Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEĐUNARODNA PRESUDA U KORIST OBMANUTIH KORISNIKA KREDITA U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA: Preskupa pravda

Objavljeno prije

na

Međunarodnom presudom Arbitražnog suda, koji je dio Svjetske banke (SB), odbijeni su svi tužbeni navodi Addiko banke (nekadašnje HAAB). Utvrđeno je da  je Zakon o konverziji predstavljao odgovarajući odgovor države Crne Gore, jer je riječ o javnoj politici koja je imala za cilj ublažavanje gotovo bezizlazne situacije kojoj su bili izloženi korisnici kredita u švajcarskim francima. Čeka se još konačna odluka Ustavnog suda Crne Gore

 

Međunarodna presuda Arbitražnog suda, konstituisanog u skladu sa pravilima Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID), kojom su svi tužbeni zahtjevi koje je Addiko banka podnijela protiv crnogorske Vlade u vezi sa Zakonom o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure potvrđuje ono što je još 2017. godine najveća pravna instanca, Sud pravde Evropske unije (Curia), rekla o spornim kreditima. Ukratko, ,,riječ je o prevari i pljački”, interpretiraju zajmoprimci osporenih kredita.

Pomenuti Arbitražni sud odbacio je navode Addiko banke da Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure iz 2015. godine, s izmjenama i dopunama iz avgusta 2016, predstavlja povredu međunarodno-pravnih obaveza Crne Gore po osnovu Bilateralnog investicionog sporazuma između Austrije i bivše Jugoslavije, čiji je Crna Gora pravni sljedbenik. I naložio je banci da u roku od 30 dana Crnoj Gori nadoknadi 70 odsto troškova kojima je država bila izložena kako bi se branila u arbitražnom postupku.

Arbitražni sud koji je dio Svjetske banke (SB), utvrdio je da Zakon o konverziji predstavlja odgovarajući odgovor države Crne Gore, jer je riječ o javnoj politici koja je imala za cilj ublažavanje gotovo bezizlazne situacije kojoj su bili izloženi korisnici kredita u švajcarskim francima.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) Crne Gore kazali su da ne mogu da saopšte više detalja u vezi sa tim slučajem, zbog toga jer je postupak sve do formalnog okončanja označen stepenom tajnosti – interno.

Crna Gora je Zakon o konverziji iz 2015. godine usvojila zbog građana Crne Gore koji su se našli u gotovo bezizlaznoj situaciji usljed iznenadnog i ekstrtemnog porasta iznosa koje je trebalo da otplate po osnovu (uglavnom stambenih) kredita nominalno uzetih u švajcarskim francima, nakon naglog rasta kursa te valute u odnosu na euro.

Pošto je tim zakonom ispunjeno ono što su građani tražili na sudu, njih 113 odustalo je od tužbe zbog ekonomičnosti postupka, dok je 154 klijenta odlučilo da nastavi postupak. Oni koji su odustali, podnijeli su početkom februara ustavnu žalbu kojom od Ustavnog suda traže da se poništi presuda po kojoj moraju platiti enormne sudske troškove u sporu koji su sa bankom vodili. Monitor je pisao o tome.

Ustavni sud je potom, početkom aprila ove godine, donio odluku da se obustavi prinudna naplata  sa računa građana po osnovu sudskih troškova, sve dok taj sud ne donese konačnu odluku po ovom pitanju.

Jedan od klijenata bivše Hipo Alpe Adria banke koji je podigao kredit indeksiran u švajcarskim francima, Dragan Senić za Monitor kaže da je Centralna banka dozvolila da se na tržištu naše zemlje nađe štetan bankarski proizvod. ,,Odluka Arbitražnog suda u korist Crne Gore govori samo o tome da je Zakon o konverziji bio ustavan i da je država imala pravo da se umiješa. CBCG nije radila svoj posao, nije vršila kontrolu kredita, a sastanci koje smo držali sa njima nijesu dali nikakvog rezultata. Napravljena je velika prevara, a opljačkani su ne samo građani, već i država Crna Gora, samo zato jer je jedna banka htjela da uzme dodatni profit. Sem bivšeg rukovodstva CBCG-e, koje je dozvolilo špekulativne kredite, krivo je i sadašnje, koje je opstruiralo primjenu Zakona”.

Senić objašnjava da prevareni i, vremenom, dodatno osiromašeni ljudi nijesu bili u situaciji da vraćaju kredite. Rate i glavnice kredita uvećavane su i po nekoliko puta. ,,Hypo Alpe Adria Development DOO (nekadašnja Heta, a sadašnja Holdco East), faktoring kompanija na koju je banka prebacila kredite koje nije mogla da naplati, a koja je otvorena za jedan euro, bila je u obavezi da plati preuzeta potraživanja, ili obavezne rezervacije, u iznosu od preko 240 miliona eura. To nije uradila. Neplaćanje obaveznih rezervacija utiče i na kreditni rejting države, što je zasebna priča. Važno je naglasiti da je riječ o banci i preduzećima koji su registrovani u Crnoj Gori, i za njih važe crnogorski zakoni”.

On ističe da je njihova tužba kod Tužilačkog savjeta, i da je uz nju predato gotovo 1.300 različitih dokumenata. Smatra i da je ovo slučaj za Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje ima sve dokaze o nezakonitim radnjama. Pitanje je – hoće li ono postupati po pravdi.

Advokat Dragomir Ćalasan, koji zastupa dio klijenata koji su kod nekadašnje Hipo banke uzeli kredite u švajcarcima, smatra da je neophodno da radna grupa sastavljena od kvalifikovanih, nezavisnih sudskih vještaka, koju bi imenovao skupštinski Odbor za ekonomiju, budžet i finansije, ispita svaku ponudu za konverziju kredita – i od Addiko banke, i od firme Holdco East. On je tom odboru tu inicijativu i uputio prošle nedjelje, tražeći i da se provjeri kako je CBCG kontrolisala primjenu pomenutog Zakona, kao i njegove posljedice na građane.

Ćalasan smatra da Zakon o konverziji predstavlja opravdan odgovor države Crne Gore. ,,Već sada je jasno da su protivnici usvajanja zakona dobili pravu lekciju iz finansija, na koje su se godinama pozivali”, kazao je on.

Stručnjaci su saglasni – nakon što je Addiko banka izgubila arbitražni spor, i Ustavni sud bi trebalo da u najkraćem roku ukine presude nižih redovnih sudova i da tako zaštiti klijente nedakašnje HAAB koji, iako je dokazano da su oštećena strana, moraju da plate milionski iznos sudskih troškova.

Bankarske obmane su imale i tragične posljedice, pošto su pojedini dužnici zbog njih izvršili samoubistvo.

Države Evropske unije ranije su zabranile te visokorizične kredite. Austrijska nacionalna banka je 2006. godine, svega nekoliko mjeseci prije otvaranja HAAB banke u Crnoj Gori, zabranila kredite u švajcarcima, cijeneći da su špekulativni i nepouzdani. U Hrvatskoj je 2013. Radovan Dobronić, tadašnji sudija Trgovačkog suda donio presudu kojom je potvrdio da su banke, plasirajući te kredite, prevarile građane. Nedavno je izabran za predsjednika Vrhovnog suda.

Nekadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović za Vijesti je kazao da ,,činjenica da još traje borba za ostvarivanje zakonskih prava ne uliva nadu da je sistem koji je štitio finansijsku oligarhiju počeo da se demontira. Zato je i moguć paradoks da sudovi presuđuju i nameću nove dugove klijentima koji su poštovali zakone, i zbog toga, po presudama, moraju da i dalje trpe nepravdu i da se dodatno finansijski iscrpljuju”, ocijenio je Damjanović.

Na konačnu odluku Ustavnog suda još uvijek se čeka, jer je taj sud sada u blokadi, zbog neizbora novih sudija. ,,Gledajući postupanje nižih sudova, čini se da su pojedinci još uvijek iznad Ustava. Čovjek koji je htio da kupi stan došao je u banku sa povjerenjem, a iz nje otišao pravo u dužničko ropstvo. Pravda jeste spora, ali se nadam da će za nas koji smo prošli životnu golgotu, biti konačno i dostižna u Crnoj Gori”, zaključuje Senić.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

RASPAD VLASTI: Pet modela raspleta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko je načina razrešenja političke krize. Nema idealnog. Kad se sve sabere – koncentraciona vlada, po ugledu na onu koju je nekada predlagao Pokret Odupri se je  model koji bi omogućio da se smanje tenzije, i obezbijedi širok konsenzus neophodan za organizovanje izbora. Taj predlog nije na stolu

 

Nakon Inicijative za smjenu Vlade, koju je prethodne sedmice parlamentu podnijela lista Crno na bijelo (Građanki pokret URA i CIVIS) i dio opozicije – SDP, SD Bošnjačka stranka, Albanska lista, Albanska partija i dio poslanika DPS-a, premijer Zdravko Krivokapić ocijenio je da je u Crnoj Gori na djelu – ,,državni udar”. Ne znaš da li govori Krivokapić ili Milo Đukanović. Montiranu aferu državni udar, gledali smo kao odgovor Demokratske partije socijalista na realnu mogućnost da 2016. godine, izgubi vlast.

Đukanovićev DPS ipak je to doživio u avgustu 2020, ali je stanje ostalo – isto. U pokušaju da očuva Vladu, Premijer Krivokapić, poput Đukanovića, uzvratio je udarom na ,,izdajnike”. One koji ne staju uz njega. Smijenio je Sergeja Sekulovića sa pozicije v.d. ministra pravde, a samim tim i iz članstva Sudskog savjeta. I postavio – sebe. Tako je Krivokapić sada premijer, ministar pravde, i član Sudskog savjeta iako nije pravnik. Potom je smijenio Borisa Marića, direktora Direktorata za pravosuđe, i Danila Mrdaka, direktora Direktorata za zaštitu životne sredine. Ministra  spoljnih poslova Đorđa Radulovića povukao je nazad kući iz diplomatske posjete Makedoniji, što su tamošnji mediji okarakterisali diplomatskim skandalom.

Premijer se odrekao i nasleđa mitropolita Amfilohija, čiji je amanet po sopstvenom priznanju, kao premijer izvršavao. Sada, kada njegovoj Vladi prijeti smjena, Krivokapićeva Vlada je, bez dijela, ministara, poslala Patrijarhiji u Beograd izmijenjeni  Temeljni ugovor sa SPC-om, na potpis. U novom dokumentu umanjuje se, između ostalog,  istorijska uloga Mitropolije crnogorsko-primorske, i izbacuje termin Pravoslavna crkva, koji se vezuje za pokojnog mitropolita Amfilohija, odnosno njegove navodne namjere da Mitropoliju crnogorsko- primorsku učini autonomnom od SPC-a. Novim dokumentom dodatno je minimalizirana uloga države u upravljanju crkvenom imovinom.

Krivokapić je stigao i na čelo liste Zajedno za budućnost, potom i  na čelo Vlade,  o čemu je i sam više puta svjedočio, zahvaljujući uticaju Mitroplije crnogorsko- primorske, odnosno mitropolita Amfilohija, na dio tadašnje opozicije, koja sada čini parlamentarnu većinu. Uticaj litija – protesta koje je uoči izbora mjesecima organizovala Mitropolija, na rezultat izbora u avgustu 2020, bio je presudan. Kao i snažno pozicioniranje te crkve u politički život Crne Gore nakon izbora. Bliskost Mitropoliji, odnosno SPC-u, postala je ulaznica u državne strukture i pozicije, a njena želja prioritet. Predstavnici SPC-a stigli su čak i u vodeće tijelo državnog univerziteta.

U jeku političke krize u Crnoj Gori i potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, otputovao je u posjetu srpskom partrijarhu Porfiriju u Beograd. O detaljima i razlozima  posjete,  nema zvaničnih detalja. Ona je okarakterisana kao – privatna. Abazović je nedavno gostujući na RTCG-u, kazao da Krivokapić ne bi bio premijer, da on nije na to uticao u razgovoru pod Ostrogom sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem. Tako je samo dodatno potvrdio ono što se zna – da je Mitropolija imala direktan uticaj i na sastav Vlade.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo