Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SIROMAŠTVO: Svako treće dijete gladno

Objavljeno prije

na

Ispod praga siromaštva živi svako treće dijete u Crnoj Gori, i skoro isto toliko mladih od 18 do 24 godine. Da je država brinula o njima kao o propalim preduzećima za čije garancije je dala 220 miliona, gladi ne bi bilo. Ovako je ima itekako

 

Sva djeca u Crnoj Gori do navršene šeste godine života će primati dječji dodatak u iznosu od 30 eura, djeca u stanju materijalnih i drugih potreba primaće od 44 do 60 eura (umjesto dosadašnjih 23,68 do 39,57) do navršene 18. godine, svi udžbenici za sve osnovce u Crnoj Gori biće besplatni! Ove, za Crnu Goru velike promjene, najavili su predstavnici nove većine i obećali da će ih izglasati na skupštinskom zasijedanju 18. februara.

Najava je došla samo par dana nakon što je UNICEF predstavio podatke po kojima je svako treće dijete u Crnoj Gori gladno. Više od 45.800 djece u našoj zemlji živi ispod granice rizika od siromaštva, preživljavajući sa 2,14 eura dnevno, saopštili su iz UNICEF-a. Oni su se pozvali na podatke Monstata koji pokazuju da je 33,7 odsto djece u Crnoj Gori izloženo riziku od siromaštva.

„Trenutni model socijalne politike u Crnoj Gori nije efektan po pitanju smanjivanja siromaštva djece, jer stiže do malog broja porodica. Svako treće dijete raste u siromaštvu prema zvaničnoj statistici, a tek svako deseto dobija dječji dodatak”, kaže za Monitor šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

O dosadašnjoj brizi države o ovom problemu govori podatak da je samo  14.237 djece primalo neki vid pomoći od države, dok više od 30.000 mališana, koji su u riziku od siromaštva, nije imalo novčanu pomoć.

„Ja nikad ne nosim užinu, a kad me pitaju drugarice zašto,  kažem da nisam gladna. Malo ih slažem”, ispovijest je učenice petog razreda koju je prošle godine objavilo Udruženje roditelji. Učenik šestog razreda kazao je: „Ja mrzim kad je odmor u školi, uvijek sjedim sam u dvorištu, oni svi trče u prodavnicu da kupe užinu”.

O tome koliko je ova država zapostavila najmlađe govore zvanični podaci. Po njima stopa rizika od siromaštva djece u Crnoj Gori znatno je veća (za 9,2 procentna procenta) od nacionalnog prosjeka za ostalo stanovništvo koji iznosi 24,5 odsto.

„Podatke ovog istraživanja valja posmatrati i kao pravo stanje stvari, ali i alarm da se svi u sistemu moramo na efikasniji način pozabaviti politikama socijalne i dječije zaštite”, kaže za Monitor Lepa Žunjić iz Udruženja roditelji.

U ovom udruženju osnovali su SOS liniju za roditelje. Od socijalno ugroženih porodica stižu im apeli za pomoć – u osnovnim životnim namirnicama, odjeći i obući, kao i u drugim potrepštinama, zavisno od godišenjeg doba. U avgustu ljudi pomoć traže za knjige i školski pribor, tokom jeseni  drva za ogrjev, zimi su najveći izazov računi za struju.

Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori živi oko 140.000 mlađih od 18 godina. Statistika navodi: od 0 do 4 godine – 36.769; od 5 do 9 godina – 36.753; od 10 do 14 godina – 37.953; od 15 do 19 godina – 39.768 (prošle godine srednje škole je pohađalo 27.850 učenika).

Stopa rizika od siromaštva populacije koja ima manje od 18 godina najveća je bila 2013. godine, kada je Monstat počeo da objavljuje ove podatke i iznosila je 34,7. Neznatno se smanjivala narednih godina da bi prema posljednjim podacima za 2019. ponovo porasla na 33,7 odsto. Iz UNICEF-a predviđaju da će, zbog pandemije, podaci za prošlu godinu biti još crnji.

O dječjem dodatku kao jednom od načina da se siromaštvo bar ublaži govoreno je godinama. Predloge opozicije u Skupštini da se uvede dječji dodatak za svu djecu, DPS je glatko odbijao.

Ukoliko nova vlast ispuni obećanje i uvede dječji dodatak od po 30 eura za svu djecu do šest godina, to će, s obzirom da u Crnoj Gori ima oko 40.000 djece ovog uzrasta, budžet mjesečno koštati 1,2 milion, a godišnje 12 miliona eura. Podsjetimo, nedavno je objavljena informacija da je država od 2011. do danas platila 220 miliona eura zbog garancija koje je Vlada davala državnim i privatnim preduzećima.

„Mi bismo voljeli da u Crnoj Gori postoji mogućnost da sva djeca mogu da primaju dječiji dodatak, a to je i stav većine roditelja u ovoj zemlji. Oko malo koje informacije se roditelji slažu kao oko te“, kaže Žunjić.

Na nedavno održanoj panel diskusiji o vršnjačkom nasilju, koju je organizovao Centar za prava djeteta, upozoreno je da siromaštvo nije jedini ali jeste jedan od najznačajnijih faktora koji destabilizuju porodične odnose. „Siromašna djeca su nerijetko i socijalno isključena, a tome su uveliko doprinijeli i savremeni trendovi, društvene mreže i mediji. Kao rezultat, djeca se osjećaju izdvojenim, odbačenim, zapadaju u depresiju i potiskuju svoja osjećanja”, kazala je Dragica Ilinčić, direktorica kolašinske OŠ „Risto Manojlović”.

U izvještaju UNICEF-a navodi se da je rezultat siromaštva i to što jedno od šestoro djece ne posjeduje kompjuter kod kuće za pohađanje online nastave. Oni upozoravaju i da je siromaštvo povezano sa nedostatkom prilika da djeca od ranog djetinjstva dobiju kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i zaštitu od nasilja i eksploatacije, isključenosti i diskriminacije, da se redovno bave kulturnim i sportskim aktivnostima i provode kvalitetno vrijeme sa roditeljima i vršnjacima. Istraživanje UNICEF-a o višedimenzionalnom siromaštvu pokazuje da djeci u Crnoj Gori veliko psihološko opterećenje predstavlja kada ne mogu da priušte odgovarajuću odjeću ili kada od kuće nose užinu u školu, jer im se vršnjaci zbog toga rugaju.

„Globalna istraživanja pokazuju da je za smanjivanje siromaštva ključno da porodice mogu da predvide prihode koje imaju na raspolaganju svakog mjeseca. Ad hoc privremene mjere finansijske pomoći mogu trenutno da olakšaju situaciju siromašnim porodicama, ali one im neće pomoći da izađu iz siromaštva“, navodi Santander.

I iz Udruženja roditelji kažu da se borba za smanjenje siromaštva ne može posmatrati jednostrano i samo kroz materijalna davanja. „Ona treba obuhvatiti širi kontekst socijalnih usluga i programa, od osnaživanja članova porodice za aktivnije učešće na tržište rada, osposobljavanja porodica da se same brinu o sebi i svojoj djeci. Teži ali i sigurniji put je osmišljavanje i pružanje socijalnih servisa koje će obuhvatit pomoć i podršku djeci, kako bi im se pomoglo da izađu iz kruga siromaštva u kojem žive“, naglašava Žunjić.

O tome koliko zanemarujemo budućnost, govore i podaci da su od siromaštva, nakon djece, najviše ugroženi mladi. Oko 30,5 odsto mladih, uzrasta 18 do 24 godine, živi ispod praga siromaštva. Iz UNICEF-a navode da se taj broj već dramatično povećao u 2019. godini, a da je veoma malo postignuto na planu smanjenja nivoa siromaštva među djecom od 2013. godine. Upozoravaju da će se ove brojke znatno pogoršati kada se uzmu u obzir efekti epidemije.

 

LEPA ŽUNJIĆ, UDRUŽENJE RODITELJI
Dječji dodatak za sve

Idealno bi bilo kada bismo imali socijalne kartone za svakog građanina i porodicu, pa u skladu sa tim i definisali iznose koje bi porodice i djeca mogli da imaju od države, ali nam je to i dalje daleko, mada se priča o njima  decenijama. U ovom trenutku je teško procijeniti kome zaista treba dječiji dodatak. Na to utiče puno faktora – osim ovog u vezi sa socijalnim kartonom kojeg nema, i siva ekonomija, pa nema realne slike o tome ko ima kolika primanja. Pitanje je i šta je granica siromaštva i da li su porodice koje koriste neke od naknada iz sistema socijalne pomoći  jedine kojima treba pomoć jer puno roditelja ne ispunjava uslove za dobijanje pomoći, a ona im realno treba. To je zbog krutih kriterijuma koji se moraju ispuniti da bi se dobio neki vid pomoći. Tako se ipak u ovom trenutku čini kako je najpravdenije da dječiji dodatak dobiju svi, ako za to ima novca.

 

HUAN SANTANDER, ŠEF PREDSTAVNIŠTVA UNICEF-A U CRNOJ GORI
Djeca u srcu razvoja svake zemlje

Smanjivanje siromaštva djece je u suštini pitanje obezbjeđivanja pristupa svakom djetetu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i uslugama dječje i socijalne zaštite. To je i pitanje omogućavanja svakom djetetu da svakodnevno razvija razne vještine kroz sportske, kulturne i druge vanškolske aktivnosti.

Dakle, sve odluke koje jedna vlada donosi u vezi sa tekućim reformama u sektoru ekonomije, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zdravstva, pravosuđa, sporta, kulture i medija utiču na siromaštvo djece ne samo u bliskoj budućnosti, već i dugoročno.

Ne zaboravimo ovu činjenicu i imajmo je na umu, jer su djeca u srcu razvoja svake zemlje i u samom centru procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo