Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPOR OKO ŽIGA NACIONALNE KOMPANIJE: „ToMontenegro“ bi mogao da leti bez logoa

Objavljeno prije

na

Prvi crnogorski avio-prevoznik danas je u stečaju i ne zna se sudbina preduzeća. Sudbina žiga, pod kojim je Montenegro Airlines postao prepoznatljiv brend u svijetu, i te kako je  u javnosti praćena.  Stečajna uprava kompanije  Montenegro Airlines tražila je od Privrednog suda da zabrani novoj nacionalnoj avio-kompaniji da koristi logotip dok se ne završi sudski postupak za povredu žiga

 

Prošlo je više od dvadeset pet godina kada je Đorđe Markuš dizajnirao prepoznatljiv logo (žig) prve crnogorske avio-kompanije Montenegro Airlines. Prvi crnogorski avio-prevoznik danas je u stečaju i ne zna se zasigurno sudbina preduzeća. Međutim, sudbina žiga, pod kojim je Montenegro Airlines postao prepoznatljiv brend u svijetu, i te kako je u javnosti praćena.

Txt. Vlada Crne Gore prošle godine je odlučila da prestane sa „finansijskim injekcijama“ prvoj nacionalnoj avio-kpampaniji, koje su bile neophodne radi njenog funkcionisanje. Montenegro Airlines na današnji dan duguje više od 11 miliona eura samo za poreze državi. Zbog toga je Vlada u februaru ove godine osnovala novu nacionalnu avio-kompaniju ToMontenegro, sa osnivačkim kapitalom od 30 miliona eura. Kompanija je trebala preuzeti infrastrukturu i radnu snagu stare kompanije. Prve komercijalne letove ova kompanija počela je 10. juna.

Novi logo avio-kompanije predstavljen je 28. maja, a za pobjednika na konkursu izabrano je rješenje grafičkog dizajnera iz Rusije Maksima Arbuzova. Međutim, Vlada nije odlučila da napravi novi logo, već da redizajnira stari logo po kojem je bio prepoznat Montenegro Airlines kao crnogorski brend. Izvršni direktor ToMontenegra Predrag Todorović kazao je da su dobili 109 idejnih rješenja iz cijelog svijeta. Arbuzov je tada kazao da se novo rješenje naslanja na prethodni logotip.

,,Mislim da je to na neki način dio tekovine i nasljedstva vaše zemlje i smatrao sam da treba da sačuvam to, ali i da ga na neki način dogradim… Tekovina MA je bio simbol orla, koja je veličanstvena ptica i odlučio sam da zadržim taj simbol. Pored orla u letu imamo i simbol planina”, kazao je Arbuzov i dodao da mu je inspiracija bilo i nebo.

Međutim, ono što je, za Vladu, bio srećan kraj za Montenegro Airlines, a savršen početak za ToMontenegro, prekinuo je Prviredni sud koji je pokrenuo stečaj u prvoj nacionalnoj avio-kompaniji i imenovao stečajnu upravu na čelu sa Sašom Zejakom. Oni su tužili kompaniju ToMontenegro za povredu žiga/loga pokrenutu 10. juna.

Tužbom se traži naknada štete koja nije precizirana, ali je jednaka iznosu koristi koju ToMontenegro ima namjeru da ostvari stavljanjem logoa kao znaka na svoje robe i usluge. Traži se i da ToMontenegro odmah i bez odlaganja prestane sa korišćenjem logoa, a pod prijetnjom novčane kazne zabranjuje mu se njegovo korišćenje i u budućnosti. U tužbi koju je Privrednom sudu predao stečajni upravnik MA Saša Zejak, navodi se da je ToMontenegro povrijedio više članova Zakona o žigu, kojim je propisano da nosilac žiga ima isključivo pravo korišćenja zaštićenog znaka. Podsjetio je da je MA 26 godina obavljao usluge avio-prevoza, te da je prepoznat u svijetu kao nacionalni brend i kompanija koja obavlja prevoz ka brojnim destinacijama.

,,S tim u vezi, MA je usluge obilježavao univerzalno, prepoznatljivim zaštitnim znakom – žigom u obliku orla, koji je sadržao i naziv društva. Tužilac je nosilac prava na nacionalnom žigu i registrovan kod Zavoda za intelektualnu svojinu, kod kojeg je u toku postupak obnove”, ukazuje se u tužbi.

Konstatuje da je ToMontenegro na konferenciji za medije 28. maja predstavio novi logo kompanije koji je istovjetan ili sličan logu MA, odnosno registrovanom žigu.

Stečajna uprava MA podnijela je prije nekoliko dana Privrednom sudu predlog za određivanje privremene mjere kojom traže da se novoj državnoj kompaniji ToMontengro zabrani dalje korišćenje logoa, dok se ne završi sudski postupak po tužbi za povredu žiga/logoa pokrenutu 10. juna.

Ukoliko bi Privredni sud prihvatio ovaj predlog, ToMontenegro ne bi mogao da koristi logotip koji je na konkursu izabran u maju ove godine i koji liči na logo prethodnog državnog avio-prevoznika, koji je sa letovima prestao krajem decembra, a u aprilu je na zahtjev Poreske uprave otišao u stečaj. Odnosno, dok se ne donese konačna presuda, logo ne bi mogli da koriste na svom promotivnom meterijalu, obilježavanju poslovnica… tako ne bi mogli ni da ofarbaju svoja dva aviona u boje novog logoa.

U novom predlogu stečajne uprave je navedeno da je Montenegro erlajns nosilac prava na tri nacionalna žiga/logoa registrovana kod Ministarstva ekonomskog razvoja, kao i da su 9. avgusta ove godine dobili rješenja o obnovi važenja žiga. Razlog za traženje privremene mjere za zabranu korišćenja logoa, jeste to što je ToMontenegro i nakon podnošenja tužbe nastavio da koristi sporni logo, koji je, kako je navedeno, ,,istovjetan ili sličan kao logo tužioca”.

Pitanje je kako će letjeti i funkcionisati nova avio-kompanija ukoliko Provredni sud prihvati predlog stečajne uprave. Možda će avioni letjeti „prazni“ samo sa natpisom kompanije ToMontenegro, kao što i aktuelnoj Vladi, samo piše da je „vlada“, dok je, kada je riječ o stvarnoj moći, ideologiji i politici – prazna.

 

Logo koštao državu 20.000 eura

Redizajn logotipa za kompaniju ToMontenegro koštao je 20.000 eura, koliki je bio iznos nagradnog fond za izradu logoa nove kompanije. Pobjednik je dobio 16.000 eura, drugoplasirani 2.500 eura, a dvoje trećeplasiranih je podijelilo 1.500 eura.

,,To je bio primjer kako konkurs treba da izgleda i kako stvari da funkcionišu. Imali smo različita mišljenja, imali smo nekoliko rundi dogovora, ali smo došli do rješenja koje je najbolje za sve. Komercijalno ime kompanije biće Air Montenegro”, rekao je Todorović tada i dodao da su sa pravne strane provjerili da logo nije zaštićen.

Porodica autora logoa Montenegro erlajnsa iz 1995. godine Đorđa Markuša sarađivala je sa žirijem za izbor novog rješenja. Žiri je saopštio da su uz punu saglasnost članova izabrali logo kao čvrsti oslonac brendingu nacionalne avio-kompanije.

,,Kao žiri smo se radovali svakom susretu i argumentovanom spajanju naših mišljenja, stilova i afiniteta. Zahvaljujemo se svim učesnicima konkursa, kao i porodici Đorđa Markuša koja je prepoznala naše namjere. Sa stalnim prisustvom njegovog orla imali smo još jednog i to najznačajnijeg člana žirija”, naveli su u saopštenju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo