Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SIROMAŠTVO: Svako treće dijete gladno

Objavljeno prije

na

Ispod praga siromaštva živi svako treće dijete u Crnoj Gori, i skoro isto toliko mladih od 18 do 24 godine. Da je država brinula o njima kao o propalim preduzećima za čije garancije je dala 220 miliona, gladi ne bi bilo. Ovako je ima itekako

 

Sva djeca u Crnoj Gori do navršene šeste godine života će primati dječji dodatak u iznosu od 30 eura, djeca u stanju materijalnih i drugih potreba primaće od 44 do 60 eura (umjesto dosadašnjih 23,68 do 39,57) do navršene 18. godine, svi udžbenici za sve osnovce u Crnoj Gori biće besplatni! Ove, za Crnu Goru velike promjene, najavili su predstavnici nove većine i obećali da će ih izglasati na skupštinskom zasijedanju 18. februara.

Najava je došla samo par dana nakon što je UNICEF predstavio podatke po kojima je svako treće dijete u Crnoj Gori gladno. Više od 45.800 djece u našoj zemlji živi ispod granice rizika od siromaštva, preživljavajući sa 2,14 eura dnevno, saopštili su iz UNICEF-a. Oni su se pozvali na podatke Monstata koji pokazuju da je 33,7 odsto djece u Crnoj Gori izloženo riziku od siromaštva.

„Trenutni model socijalne politike u Crnoj Gori nije efektan po pitanju smanjivanja siromaštva djece, jer stiže do malog broja porodica. Svako treće dijete raste u siromaštvu prema zvaničnoj statistici, a tek svako deseto dobija dječji dodatak”, kaže za Monitor šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

O dosadašnjoj brizi države o ovom problemu govori podatak da je samo  14.237 djece primalo neki vid pomoći od države, dok više od 30.000 mališana, koji su u riziku od siromaštva, nije imalo novčanu pomoć.

„Ja nikad ne nosim užinu, a kad me pitaju drugarice zašto,  kažem da nisam gladna. Malo ih slažem”, ispovijest je učenice petog razreda koju je prošle godine objavilo Udruženje roditelji. Učenik šestog razreda kazao je: „Ja mrzim kad je odmor u školi, uvijek sjedim sam u dvorištu, oni svi trče u prodavnicu da kupe užinu”.

O tome koliko je ova država zapostavila najmlađe govore zvanični podaci. Po njima stopa rizika od siromaštva djece u Crnoj Gori znatno je veća (za 9,2 procentna procenta) od nacionalnog prosjeka za ostalo stanovništvo koji iznosi 24,5 odsto.

„Podatke ovog istraživanja valja posmatrati i kao pravo stanje stvari, ali i alarm da se svi u sistemu moramo na efikasniji način pozabaviti politikama socijalne i dječije zaštite”, kaže za Monitor Lepa Žunjić iz Udruženja roditelji.

U ovom udruženju osnovali su SOS liniju za roditelje. Od socijalno ugroženih porodica stižu im apeli za pomoć – u osnovnim životnim namirnicama, odjeći i obući, kao i u drugim potrepštinama, zavisno od godišenjeg doba. U avgustu ljudi pomoć traže za knjige i školski pribor, tokom jeseni  drva za ogrjev, zimi su najveći izazov računi za struju.

Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori živi oko 140.000 mlađih od 18 godina. Statistika navodi: od 0 do 4 godine – 36.769; od 5 do 9 godina – 36.753; od 10 do 14 godina – 37.953; od 15 do 19 godina – 39.768 (prošle godine srednje škole je pohađalo 27.850 učenika).

Stopa rizika od siromaštva populacije koja ima manje od 18 godina najveća je bila 2013. godine, kada je Monstat počeo da objavljuje ove podatke i iznosila je 34,7. Neznatno se smanjivala narednih godina da bi prema posljednjim podacima za 2019. ponovo porasla na 33,7 odsto. Iz UNICEF-a predviđaju da će, zbog pandemije, podaci za prošlu godinu biti još crnji.

O dječjem dodatku kao jednom od načina da se siromaštvo bar ublaži govoreno je godinama. Predloge opozicije u Skupštini da se uvede dječji dodatak za svu djecu, DPS je glatko odbijao.

Ukoliko nova vlast ispuni obećanje i uvede dječji dodatak od po 30 eura za svu djecu do šest godina, to će, s obzirom da u Crnoj Gori ima oko 40.000 djece ovog uzrasta, budžet mjesečno koštati 1,2 milion, a godišnje 12 miliona eura. Podsjetimo, nedavno je objavljena informacija da je država od 2011. do danas platila 220 miliona eura zbog garancija koje je Vlada davala državnim i privatnim preduzećima.

„Mi bismo voljeli da u Crnoj Gori postoji mogućnost da sva djeca mogu da primaju dječiji dodatak, a to je i stav većine roditelja u ovoj zemlji. Oko malo koje informacije se roditelji slažu kao oko te“, kaže Žunjić.

Na nedavno održanoj panel diskusiji o vršnjačkom nasilju, koju je organizovao Centar za prava djeteta, upozoreno je da siromaštvo nije jedini ali jeste jedan od najznačajnijih faktora koji destabilizuju porodične odnose. „Siromašna djeca su nerijetko i socijalno isključena, a tome su uveliko doprinijeli i savremeni trendovi, društvene mreže i mediji. Kao rezultat, djeca se osjećaju izdvojenim, odbačenim, zapadaju u depresiju i potiskuju svoja osjećanja”, kazala je Dragica Ilinčić, direktorica kolašinske OŠ „Risto Manojlović”.

U izvještaju UNICEF-a navodi se da je rezultat siromaštva i to što jedno od šestoro djece ne posjeduje kompjuter kod kuće za pohađanje online nastave. Oni upozoravaju i da je siromaštvo povezano sa nedostatkom prilika da djeca od ranog djetinjstva dobiju kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i zaštitu od nasilja i eksploatacije, isključenosti i diskriminacije, da se redovno bave kulturnim i sportskim aktivnostima i provode kvalitetno vrijeme sa roditeljima i vršnjacima. Istraživanje UNICEF-a o višedimenzionalnom siromaštvu pokazuje da djeci u Crnoj Gori veliko psihološko opterećenje predstavlja kada ne mogu da priušte odgovarajuću odjeću ili kada od kuće nose užinu u školu, jer im se vršnjaci zbog toga rugaju.

„Globalna istraživanja pokazuju da je za smanjivanje siromaštva ključno da porodice mogu da predvide prihode koje imaju na raspolaganju svakog mjeseca. Ad hoc privremene mjere finansijske pomoći mogu trenutno da olakšaju situaciju siromašnim porodicama, ali one im neće pomoći da izađu iz siromaštva“, navodi Santander.

I iz Udruženja roditelji kažu da se borba za smanjenje siromaštva ne može posmatrati jednostrano i samo kroz materijalna davanja. „Ona treba obuhvatiti širi kontekst socijalnih usluga i programa, od osnaživanja članova porodice za aktivnije učešće na tržište rada, osposobljavanja porodica da se same brinu o sebi i svojoj djeci. Teži ali i sigurniji put je osmišljavanje i pružanje socijalnih servisa koje će obuhvatit pomoć i podršku djeci, kako bi im se pomoglo da izađu iz kruga siromaštva u kojem žive“, naglašava Žunjić.

O tome koliko zanemarujemo budućnost, govore i podaci da su od siromaštva, nakon djece, najviše ugroženi mladi. Oko 30,5 odsto mladih, uzrasta 18 do 24 godine, živi ispod praga siromaštva. Iz UNICEF-a navode da se taj broj već dramatično povećao u 2019. godini, a da je veoma malo postignuto na planu smanjenja nivoa siromaštva među djecom od 2013. godine. Upozoravaju da će se ove brojke znatno pogoršati kada se uzmu u obzir efekti epidemije.

 

LEPA ŽUNJIĆ, UDRUŽENJE RODITELJI
Dječji dodatak za sve

Idealno bi bilo kada bismo imali socijalne kartone za svakog građanina i porodicu, pa u skladu sa tim i definisali iznose koje bi porodice i djeca mogli da imaju od države, ali nam je to i dalje daleko, mada se priča o njima  decenijama. U ovom trenutku je teško procijeniti kome zaista treba dječiji dodatak. Na to utiče puno faktora – osim ovog u vezi sa socijalnim kartonom kojeg nema, i siva ekonomija, pa nema realne slike o tome ko ima kolika primanja. Pitanje je i šta je granica siromaštva i da li su porodice koje koriste neke od naknada iz sistema socijalne pomoći  jedine kojima treba pomoć jer puno roditelja ne ispunjava uslove za dobijanje pomoći, a ona im realno treba. To je zbog krutih kriterijuma koji se moraju ispuniti da bi se dobio neki vid pomoći. Tako se ipak u ovom trenutku čini kako je najpravdenije da dječiji dodatak dobiju svi, ako za to ima novca.

 

HUAN SANTANDER, ŠEF PREDSTAVNIŠTVA UNICEF-A U CRNOJ GORI
Djeca u srcu razvoja svake zemlje

Smanjivanje siromaštva djece je u suštini pitanje obezbjeđivanja pristupa svakom djetetu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i uslugama dječje i socijalne zaštite. To je i pitanje omogućavanja svakom djetetu da svakodnevno razvija razne vještine kroz sportske, kulturne i druge vanškolske aktivnosti.

Dakle, sve odluke koje jedna vlada donosi u vezi sa tekućim reformama u sektoru ekonomije, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zdravstva, pravosuđa, sporta, kulture i medija utiču na siromaštvo djece ne samo u bliskoj budućnosti, već i dugoročno.

Ne zaboravimo ovu činjenicu i imajmo je na umu, jer su djeca u srcu razvoja svake zemlje i u samom centru procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo