Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SIROMAŠTVO: Svako treće dijete gladno

Objavljeno prije

na

Ispod praga siromaštva živi svako treće dijete u Crnoj Gori, i skoro isto toliko mladih od 18 do 24 godine. Da je država brinula o njima kao o propalim preduzećima za čije garancije je dala 220 miliona, gladi ne bi bilo. Ovako je ima itekako

 

Sva djeca u Crnoj Gori do navršene šeste godine života će primati dječji dodatak u iznosu od 30 eura, djeca u stanju materijalnih i drugih potreba primaće od 44 do 60 eura (umjesto dosadašnjih 23,68 do 39,57) do navršene 18. godine, svi udžbenici za sve osnovce u Crnoj Gori biće besplatni! Ove, za Crnu Goru velike promjene, najavili su predstavnici nove većine i obećali da će ih izglasati na skupštinskom zasijedanju 18. februara.

Najava je došla samo par dana nakon što je UNICEF predstavio podatke po kojima je svako treće dijete u Crnoj Gori gladno. Više od 45.800 djece u našoj zemlji živi ispod granice rizika od siromaštva, preživljavajući sa 2,14 eura dnevno, saopštili su iz UNICEF-a. Oni su se pozvali na podatke Monstata koji pokazuju da je 33,7 odsto djece u Crnoj Gori izloženo riziku od siromaštva.

„Trenutni model socijalne politike u Crnoj Gori nije efektan po pitanju smanjivanja siromaštva djece, jer stiže do malog broja porodica. Svako treće dijete raste u siromaštvu prema zvaničnoj statistici, a tek svako deseto dobija dječji dodatak”, kaže za Monitor šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

O dosadašnjoj brizi države o ovom problemu govori podatak da je samo  14.237 djece primalo neki vid pomoći od države, dok više od 30.000 mališana, koji su u riziku od siromaštva, nije imalo novčanu pomoć.

„Ja nikad ne nosim užinu, a kad me pitaju drugarice zašto,  kažem da nisam gladna. Malo ih slažem”, ispovijest je učenice petog razreda koju je prošle godine objavilo Udruženje roditelji. Učenik šestog razreda kazao je: „Ja mrzim kad je odmor u školi, uvijek sjedim sam u dvorištu, oni svi trče u prodavnicu da kupe užinu”.

O tome koliko je ova država zapostavila najmlađe govore zvanični podaci. Po njima stopa rizika od siromaštva djece u Crnoj Gori znatno je veća (za 9,2 procentna procenta) od nacionalnog prosjeka za ostalo stanovništvo koji iznosi 24,5 odsto.

„Podatke ovog istraživanja valja posmatrati i kao pravo stanje stvari, ali i alarm da se svi u sistemu moramo na efikasniji način pozabaviti politikama socijalne i dječije zaštite”, kaže za Monitor Lepa Žunjić iz Udruženja roditelji.

U ovom udruženju osnovali su SOS liniju za roditelje. Od socijalno ugroženih porodica stižu im apeli za pomoć – u osnovnim životnim namirnicama, odjeći i obući, kao i u drugim potrepštinama, zavisno od godišenjeg doba. U avgustu ljudi pomoć traže za knjige i školski pribor, tokom jeseni  drva za ogrjev, zimi su najveći izazov računi za struju.

Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori živi oko 140.000 mlađih od 18 godina. Statistika navodi: od 0 do 4 godine – 36.769; od 5 do 9 godina – 36.753; od 10 do 14 godina – 37.953; od 15 do 19 godina – 39.768 (prošle godine srednje škole je pohađalo 27.850 učenika).

Stopa rizika od siromaštva populacije koja ima manje od 18 godina najveća je bila 2013. godine, kada je Monstat počeo da objavljuje ove podatke i iznosila je 34,7. Neznatno se smanjivala narednih godina da bi prema posljednjim podacima za 2019. ponovo porasla na 33,7 odsto. Iz UNICEF-a predviđaju da će, zbog pandemije, podaci za prošlu godinu biti još crnji.

O dječjem dodatku kao jednom od načina da se siromaštvo bar ublaži govoreno je godinama. Predloge opozicije u Skupštini da se uvede dječji dodatak za svu djecu, DPS je glatko odbijao.

Ukoliko nova vlast ispuni obećanje i uvede dječji dodatak od po 30 eura za svu djecu do šest godina, to će, s obzirom da u Crnoj Gori ima oko 40.000 djece ovog uzrasta, budžet mjesečno koštati 1,2 milion, a godišnje 12 miliona eura. Podsjetimo, nedavno je objavljena informacija da je država od 2011. do danas platila 220 miliona eura zbog garancija koje je Vlada davala državnim i privatnim preduzećima.

„Mi bismo voljeli da u Crnoj Gori postoji mogućnost da sva djeca mogu da primaju dječiji dodatak, a to je i stav većine roditelja u ovoj zemlji. Oko malo koje informacije se roditelji slažu kao oko te“, kaže Žunjić.

Na nedavno održanoj panel diskusiji o vršnjačkom nasilju, koju je organizovao Centar za prava djeteta, upozoreno je da siromaštvo nije jedini ali jeste jedan od najznačajnijih faktora koji destabilizuju porodične odnose. „Siromašna djeca su nerijetko i socijalno isključena, a tome su uveliko doprinijeli i savremeni trendovi, društvene mreže i mediji. Kao rezultat, djeca se osjećaju izdvojenim, odbačenim, zapadaju u depresiju i potiskuju svoja osjećanja”, kazala je Dragica Ilinčić, direktorica kolašinske OŠ „Risto Manojlović”.

U izvještaju UNICEF-a navodi se da je rezultat siromaštva i to što jedno od šestoro djece ne posjeduje kompjuter kod kuće za pohađanje online nastave. Oni upozoravaju i da je siromaštvo povezano sa nedostatkom prilika da djeca od ranog djetinjstva dobiju kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i zaštitu od nasilja i eksploatacije, isključenosti i diskriminacije, da se redovno bave kulturnim i sportskim aktivnostima i provode kvalitetno vrijeme sa roditeljima i vršnjacima. Istraživanje UNICEF-a o višedimenzionalnom siromaštvu pokazuje da djeci u Crnoj Gori veliko psihološko opterećenje predstavlja kada ne mogu da priušte odgovarajuću odjeću ili kada od kuće nose užinu u školu, jer im se vršnjaci zbog toga rugaju.

„Globalna istraživanja pokazuju da je za smanjivanje siromaštva ključno da porodice mogu da predvide prihode koje imaju na raspolaganju svakog mjeseca. Ad hoc privremene mjere finansijske pomoći mogu trenutno da olakšaju situaciju siromašnim porodicama, ali one im neće pomoći da izađu iz siromaštva“, navodi Santander.

I iz Udruženja roditelji kažu da se borba za smanjenje siromaštva ne može posmatrati jednostrano i samo kroz materijalna davanja. „Ona treba obuhvatiti širi kontekst socijalnih usluga i programa, od osnaživanja članova porodice za aktivnije učešće na tržište rada, osposobljavanja porodica da se same brinu o sebi i svojoj djeci. Teži ali i sigurniji put je osmišljavanje i pružanje socijalnih servisa koje će obuhvatit pomoć i podršku djeci, kako bi im se pomoglo da izađu iz kruga siromaštva u kojem žive“, naglašava Žunjić.

O tome koliko zanemarujemo budućnost, govore i podaci da su od siromaštva, nakon djece, najviše ugroženi mladi. Oko 30,5 odsto mladih, uzrasta 18 do 24 godine, živi ispod praga siromaštva. Iz UNICEF-a navode da se taj broj već dramatično povećao u 2019. godini, a da je veoma malo postignuto na planu smanjenja nivoa siromaštva među djecom od 2013. godine. Upozoravaju da će se ove brojke znatno pogoršati kada se uzmu u obzir efekti epidemije.

 

LEPA ŽUNJIĆ, UDRUŽENJE RODITELJI
Dječji dodatak za sve

Idealno bi bilo kada bismo imali socijalne kartone za svakog građanina i porodicu, pa u skladu sa tim i definisali iznose koje bi porodice i djeca mogli da imaju od države, ali nam je to i dalje daleko, mada se priča o njima  decenijama. U ovom trenutku je teško procijeniti kome zaista treba dječiji dodatak. Na to utiče puno faktora – osim ovog u vezi sa socijalnim kartonom kojeg nema, i siva ekonomija, pa nema realne slike o tome ko ima kolika primanja. Pitanje je i šta je granica siromaštva i da li su porodice koje koriste neke od naknada iz sistema socijalne pomoći  jedine kojima treba pomoć jer puno roditelja ne ispunjava uslove za dobijanje pomoći, a ona im realno treba. To je zbog krutih kriterijuma koji se moraju ispuniti da bi se dobio neki vid pomoći. Tako se ipak u ovom trenutku čini kako je najpravdenije da dječiji dodatak dobiju svi, ako za to ima novca.

 

HUAN SANTANDER, ŠEF PREDSTAVNIŠTVA UNICEF-A U CRNOJ GORI
Djeca u srcu razvoja svake zemlje

Smanjivanje siromaštva djece je u suštini pitanje obezbjeđivanja pristupa svakom djetetu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i uslugama dječje i socijalne zaštite. To je i pitanje omogućavanja svakom djetetu da svakodnevno razvija razne vještine kroz sportske, kulturne i druge vanškolske aktivnosti.

Dakle, sve odluke koje jedna vlada donosi u vezi sa tekućim reformama u sektoru ekonomije, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zdravstva, pravosuđa, sporta, kulture i medija utiču na siromaštvo djece ne samo u bliskoj budućnosti, već i dugoročno.

Ne zaboravimo ovu činjenicu i imajmo je na umu, jer su djeca u srcu razvoja svake zemlje i u samom centru procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo