Povežite se sa nama

Izdvojeno

SPREMA LI SE GRADNJA U VRAĆENOM VALDANOSU: Zavala u maslinjaku

Objavljeno prije

na

Dok mnogi maslinari nakon što su im poslije više od četiri decenije vraćene oduzete masline u Vladanosu vrijedno rade na čišćenju i revitalizaciji svojih posjeda, nad tom ,,uvalom mira” se nadvija opasnost da ona postane nova građevinska zona. Bez obzira na sve zakone i planove kojima se ona strogo zabranjuje

 

Sabro Kasmić je neizmjerno srećan što mu je nakon 43 godine vraćena imovina u Valdanosu. Njegov otac je sa tom ranom umro, dva brata su mu odselila iz rodnog grada, gotovo cijeli život je morao da radi zanatske poslove da bi preživio i prehranio porodicu. Kada je Kasmićima za potrebe navodne gradnje ratne luke, 1978. godine u Valdanosu oduzeto oko 400 stabala maslina, oni su od bogate  ulcinjske porodice postali sirotinja.

Odmah nakon što je krajem prošle godine dozvoljeno da se uđe u posjede, ovaj 70-godišnjak je krenuo u čišćenje i revitalizaciju maslinjaka. ,,Posla ima mnogo, ali ne žalim vrijeme, novac i trud. Ova nas je Maslinada othranila i njoj smo uvijek dužni”, kaže Sabro Kasmić za Monitor.

On strahuje da bi mnogi maslinjaci u Valdanosu još neko vrijeme ostati zapušteni, ali nije to najveća opsanost. ,,Najveća opasnost, prijeti ako dođe do  eventualne gradnje čvrstih objekata. Bojim se da bi neki to željeli. U tom slučaju svi mi koji smo se decenijama borili da se oteti maslinjaci vrate, bili bismo poraženi. To vlast nikako ne smije da dozvoli”, smatra Kasmić.

Upravo iz tog razloga, a imajući u vidu da je u neposrednoj blizini Valdanosa prethodnih godina izrađeno nekoliko velikih objekata, organizacije civilnog društva iz Ulcinja zatražile su od lokalnih vlasti da po svaku cijenu spriječe nelegalnu gradnju u uvali maslina. Gradnjom bi, kako tvrde, krenula razorna devastacija tog predivnog prostora.

Čitava ulcinjska Maslinada u Valdanosu je prepoznata kao ambijentalna cjelina u kojoj ima preko 80 hiljada stabala, od kojih su neka starija od 1.900 godina. Prosječna starost stabala je oko 800 godina.

Bivša vlast na državnom nivou je 2017. godine formirala posebnu komisiju za borbu sa graditeljima na prostoru Maslinade, na čijem je čelu bio tadašnji vicepremijer Zoran Pažin. Njen učinak je bio ravan nuli.

Izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemal Perović,  podsjeća da je taj prostor  kulturno dobro. ,,Prostorno-urbanističkim planom ove opštine je zabranjena gradnja u uvali Valdanos i na cijelom tom pojasu. U Prostornom planu posebne namjene obalnog područja se ukazuje da je važno sačuva taj pejzaž. Gradnja je zabranjena i Zakonom o maslinarstvu, kojim je čitava uvala Valdanos posebno zaštićena”, ističe on.

Agencija za zaštitu životne sredine podržala je zahtjev Opštine Ulcinj i pokrenula postupak preventivne zaštite Valdanosa i Maslinade u Ulcinju.

Izvještaj je gotov i on će poslužiti kao osnov za donošenje te odluke u ovoj lokalnoj samoupravi do kraja ove godine. Kako se navodi u tom dokumentu, dosadašnji instrumenti zaštite su se pokazali nedovoljnim. U maslinjaku se  posljednjih mjeseci obavlja intenzivna gradnja ili priprema za gradnju objekata. Donošenjem ovog Akta,  koji bi važio najviše tri godine, do donošenja Akta o formalnoj zaštiti, bila  bi zabranjena bilo kakva gradnja u Maslinadi.

Još prilikom usvajanja u Skupštini Crne Gore Zakona o otklanjanju posljedica oduzimanja uvale Valdanos, poslanik Demokratskog fronta Dejan Đurović je upozorio na opasnosti koje su se nadvile nad Valdanosom. ,,Moj strah je da tajkuni već sada mjerkaju i razgovaraju sa pojedinim vlasnicima tog zemljišta. Strah me je da ta količina novca neće moći da izdrži njihove kućne potrebe, čime bi došli u situaciji da cvjeta divlja gradnja. To bi bio najveći udarac tom prostoru. Ne dozvolimo da od Valdanosa napravimo Zavalu”, kazao je Đurović.

Iz Opštine Ulcinj poručuju da će ubuduće, uz podršku centralnih vlasti, preduzimati odlučnije mjere da spriječe nelegalnu gradnju u Maslinadi. ,,I Nacrtom Strateškog plana opštine Ulcinj do 2028. godine predviđa se da u Valdanosu bude turistički centar za izlete, zabavu, rekreaciju i posmatranje prirode. Nema nikakve gradnje čvrstih objekata u Maslinadi”, kaže za Monitor opštinski sekretar za privredu i ekonomski razvoj dr Agron Ibrahimi.

Prema riječima predsjednice Društva Martin Šnajder-Jakobi Zenepe Like, ako ovako nastavimo uništićemo maslinjak, kao što smo uništili Adu Bojanu. ,,Mi pretvaramo poljoprivredno zemljište u građevinsko i to je veoma, veoma pogubno za ovaj prostor. Stoga je konačno vrijeme da se zaustavi devastacija i saniraju posljedice dosadašnje”, ocjenjuje Lika.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, koji je najzaslužniji za vraćanje maslinjaka starim vlasnicima, kaže da je država ponovo na potezu. ,,Masline su oslobođene i time je ispravljena višedecenijska nepravda. Time je simbolično označen novi početak za grad Ulcinj i zato ne smijemo nipošto dozvoliti devastaciju tog našeg unikata prirode”, poručuje on.

URA se godinama zalaže da se uvala Valdanos upiše na listu Svjetske kulturne i prirodne baštine – UNESCO.

,,Hiljadugodišnje masline, česme, izvori, suvomeđe… Jedan dan u ovom maslinjaku produžava život par godina. Ovo je jedan od najvećih luksuza Ulcinja i Crne Gore uopšte! Ako ih zaštitimo od devastacije i pokažemo da smo čvrsti u toj odluci, ovdje će Porsche snimati svoju priču, ne sa mojim magarcima”, ističe ekolog Darko Saveljić.

 

Skida se i kapija na ulazu u Valdanos

Ministarstvo odbrane Crne Gore je Upravi za katastar i državnu imovinu predalo na upravljanje nepokretnosti koje je imalo u bivšem Vojnom odmaralištu Valdanos u Ulcinju. Zbog toga će biti ukinuto obezbjeđenje na ulazu u tu uvalu koje je postavljeno zbog navodnog ,,obezbjeđivanja tih nepokretnosti i sprječavanja devastacije objekata“. Ističe se da ta uvala više ,,ne predstavlja prostor posebne namjene za potrebe odbrane“.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo