Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SIROMAŠTVO: Svako treće dijete gladno

Objavljeno prije

na

Ispod praga siromaštva živi svako treće dijete u Crnoj Gori, i skoro isto toliko mladih od 18 do 24 godine. Da je država brinula o njima kao o propalim preduzećima za čije garancije je dala 220 miliona, gladi ne bi bilo. Ovako je ima itekako

 

Sva djeca u Crnoj Gori do navršene šeste godine života će primati dječji dodatak u iznosu od 30 eura, djeca u stanju materijalnih i drugih potreba primaće od 44 do 60 eura (umjesto dosadašnjih 23,68 do 39,57) do navršene 18. godine, svi udžbenici za sve osnovce u Crnoj Gori biće besplatni! Ove, za Crnu Goru velike promjene, najavili su predstavnici nove većine i obećali da će ih izglasati na skupštinskom zasijedanju 18. februara.

Najava je došla samo par dana nakon što je UNICEF predstavio podatke po kojima je svako treće dijete u Crnoj Gori gladno. Više od 45.800 djece u našoj zemlji živi ispod granice rizika od siromaštva, preživljavajući sa 2,14 eura dnevno, saopštili su iz UNICEF-a. Oni su se pozvali na podatke Monstata koji pokazuju da je 33,7 odsto djece u Crnoj Gori izloženo riziku od siromaštva.

„Trenutni model socijalne politike u Crnoj Gori nije efektan po pitanju smanjivanja siromaštva djece, jer stiže do malog broja porodica. Svako treće dijete raste u siromaštvu prema zvaničnoj statistici, a tek svako deseto dobija dječji dodatak”, kaže za Monitor šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

O dosadašnjoj brizi države o ovom problemu govori podatak da je samo  14.237 djece primalo neki vid pomoći od države, dok više od 30.000 mališana, koji su u riziku od siromaštva, nije imalo novčanu pomoć.

„Ja nikad ne nosim užinu, a kad me pitaju drugarice zašto,  kažem da nisam gladna. Malo ih slažem”, ispovijest je učenice petog razreda koju je prošle godine objavilo Udruženje roditelji. Učenik šestog razreda kazao je: „Ja mrzim kad je odmor u školi, uvijek sjedim sam u dvorištu, oni svi trče u prodavnicu da kupe užinu”.

O tome koliko je ova država zapostavila najmlađe govore zvanični podaci. Po njima stopa rizika od siromaštva djece u Crnoj Gori znatno je veća (za 9,2 procentna procenta) od nacionalnog prosjeka za ostalo stanovništvo koji iznosi 24,5 odsto.

„Podatke ovog istraživanja valja posmatrati i kao pravo stanje stvari, ali i alarm da se svi u sistemu moramo na efikasniji način pozabaviti politikama socijalne i dječije zaštite”, kaže za Monitor Lepa Žunjić iz Udruženja roditelji.

U ovom udruženju osnovali su SOS liniju za roditelje. Od socijalno ugroženih porodica stižu im apeli za pomoć – u osnovnim životnim namirnicama, odjeći i obući, kao i u drugim potrepštinama, zavisno od godišenjeg doba. U avgustu ljudi pomoć traže za knjige i školski pribor, tokom jeseni  drva za ogrjev, zimi su najveći izazov računi za struju.

Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori živi oko 140.000 mlađih od 18 godina. Statistika navodi: od 0 do 4 godine – 36.769; od 5 do 9 godina – 36.753; od 10 do 14 godina – 37.953; od 15 do 19 godina – 39.768 (prošle godine srednje škole je pohađalo 27.850 učenika).

Stopa rizika od siromaštva populacije koja ima manje od 18 godina najveća je bila 2013. godine, kada je Monstat počeo da objavljuje ove podatke i iznosila je 34,7. Neznatno se smanjivala narednih godina da bi prema posljednjim podacima za 2019. ponovo porasla na 33,7 odsto. Iz UNICEF-a predviđaju da će, zbog pandemije, podaci za prošlu godinu biti još crnji.

O dječjem dodatku kao jednom od načina da se siromaštvo bar ublaži govoreno je godinama. Predloge opozicije u Skupštini da se uvede dječji dodatak za svu djecu, DPS je glatko odbijao.

Ukoliko nova vlast ispuni obećanje i uvede dječji dodatak od po 30 eura za svu djecu do šest godina, to će, s obzirom da u Crnoj Gori ima oko 40.000 djece ovog uzrasta, budžet mjesečno koštati 1,2 milion, a godišnje 12 miliona eura. Podsjetimo, nedavno je objavljena informacija da je država od 2011. do danas platila 220 miliona eura zbog garancija koje je Vlada davala državnim i privatnim preduzećima.

„Mi bismo voljeli da u Crnoj Gori postoji mogućnost da sva djeca mogu da primaju dječiji dodatak, a to je i stav većine roditelja u ovoj zemlji. Oko malo koje informacije se roditelji slažu kao oko te“, kaže Žunjić.

Na nedavno održanoj panel diskusiji o vršnjačkom nasilju, koju je organizovao Centar za prava djeteta, upozoreno je da siromaštvo nije jedini ali jeste jedan od najznačajnijih faktora koji destabilizuju porodične odnose. „Siromašna djeca su nerijetko i socijalno isključena, a tome su uveliko doprinijeli i savremeni trendovi, društvene mreže i mediji. Kao rezultat, djeca se osjećaju izdvojenim, odbačenim, zapadaju u depresiju i potiskuju svoja osjećanja”, kazala je Dragica Ilinčić, direktorica kolašinske OŠ „Risto Manojlović”.

U izvještaju UNICEF-a navodi se da je rezultat siromaštva i to što jedno od šestoro djece ne posjeduje kompjuter kod kuće za pohađanje online nastave. Oni upozoravaju i da je siromaštvo povezano sa nedostatkom prilika da djeca od ranog djetinjstva dobiju kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i zaštitu od nasilja i eksploatacije, isključenosti i diskriminacije, da se redovno bave kulturnim i sportskim aktivnostima i provode kvalitetno vrijeme sa roditeljima i vršnjacima. Istraživanje UNICEF-a o višedimenzionalnom siromaštvu pokazuje da djeci u Crnoj Gori veliko psihološko opterećenje predstavlja kada ne mogu da priušte odgovarajuću odjeću ili kada od kuće nose užinu u školu, jer im se vršnjaci zbog toga rugaju.

„Globalna istraživanja pokazuju da je za smanjivanje siromaštva ključno da porodice mogu da predvide prihode koje imaju na raspolaganju svakog mjeseca. Ad hoc privremene mjere finansijske pomoći mogu trenutno da olakšaju situaciju siromašnim porodicama, ali one im neće pomoći da izađu iz siromaštva“, navodi Santander.

I iz Udruženja roditelji kažu da se borba za smanjenje siromaštva ne može posmatrati jednostrano i samo kroz materijalna davanja. „Ona treba obuhvatiti širi kontekst socijalnih usluga i programa, od osnaživanja članova porodice za aktivnije učešće na tržište rada, osposobljavanja porodica da se same brinu o sebi i svojoj djeci. Teži ali i sigurniji put je osmišljavanje i pružanje socijalnih servisa koje će obuhvatit pomoć i podršku djeci, kako bi im se pomoglo da izađu iz kruga siromaštva u kojem žive“, naglašava Žunjić.

O tome koliko zanemarujemo budućnost, govore i podaci da su od siromaštva, nakon djece, najviše ugroženi mladi. Oko 30,5 odsto mladih, uzrasta 18 do 24 godine, živi ispod praga siromaštva. Iz UNICEF-a navode da se taj broj već dramatično povećao u 2019. godini, a da je veoma malo postignuto na planu smanjenja nivoa siromaštva među djecom od 2013. godine. Upozoravaju da će se ove brojke znatno pogoršati kada se uzmu u obzir efekti epidemije.

 

LEPA ŽUNJIĆ, UDRUŽENJE RODITELJI
Dječji dodatak za sve

Idealno bi bilo kada bismo imali socijalne kartone za svakog građanina i porodicu, pa u skladu sa tim i definisali iznose koje bi porodice i djeca mogli da imaju od države, ali nam je to i dalje daleko, mada se priča o njima  decenijama. U ovom trenutku je teško procijeniti kome zaista treba dječiji dodatak. Na to utiče puno faktora – osim ovog u vezi sa socijalnim kartonom kojeg nema, i siva ekonomija, pa nema realne slike o tome ko ima kolika primanja. Pitanje je i šta je granica siromaštva i da li su porodice koje koriste neke od naknada iz sistema socijalne pomoći  jedine kojima treba pomoć jer puno roditelja ne ispunjava uslove za dobijanje pomoći, a ona im realno treba. To je zbog krutih kriterijuma koji se moraju ispuniti da bi se dobio neki vid pomoći. Tako se ipak u ovom trenutku čini kako je najpravdenije da dječiji dodatak dobiju svi, ako za to ima novca.

 

HUAN SANTANDER, ŠEF PREDSTAVNIŠTVA UNICEF-A U CRNOJ GORI
Djeca u srcu razvoja svake zemlje

Smanjivanje siromaštva djece je u suštini pitanje obezbjeđivanja pristupa svakom djetetu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i uslugama dječje i socijalne zaštite. To je i pitanje omogućavanja svakom djetetu da svakodnevno razvija razne vještine kroz sportske, kulturne i druge vanškolske aktivnosti.

Dakle, sve odluke koje jedna vlada donosi u vezi sa tekućim reformama u sektoru ekonomije, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zdravstva, pravosuđa, sporta, kulture i medija utiču na siromaštvo djece ne samo u bliskoj budućnosti, već i dugoročno.

Ne zaboravimo ovu činjenicu i imajmo je na umu, jer su djeca u srcu razvoja svake zemlje i u samom centru procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KASNI PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN OPŠTINE BUDVA: Moratorijum na gradnju ostaje do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorna planerka iz Nikšića. Rad na izradi plana počeo je u septembru nakon potpisivanja ugovora između bivše vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane

 

U Budvi je, u junu prošle godine, uveden moratorijum na izgradnju objekata na najatraktivnijem dijelu prostora budvanske rivijere, u zahvatu dva kontroverzna planska dokumenta, DUP Budva-centar i DUP Bečići. Zabrana gradnje u centralnom dijelu Budve, na potezu koji se prostire uz morsku obalu od Avale do Zavale, ograničenom Jadranskom magistralom, i na prostoru naselja Bečići, bila je sastavni dio Vladine Odluke o donošenju Prostorno urbanističkog plana Opštine (PUP), koja bi važila do njegovog stupanja na snagu. Vlada je tada odredila rok od 12 mjeseci za izradu PUP-a vodeće turističke opštine, odnosno jun 2022, kada bi moratorijum morao bio ukinut.

Međutim, od PUP-a, za sada, nema ništa. Prostorni plan nije urađen ni do nivoa nacrta spremnog za reviziju nadležnih službi u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Na predlog tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića za rukovodioca izrade PUP-a Budve određena je Marija Nikolić, prostorni planer iz Nikšića. Istom odlukom Vlada je za rukovodioca i stručni tim utvrdila naknadu u iznosu od 150.000 eura.

Rad na izradi plana počeo je u septembru prošle godine nakon potpisivanja ugovora između Vlade i izabranog obrađivača. Osam mjeseci kasnije nema nikakvih prezentacija učinjenog niti naznaka roka do kojeg bi se PUP Opštine Budva mogao pojaviti na javni uvid pred građane. Izgleda da nije pogodan politički trenutak za tako nešto jer uslove izrade prati potpuna neizvjesnost. Od toga šta koja politička struja želi da postigne tako značajnim planskim dokumentom do haosa u sistemu planiranja u državi u kojoj se trenutno rade dva ključna planska dokumenta, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije (PGR).

Izradu prostornog plana za teritoriju bilo koje opštine određuju podaci i smjernice iz navednih planova kojih nema i ne zna se kada će biti završeni. Izrada Prostornog plana CG do 2040. bila je na listi prioriteta prethodnih pa tako i ove, nove vlade. Postoji i dilema oko nastavka izrade Plana generalne regulacije koja je stopirana na samom početku, u fazi analize postojećeg stanja.

U oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori vlada potpuna konfuzija. U resornom ministarstvu se govorilo o izmjeni važećeg Zakona o planiranju prostora i gradnji objekata, usvojenog tokom mandata ministra Pavla Radulovića.

Njegov nasljednik, ministar Mitrović inicirao je izmjene tog zakona, ali posao nije završen. Nova ministarka Ana Novaković Đurović u svojim javnim nastupima daje natuknice oko promjena zatečenog planskog okvira po kome za teritoriju Crne Gore postoje samo dva planska dokumenta, krovni Prostorni plan CG i PGR. Nova vlada, po običaju, znači i novi koncept sistema planiranja. Planovi su do tada na čekanju.

Proces pripreme Prostornog plana Opštine Budva zapao je u vakuum promjena vlasti na nivou države i Opštine. Obrađivač očigledno čeka nova uputstva i neke druge smjernice od ministarke Novaković Đurović. Dosadašnja praksa je pokazala da svaki ministar sprovodi svoju viziju politike planiranja i uređenja prostora. Za definisanje rješenja nacrta PUP-a Budva potreban je novi politički dogovor.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA ISPRED TURIZMA: Sezona pod prinudnom upravom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru

 

Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori. Budva je  centar crnogorskog turizma u kojem se ostvaruje oko 50 odsto ukupnog prihoda. Ta opštepoznata činjnica nije bila presudna za  određivanje datuma održavanja lokalnih izbora u Opštini u kojoj je raspušten lokalni parlament i uvedena prinudna uprava.

Izbori su bili zakazani za 5 jun. kako bi se uzavrela politička situacija u gradu stabilizovala i sva pažnja novoizabrane vlasti usmjerila na djelatnost od čijih prihoda se puni gradska kasa i od koje zavisi ukupan razvoj grada. Međutim, politički interesi stranaka nove parlamentarne većine kojima izbori početkom juna nisu odgovarali, stavljeni su iznad  turizma i ekonomije.

Lokalni izbori u Budvi pomjereni su za 23. oktobar, što znači da će tokom čitave turističke sezone najvažniju turističku opštinu voditi pet Vladinih povjerenika sa svim ovlašćenjima koja po zakonu imaju i legalno birani odbornici.

Kako će Budva u predstojećoj sezoni funkcionisati bez potpune vlasti i učešća predstavnika građana, teško je prognozirati. Turistička sezona 2022. jedna je od najneizvjesnijih jer počinje u jeku rata koji bukti usred Evrope, u Ukrajini, i velike ekonomske krize koja je uslijedila. Crnogorski turizam ovoga ljeta ne može da računa na najbrojnije turiste iz Ukrajine i Rusije koji su u ukupnom turističkom prometu naše zemlje učestvovali i do 30 procenata.

Zbog rata u Ukrajini, kome se ne nazire kraj, i obostranih ekonomskih sankcija koje su Crna Gora i Rusija jedna drugoj uvele, suspendovan je avio-prevoz sa ovih destinacija za aerodrom Tivat. Za ljetovanje u Crnoj Gori opredijeliće se uglavnom oni Rusi koji imaju nekretnine u Crnoj Gori. Dolazak na Crnogorsko primorje postao je za Ruse preskup, putuje se preko Beograda i Istanbula sa kartom koja staje više od 1.000 eura.

Hotelijeri i vlasnici privatnog smještaja nadaju se da će gubitak istočnog tržišta biti nadoknađen pronalaskom novih emitivnih destinacija i uvođenjem sezonskih avio- linija ka Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Ipak nisu preveliki optimisti da će se nakon  pandemije koja je obilježila prošlogodišnju sezonu i novih okolnosti rata i ekonomske krize koja trese veliki broj zemalja, dostići nivo turističkog prometa iz 2019. godine.

Sa nivoa Nacionalne turističke organizacije nema validnih procjena o uspješnosti ovogodišnje turističke sezone. Procjene su se pravile na osnovu unaprijed ugovorenih hotelskih kapaciteta i potražnje na tržištu. U crnogorskom turizmu nema više ugovorenih kapaciteta, nema velikih turoperatora i čarter linija. NTO najavljuje dobar buking iz Velike Britanije iako nijedan turoperator iz te zemlje ne radi organizovano Crnu Goru. Procjene se vrše na osnovu uspostavljanja letova niskoplatežnih kompanija. Govori se uopšteno o bukingu, rezervacijama, interesovanjima, očekivanjima dolazaka sa tržišta zapadnoevropskih zemalja, Izraela, Saudijske Arabije… Ali pravih ugovora i sigurnog tržišta Crna Gora nema.

Goste iz Rusije i Ukrajine zamijeniće oni iz zemalja okruženja. Među njima su najbrojniji turisti iz Srbije. Za očekivati je da će broj turista i sa ovog tržišta biti manji nego lani, jer se za njih otvaraju i druge turističke destinacije koje su u ljeto 2021. bile nedostupne zbog kovid uslova.

Početak turističke sezone Budva je simbolično obilježila turističkim manifestacijama, karnevalom i koncertima, koje su u dane prvomajskih praznika privukle veliki broj posjetilaca. U Budvi trenutno boravi oko 15.000 turista, što je nešto više u odnosu na isti datum prošle godine. Međutim, u Turističkoj organizaciji Budve ističu da su ostvareni prihodi manji nego u maju 2019, godini koja se u gotovo svemu uzima kao reper koji valja dostići.

Budva je, neuobičajeno za ovo vrijeme u godini, puna stranaca, koji nisu turisti. Na ulicama, u trgovinama i restoranima prisutan je veći broj Ukrajinaca i Rusa koji su sa porodicama izbjegli iz ratom zahvaćenog područja. Oni nisu turisti u punom smislu, ne plaćaju boravišnu taksu, jer su prijavili boravak duži od tri mjeseca.

U Budvi boravi oko 3.580 državljana Ukrajine. Oni najčešće iznajmljuju luksuzne kuće po atraktivnim budvanskim selima ili veće stanove i apartmane, na duži period. Uživaju specijalni status privremeno zaštićenih lica, koji im omogućava boravak i do godinu dana. Oko 300 Ukrajinaca ostvarilo je takav status, dok na rješenje čeka još oko 1.000 njihovih zahtjeva.

Za izbjeglice iz Ukrajine u narednim danima biće organizovana berza za zapošljavanje, na Jadranskom sajmu u Budvi. Biće u prilici da nađu posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, kako bi im se situacija donekle olakšala.

Istovremeno, prema podacima Turističke organizacije, u Budvi trenutno boravi oko 2.500 državljana Ruske federacije.

Najave dolazaka gostiju u budvanske hotele i privatan smještaj za mjesec jun, na nivou su od prošle godine. Ima dosta rezervacija na čekanju, koje će se realizovati u zavisnosti od međunarodne političke situacije. U julu i avgustu, kada svi idu na odmore, biće svi kapaciteti popunjeni. Vlasnici kuća i stanova na rivijeri napraviće gužvu kao privid uspješnosti sezone, koja toliko i potraje.

Goste ovoga ljeta čekaju neprijatna iznenađenja u vidu drastičnog povećanja cijena hrane i pića u budvanskim restoranima i kafićima.

Iz Udruženja ugostitelja Budve najavili su povećanje cijena od 10 do 30 odsto, obrazlažući takvu odluku porastom cijena osnovnih životnih namirnica. Doći će i do povećanja cijena apartmana i soba u privatnom smještaju čiji vlasnici sve teže nalaze potrebne radnike za njihovo održavanje.

Krajnji ishod nastupajuće turističke sezone potpuna je nepoznanica ne samo za direktne učesnike u turističkom privređivanju, hotelijere, ugostitelje i vlasnike privatnog smještaja, nego i za turističke eksperte. Svi nešto čekaju, nadaju se i šire optimizam bez realnog pokrića.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZBORNI GALIMATIJAS: Po volji vladajuće većine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Več zakazani lokalni izbori u jeku turističke sezone, objedinjeni su i odloženi za oktobar. Iz nove vladajuće većine objasnili su da društvo treba relaksirati neprestane izborne trke, dok opozicija tvrdi da se radi o bježanju od izvora. Iz dijela nevladinog sektora, kao i ranije, upozoravaju na nezakonitost

 

I pored toga što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao lokalne izbore u više crnogorskih opština koji su trebali da se održe u jeku turističke sezone, bar turisti mogu da odahnu – do njih neće doći. Nova parlamentarna većina se potrudila da izbore objedini i odloži za oktobar, sve slijedeći DPS praksu nedržanja zakona kao pijan plota. Nova opozicija upozorava na hajdučiju i pravni haos i poentiraju da je odluka politička jer novoj većini u ovom trenutku ne odgovaraju izbori.

Krenimo redom. Skupština Crne Gore je 5. maja usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima je predviđeno da se izbori u 14 gradova objedine i odgode do 30. oktobra. Dopune, za koje je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo 16, su predložili članovi nove parlamentarne većine iz SNP-a, URA-e, DPS-a, Bošnjačke stranke i SDP-a.

Predlagači zakona iz redova nove parlamentarne većine pozvali su se na javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana, te na potrebu građana i društva da se ne bude non-stop u izbornoj kampanji. Upozorili su i da iza objedinjavanja izbora u jednom danu stoje Evropska komisija, OEBS i ODIR, te da je to jedna od preporuka iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije.

Da je ovo zakon o bježaniji od izbora, tvrde sada opozicione Demokrate. Oni tvrde da je ovo akt bez presedana kojim se uvodi pravni haos u izborni sistem. Demokratski front (DF) je napustio sjednicu Skupštine zbog, kako su kazali, pravnog nasilja vladajuće većine, uz najavu vaninstitucionalne borbe.

Predsjednik Đukanović, koji je već raspisao izbore za Bijelo Polje i Šavnik za 12. jun, za 5. jun vanredne u Budvi, Tivtu, a redovne u Plužinama i Žabljaku, vratio je Skupštini dopune zakona. On je upozorio da bi odluka vladajuće većine, u kojoj je sada i njegov DPS, mogla ,,otvoriti više bitnih pravnih pitanja, odnosno nedoumica, koje nastaju u karakterističnim političkim situacijama, uz pretpostavljenu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte”.

Novi premijer Dritan Abazović je na ovu odluku Đukanovića odgovorio da će skupštinska većina ponovo izglasati dopune i da će Đukanović morati da ih potpiše.

,,Ukoliko Skupština ponovo usvoji isti zakon, predsjednik je dužan da ga proglasi”, kazao je u izjavi Pobjedi Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Nakon što su poslanici Skupštine Crne Gore i drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, Đukanović ih je, poštujući zakonsku proceduru, potpisao.

Blažić je upozorio na pravni galimatijas koji može izazvati pravne i institucionalne probleme u funkcionisanju pojedinih državnih organa, ali i lokalne samouprave: ,,Pravni sistem se ne prilagođava interesima partija već građanima i sa takvom praksom se mora prekinuti”.

Saga oko lokalnih izbora je upravo pokazatelj kako se sve podređuje partijskim interesima. Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi prvi put su povučene iz skupštinske procedure u novembru, iako su njegovi potpisnici bili svi predstavnici tadašnje vlasti. To se desilo nakon što koalicija Crno na bijelo nije prihvatila amandmane SNP-a koji je trebalo da garantuju da će odluka predsjednika države o raspisivanju izbora na Cetinju, Petnjici i Mojkovcu prestati da važi.

Novi pokušaj je bio kada su poslanici koalicije Crno na bijelo, DPS, SD, SDP, BS i dvije albanske liste inicirali krajem januara izmjene tog Zakona, kako bi se izbori u 14 opština i gradskoj opštini Golubovci održali u jednom danu. Poslanici su početkom februara usvojili te izmjene, ali ga je Đukanović nekoliko dana kasnije vratio Skupštini na ponovno odlučivanje sa obrazloženjem da je neustavan. Skupština nije ponovo usvojila taj zakon.

Dok je visoka politika trgovala sa izborima, u opštinama u kojima su izbori bili zakazani za jun neke partije su predale izborne liste. Sada je ostala nedoumica da li će oni koji nijesu predali izborne liste moći učestvovati na oktobarskim izborima. Predsjednik skupštine građanske liste Bokeški forum (BF) iz Tivta Branislav Matijević je komentarišući za Vijesti odluku Skupštine o odlaganju izbora, kazao da je gaženjem svih zakonskih normi, državni parlament uspio da obesmisli instituciju vladavine prava i potpuno obesmisli izborni proces.

O kakvom se galimatijasu i vođenju računa samo o partijskim interesima radi, ranije je objasnila programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. ,,Zvuči gotovo nevjerovatno, ali predlozi partija o ovom pitanju su tekli sljedećim tokom: prvo su se svi saglasili da to treba uraditi kroz promjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zaista jeste jedini ispravan put. Onda se, pred izbore na Cetinju, dio partija tadašnje vlasti dosjetio da to uradi na nezakonit način kroz promjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Onda su oni koji su se tome žestoko protivili u slučaju Cetinja, bili za to u slučaju Berana, a oni koji su to zagovarali u slučaju Cetinja bili protiv toga u slučaju Berana. Nakon toga je predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje zakon za koji je glasala njegova partija…”

Iz dijela nevladinog sektora odavno upozoravaju da je jedini zakonit način da se ovo pitanje zakonito rješi izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika. To je za političare teži put, kojim oni nikad ne idu, jer je za izmjene tog zakona potrebna dvotrećinaska podrška poslanika.

Zbog svega navedenog Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi koje se tiču odgađanja lokalnih izbora. ,,Mali” je problem što je Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi zbog manjka sudija.

,,Ovaj način djelovanja Predsjednika i Skupštine Crne Gore dovodi do opasnog presedana tj. nezakonitog odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije”, saopštili su iz CDT-a.

Ništa novo, kao i do sad – što se tiče prohtjeva vladajuće većine.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo