Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEĐUNARODNA PRESUDA U KORIST OBMANUTIH KORISNIKA KREDITA U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA: Preskupa pravda

Objavljeno prije

na

Međunarodnom presudom Arbitražnog suda, koji je dio Svjetske banke (SB), odbijeni su svi tužbeni navodi Addiko banke (nekadašnje HAAB). Utvrđeno je da  je Zakon o konverziji predstavljao odgovarajući odgovor države Crne Gore, jer je riječ o javnoj politici koja je imala za cilj ublažavanje gotovo bezizlazne situacije kojoj su bili izloženi korisnici kredita u švajcarskim francima. Čeka se još konačna odluka Ustavnog suda Crne Gore

 

Međunarodna presuda Arbitražnog suda, konstituisanog u skladu sa pravilima Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID), kojom su svi tužbeni zahtjevi koje je Addiko banka podnijela protiv crnogorske Vlade u vezi sa Zakonom o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure potvrđuje ono što je još 2017. godine najveća pravna instanca, Sud pravde Evropske unije (Curia), rekla o spornim kreditima. Ukratko, ,,riječ je o prevari i pljački”, interpretiraju zajmoprimci osporenih kredita.

Pomenuti Arbitražni sud odbacio je navode Addiko banke da Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure iz 2015. godine, s izmjenama i dopunama iz avgusta 2016, predstavlja povredu međunarodno-pravnih obaveza Crne Gore po osnovu Bilateralnog investicionog sporazuma između Austrije i bivše Jugoslavije, čiji je Crna Gora pravni sljedbenik. I naložio je banci da u roku od 30 dana Crnoj Gori nadoknadi 70 odsto troškova kojima je država bila izložena kako bi se branila u arbitražnom postupku.

Arbitražni sud koji je dio Svjetske banke (SB), utvrdio je da Zakon o konverziji predstavlja odgovarajući odgovor države Crne Gore, jer je riječ o javnoj politici koja je imala za cilj ublažavanje gotovo bezizlazne situacije kojoj su bili izloženi korisnici kredita u švajcarskim francima.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) Crne Gore kazali su da ne mogu da saopšte više detalja u vezi sa tim slučajem, zbog toga jer je postupak sve do formalnog okončanja označen stepenom tajnosti – interno.

Crna Gora je Zakon o konverziji iz 2015. godine usvojila zbog građana Crne Gore koji su se našli u gotovo bezizlaznoj situaciji usljed iznenadnog i ekstrtemnog porasta iznosa koje je trebalo da otplate po osnovu (uglavnom stambenih) kredita nominalno uzetih u švajcarskim francima, nakon naglog rasta kursa te valute u odnosu na euro.

Pošto je tim zakonom ispunjeno ono što su građani tražili na sudu, njih 113 odustalo je od tužbe zbog ekonomičnosti postupka, dok je 154 klijenta odlučilo da nastavi postupak. Oni koji su odustali, podnijeli su početkom februara ustavnu žalbu kojom od Ustavnog suda traže da se poništi presuda po kojoj moraju platiti enormne sudske troškove u sporu koji su sa bankom vodili. Monitor je pisao o tome.

Ustavni sud je potom, početkom aprila ove godine, donio odluku da se obustavi prinudna naplata  sa računa građana po osnovu sudskih troškova, sve dok taj sud ne donese konačnu odluku po ovom pitanju.

Jedan od klijenata bivše Hipo Alpe Adria banke koji je podigao kredit indeksiran u švajcarskim francima, Dragan Senić za Monitor kaže da je Centralna banka dozvolila da se na tržištu naše zemlje nađe štetan bankarski proizvod. ,,Odluka Arbitražnog suda u korist Crne Gore govori samo o tome da je Zakon o konverziji bio ustavan i da je država imala pravo da se umiješa. CBCG nije radila svoj posao, nije vršila kontrolu kredita, a sastanci koje smo držali sa njima nijesu dali nikakvog rezultata. Napravljena je velika prevara, a opljačkani su ne samo građani, već i država Crna Gora, samo zato jer je jedna banka htjela da uzme dodatni profit. Sem bivšeg rukovodstva CBCG-e, koje je dozvolilo špekulativne kredite, krivo je i sadašnje, koje je opstruiralo primjenu Zakona”.

Senić objašnjava da prevareni i, vremenom, dodatno osiromašeni ljudi nijesu bili u situaciji da vraćaju kredite. Rate i glavnice kredita uvećavane su i po nekoliko puta. ,,Hypo Alpe Adria Development DOO (nekadašnja Heta, a sadašnja Holdco East), faktoring kompanija na koju je banka prebacila kredite koje nije mogla da naplati, a koja je otvorena za jedan euro, bila je u obavezi da plati preuzeta potraživanja, ili obavezne rezervacije, u iznosu od preko 240 miliona eura. To nije uradila. Neplaćanje obaveznih rezervacija utiče i na kreditni rejting države, što je zasebna priča. Važno je naglasiti da je riječ o banci i preduzećima koji su registrovani u Crnoj Gori, i za njih važe crnogorski zakoni”.

On ističe da je njihova tužba kod Tužilačkog savjeta, i da je uz nju predato gotovo 1.300 različitih dokumenata. Smatra i da je ovo slučaj za Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje ima sve dokaze o nezakonitim radnjama. Pitanje je – hoće li ono postupati po pravdi.

Advokat Dragomir Ćalasan, koji zastupa dio klijenata koji su kod nekadašnje Hipo banke uzeli kredite u švajcarcima, smatra da je neophodno da radna grupa sastavljena od kvalifikovanih, nezavisnih sudskih vještaka, koju bi imenovao skupštinski Odbor za ekonomiju, budžet i finansije, ispita svaku ponudu za konverziju kredita – i od Addiko banke, i od firme Holdco East. On je tom odboru tu inicijativu i uputio prošle nedjelje, tražeći i da se provjeri kako je CBCG kontrolisala primjenu pomenutog Zakona, kao i njegove posljedice na građane.

Ćalasan smatra da Zakon o konverziji predstavlja opravdan odgovor države Crne Gore. ,,Već sada je jasno da su protivnici usvajanja zakona dobili pravu lekciju iz finansija, na koje su se godinama pozivali”, kazao je on.

Stručnjaci su saglasni – nakon što je Addiko banka izgubila arbitražni spor, i Ustavni sud bi trebalo da u najkraćem roku ukine presude nižih redovnih sudova i da tako zaštiti klijente nedakašnje HAAB koji, iako je dokazano da su oštećena strana, moraju da plate milionski iznos sudskih troškova.

Bankarske obmane su imale i tragične posljedice, pošto su pojedini dužnici zbog njih izvršili samoubistvo.

Države Evropske unije ranije su zabranile te visokorizične kredite. Austrijska nacionalna banka je 2006. godine, svega nekoliko mjeseci prije otvaranja HAAB banke u Crnoj Gori, zabranila kredite u švajcarcima, cijeneći da su špekulativni i nepouzdani. U Hrvatskoj je 2013. Radovan Dobronić, tadašnji sudija Trgovačkog suda donio presudu kojom je potvrdio da su banke, plasirajući te kredite, prevarile građane. Nedavno je izabran za predsjednika Vrhovnog suda.

Nekadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović za Vijesti je kazao da ,,činjenica da još traje borba za ostvarivanje zakonskih prava ne uliva nadu da je sistem koji je štitio finansijsku oligarhiju počeo da se demontira. Zato je i moguć paradoks da sudovi presuđuju i nameću nove dugove klijentima koji su poštovali zakone, i zbog toga, po presudama, moraju da i dalje trpe nepravdu i da se dodatno finansijski iscrpljuju”, ocijenio je Damjanović.

Na konačnu odluku Ustavnog suda još uvijek se čeka, jer je taj sud sada u blokadi, zbog neizbora novih sudija. ,,Gledajući postupanje nižih sudova, čini se da su pojedinci još uvijek iznad Ustava. Čovjek koji je htio da kupi stan došao je u banku sa povjerenjem, a iz nje otišao pravo u dužničko ropstvo. Pravda jeste spora, ali se nadam da će za nas koji smo prošli životnu golgotu, biti konačno i dostižna u Crnoj Gori”, zaključuje Senić.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo