTIČKI KOMPLEKS U PAŠTROVIĆIMA: Opšta saglasnost za gradnju

Objavljeno prije

na

Idejnim rješenjem projekta koji je nedavno prihvaćen u Ministarstvu, na 19 parcela na Smokvici predviđena je gradnja kompleksa od oko 60.000 kvadrata, što je više nego što ima Stari grad Budva ili Zavala, na primjer. Planom je dozvoljena spratnost do 10 etaža, međutim, projektom je predviđeno da hoteli i depadansi mogu imati najviše do 8 spratova. Najekskluzivnije sadržaje u naselju predstavljaju rezidencijalne vile raspoređene kaskadno do same morske obale

 

Na padinama obraslim makijom, koje se okomito spuštaju prema moru, na lokalitetu sela Smokvice, u Reževićima, smještenog između Rta Skočiđevojka i Perazića Dola, gradiće se prvi turistički kompleks na ovom dijelu budvanske rivijere. Konzorcijum tri inostrane kompanije – V.A.S. Invest, Boticelli Land Development i AVA Development, sa rusko-izraelskim kapitalom, planirao je da u neposrednoj blizini manastira Reževići, na prostoru površine 145.000 kvadrata,  sagradi ogroman hotelsko-apartmanski kompleks Smokva Bay, sa dva luksuzna hotela, nizom rezidencijalnih vila i jednog broja apartmana za tržište, sa novim plažama, marinom, pristaništima i svim onim sadržajima koje ovakav projekat podrazumijeva.

Prvi hotelski kompleks na budvanskoj rivijeri izgrađen je u Bečićima šezdesetih godina prošlog vijeka. Riječ je o hotelima Bečićka plaža, koje je izgradilo budvansko državno preduzeće Avala. Tokom proteklih pola vijeka, ništa slično na teritoriji vodeće turističke opštine nije podignuto, sa izuzetkom manjeg Turističkog naselja Slovenska plaža.

A nije da nije bilo planova i ideja. Propale su sve državne strategije i planovi za izgradnju ekskluzivnih turističkih rizorta na Jazu, u Kamenovu, na plaži Lučice u Petrovcu, kao i najveći od svih projekata, plan turističke valorizacije naselja Buljarice.

Možda je zato projekat izgradnje ekskluzivnog i gabaritnog turističkog naselja u Reževićima dobio svu potrebnu podršku, na svim nivoima vlasti u Crnoj Gori. Trojica ministara nadležnog Ministarstva bavila su se problemima realizacije ove značajne investicije od par stotina miliona eura.

Jedna od prvih odluka prethodnog ministra Ministarstva održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića, po stupanju na funkciju 2017, bila je izdavanje saglasnosti na Predlog izmjena i dopuna urbanističkg projekta Turističko naselje Smokvica, koji su kasnije usvojili odbornici SO Budva.

Slična obaveza sačekala je i novog ministra Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića, koji je 26. januara potpisao Rješenje o saglasnosti „na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju turističkog naselja T1 i T3 sa centralnim objektom – hotelom sa 5 zvjezdica, sa vilama i depandansima, ukupne bruto građevinske površine nadzemnih etaža od 59.880 m2, u zahvatu UP TN Smokvica – Izmjene i dopune“. Bio je to prvi turistički kompleks koji je ministar Mitrović lično odobrio.

Ministrovim potpisom okončana je višegodišnja borba investitora da započnu radove na zemljištu koje su kupili 2005, u jeku investicione euforije koja je prije petnaestak godina zahvatila područje Crnogorskog primorja. Jedna od senzacionalnih transakcija koja je obilježila zlatni investicioni period u budvanskoj Opštini bila je kupovina zemljišta u Reževićima, kada je grupa ruskih bankara, okupljena oko kompanije V.A.S. Invest, kupila parcelu od 15 hektara za sumu od 25 miliona eura. Opština je prodajom zemljišta u svom vlasništvu prihodovala 13 miliona eura, dok su ostatak dobili mještani prodajom svojih imanja.

Ubrzo je donijet UP TN Smokvice koji je u potpunosti podržao namjere i planove investitora, koji ipak nisu realizovani jer su bili nerealni. Urbanistički projekat je kasnije mijenjan nekoliko puta. Tadašnji ministar Branimir Gvodenović vraćao je Opštini plan na doradu čak četiri puta, što su mnogi tumačili kao posebnu vrstu ucjene i pritiska na investitore.

Idejnim rješenjem projekta koji je nedavno prihvaćen u Ministarstvu, na 19 parcela na Smokvici predviđena je gradnja kompleksa od oko 60.000 kvadrata, što je više nego što ima Stari grad Budva ili Zavala, na primjer. Planom je dozvoljena spratnost do 10 etaža, međutim, projektom je predviđeno da hoteli i depadansi mogu imati najviše do 8 spratova. Najekskluzivnije sadržaje u naselju predstavljaju rezidencijalne vile raspoređene kaskadno do same morske obale.

Arhitekturu projekta Smokva Bay potpisuje projektni biro A-Tim Studio iz Podgorice, čiji su osnivači Željko Ratić i arhitekta Marko Katnić, koji je i izvršni direktor biroa. Angažovani su i mnogi drugi saradnici i arhitekte iz Londona, kako bi se ispoštovali visoki standardi poznatog hotelskog lanca Accor, čiji će brendovi biti zastpupljeni u kompleksu Smokva Bay.

Nije poznato zašto su investitori odustali od nagrađenih rješenja ranije spovedenog međunarodnog konkursa za idejno arhitektonsko rješenje TN Smokvica, za koje su imali samo riječi hvale.

Podsjećamo, u februaru 2017. raspisan je međunarodni pozivni konkurs za idejno-arhitektonsko rješenje TN Smokva Bay. Dvije prve nagrade stručnog žirija podijelili su poznati arhitektonski biro Tabanlioglu Architects iz Istanbula i Artprojekt iz Beograda. Radovi italijanskih arhitekata iz biroa Lazzarini Pickering Architetti iz Rima i biroa Mitarh Studio, arhitekte Branislava Mitrovića iz Beograda, podijelili su tom prilikom drugu nagradu. Prezentacija konkursnih radova održana je u budvanskom hotelu Moskva, uz prisustvo cjelokupnog tadašnjeg rukovodstva Opštine Budva, predstavnika nagrađenih radova i investitora.

Govorilo se i o prvom eko rizortu na Crnogorskom primorju, koji će ponuditi potpuni komfor svima koji žele mir i pravi doživljaj prirode, bez jahti i svega onoga što drugi objekti nude, sa rješenjima koja su u poptunosti u skladu sa prirodnim okruženjem lokacije Smokvice.

Da li je uobičajeni manir stranih i domaćih investitora u Crnoj Gori da raspisuju konkurse tek onako, reda radi, a da kasnije izvedu objekte po nekim drugim rješenjima, primijenjen i u slučaju Smokva Bay, jednom od najvećih investicionih projekata na teritoriji opštine Budva? Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata ne sprečava ih u tome, jer javni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje objekata nije obavezan, osim za objekte za potrebe državnih organa, lokalne samouprave i institutcija od javnog značaja.

Kompanija V.A.S. Invest zaključila je u novembru prošle godine dugoročni investicioni ugovor sa JP Morsko dobro o zakupu dijela obale za izgradnju novih kupališta, na rok od 25 godina. Zakupili su dio stjenovite obale u dužini od 560 metara, površine 18.630 kvadrata, preuzevši obavezu da na njoj izgrade pješčanu plažu sa svim potrebnim sadržajima.

Projekat Smokva Bay uživa punu podršku lokalne uprave u Budvi. Predsjednik Opštine Marko Bato Carević kazao je kako će „realizacijom ovog projekta Budva dobiti najznačajniju investiciju u svojoj istoriji, a Crna Gora rizort po visokim svjetskim standardima“.

„Budvi ne trebaju stambene zgrade i stanovi za prodaju, Budvi trebaju hoteli visoke kategorije i elitni turistički rizorti. Ne možemo govoriti o elitnom turizmu bez kvalitetne turističke infrastrukture, zato smo podržali ovu ideju uzimajući u obzir sve benefite koje jedna ovakva investicija donosi našem gradu“, kazao je Carević.

Njegov prethodnik Dragan Krapović ranije je ocijenio je da su „ponuđena rješenja na tragu onoga što Budva promoviše, a to je održivost. Izgrađeni objekti neće remetiti vizure dok se vozite Jadranskom magistralom, već će oplemeniti ambijent i dati novu vrijednost ovom dijelu obale“.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo