Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPOR OKO ŽIGA NACIONALNE KOMPANIJE: „ToMontenegro“ bi mogao da leti bez logoa

Objavljeno prije

na

Prvi crnogorski avio-prevoznik danas je u stečaju i ne zna se sudbina preduzeća. Sudbina žiga, pod kojim je Montenegro Airlines postao prepoznatljiv brend u svijetu, i te kako je  u javnosti praćena.  Stečajna uprava kompanije  Montenegro Airlines tražila je od Privrednog suda da zabrani novoj nacionalnoj avio-kompaniji da koristi logotip dok se ne završi sudski postupak za povredu žiga

 

Prošlo je više od dvadeset pet godina kada je Đorđe Markuš dizajnirao prepoznatljiv logo (žig) prve crnogorske avio-kompanije Montenegro Airlines. Prvi crnogorski avio-prevoznik danas je u stečaju i ne zna se zasigurno sudbina preduzeća. Međutim, sudbina žiga, pod kojim je Montenegro Airlines postao prepoznatljiv brend u svijetu, i te kako je u javnosti praćena.

Txt. Vlada Crne Gore prošle godine je odlučila da prestane sa „finansijskim injekcijama“ prvoj nacionalnoj avio-kpampaniji, koje su bile neophodne radi njenog funkcionisanje. Montenegro Airlines na današnji dan duguje više od 11 miliona eura samo za poreze državi. Zbog toga je Vlada u februaru ove godine osnovala novu nacionalnu avio-kompaniju ToMontenegro, sa osnivačkim kapitalom od 30 miliona eura. Kompanija je trebala preuzeti infrastrukturu i radnu snagu stare kompanije. Prve komercijalne letove ova kompanija počela je 10. juna.

Novi logo avio-kompanije predstavljen je 28. maja, a za pobjednika na konkursu izabrano je rješenje grafičkog dizajnera iz Rusije Maksima Arbuzova. Međutim, Vlada nije odlučila da napravi novi logo, već da redizajnira stari logo po kojem je bio prepoznat Montenegro Airlines kao crnogorski brend. Izvršni direktor ToMontenegra Predrag Todorović kazao je da su dobili 109 idejnih rješenja iz cijelog svijeta. Arbuzov je tada kazao da se novo rješenje naslanja na prethodni logotip.

,,Mislim da je to na neki način dio tekovine i nasljedstva vaše zemlje i smatrao sam da treba da sačuvam to, ali i da ga na neki način dogradim… Tekovina MA je bio simbol orla, koja je veličanstvena ptica i odlučio sam da zadržim taj simbol. Pored orla u letu imamo i simbol planina”, kazao je Arbuzov i dodao da mu je inspiracija bilo i nebo.

Međutim, ono što je, za Vladu, bio srećan kraj za Montenegro Airlines, a savršen početak za ToMontenegro, prekinuo je Prviredni sud koji je pokrenuo stečaj u prvoj nacionalnoj avio-kompaniji i imenovao stečajnu upravu na čelu sa Sašom Zejakom. Oni su tužili kompaniju ToMontenegro za povredu žiga/loga pokrenutu 10. juna.

Tužbom se traži naknada štete koja nije precizirana, ali je jednaka iznosu koristi koju ToMontenegro ima namjeru da ostvari stavljanjem logoa kao znaka na svoje robe i usluge. Traži se i da ToMontenegro odmah i bez odlaganja prestane sa korišćenjem logoa, a pod prijetnjom novčane kazne zabranjuje mu se njegovo korišćenje i u budućnosti. U tužbi koju je Privrednom sudu predao stečajni upravnik MA Saša Zejak, navodi se da je ToMontenegro povrijedio više članova Zakona o žigu, kojim je propisano da nosilac žiga ima isključivo pravo korišćenja zaštićenog znaka. Podsjetio je da je MA 26 godina obavljao usluge avio-prevoza, te da je prepoznat u svijetu kao nacionalni brend i kompanija koja obavlja prevoz ka brojnim destinacijama.

,,S tim u vezi, MA je usluge obilježavao univerzalno, prepoznatljivim zaštitnim znakom – žigom u obliku orla, koji je sadržao i naziv društva. Tužilac je nosilac prava na nacionalnom žigu i registrovan kod Zavoda za intelektualnu svojinu, kod kojeg je u toku postupak obnove”, ukazuje se u tužbi.

Konstatuje da je ToMontenegro na konferenciji za medije 28. maja predstavio novi logo kompanije koji je istovjetan ili sličan logu MA, odnosno registrovanom žigu.

Stečajna uprava MA podnijela je prije nekoliko dana Privrednom sudu predlog za određivanje privremene mjere kojom traže da se novoj državnoj kompaniji ToMontengro zabrani dalje korišćenje logoa, dok se ne završi sudski postupak po tužbi za povredu žiga/logoa pokrenutu 10. juna.

Ukoliko bi Privredni sud prihvatio ovaj predlog, ToMontenegro ne bi mogao da koristi logotip koji je na konkursu izabran u maju ove godine i koji liči na logo prethodnog državnog avio-prevoznika, koji je sa letovima prestao krajem decembra, a u aprilu je na zahtjev Poreske uprave otišao u stečaj. Odnosno, dok se ne donese konačna presuda, logo ne bi mogli da koriste na svom promotivnom meterijalu, obilježavanju poslovnica… tako ne bi mogli ni da ofarbaju svoja dva aviona u boje novog logoa.

U novom predlogu stečajne uprave je navedeno da je Montenegro erlajns nosilac prava na tri nacionalna žiga/logoa registrovana kod Ministarstva ekonomskog razvoja, kao i da su 9. avgusta ove godine dobili rješenja o obnovi važenja žiga. Razlog za traženje privremene mjere za zabranu korišćenja logoa, jeste to što je ToMontenegro i nakon podnošenja tužbe nastavio da koristi sporni logo, koji je, kako je navedeno, ,,istovjetan ili sličan kao logo tužioca”.

Pitanje je kako će letjeti i funkcionisati nova avio-kompanija ukoliko Provredni sud prihvati predlog stečajne uprave. Možda će avioni letjeti „prazni“ samo sa natpisom kompanije ToMontenegro, kao što i aktuelnoj Vladi, samo piše da je „vlada“, dok je, kada je riječ o stvarnoj moći, ideologiji i politici – prazna.

 

Logo koštao državu 20.000 eura

Redizajn logotipa za kompaniju ToMontenegro koštao je 20.000 eura, koliki je bio iznos nagradnog fond za izradu logoa nove kompanije. Pobjednik je dobio 16.000 eura, drugoplasirani 2.500 eura, a dvoje trećeplasiranih je podijelilo 1.500 eura.

,,To je bio primjer kako konkurs treba da izgleda i kako stvari da funkcionišu. Imali smo različita mišljenja, imali smo nekoliko rundi dogovora, ali smo došli do rješenja koje je najbolje za sve. Komercijalno ime kompanije biće Air Montenegro”, rekao je Todorović tada i dodao da su sa pravne strane provjerili da logo nije zaštićen.

Porodica autora logoa Montenegro erlajnsa iz 1995. godine Đorđa Markuša sarađivala je sa žirijem za izbor novog rješenja. Žiri je saopštio da su uz punu saglasnost članova izabrali logo kao čvrsti oslonac brendingu nacionalne avio-kompanije.

,,Kao žiri smo se radovali svakom susretu i argumentovanom spajanju naših mišljenja, stilova i afiniteta. Zahvaljujemo se svim učesnicima konkursa, kao i porodici Đorđa Markuša koja je prepoznala naše namjere. Sa stalnim prisustvom njegovog orla imali smo još jednog i to najznačajnijeg člana žirija”, naveli su u saopštenju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo