Povežite se sa nama

OKO NAS

STUDIRANJE U INOSTRANSTVU, KUDA I KAKO: Za svojim snom

Objavljeno prije

na

Procjenjuje se da se oko 1400 studenata školuje van Crne Gore. Razlog je  jednostvan: tamo su uslovi bolji

 

Prema procjenama NVO Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) u akademskoj 2018/19. godini crnogorski građani studiraju u više od 35 zemalja svijeta, ne uključujući susjedne zemlje na Balkanu. Prilika za studiranje u inostranstvu ne fali, a interesovanje mladih za školovanje van Crne Gore iz godine u godinu sve je veće. Prema Publikaciji o crnogorskim studentima u inostranstvu koju je izdao OCSI najbliža realnosti je procjena da se oko 1400 studenata školuje van Crne Gore. Najpopularnije zemlje za studiranje, pored komšija iz regiona, su Turska, Italija, Austrija, Mađarska, Njemačka, Kina i Rusija.

U poslednjih par godina Turska je postala jedan od najatraktivnijih obrazovnih centara. Samo u studijskoj 2018/19. godini u ovu državu se preselilo oko 229 crnogorskih studenata, a najviše ih je otišlo u Istanbul i Ankaru, podaci su NVO OCSI.

Stipendije koje dodjeljuje Vlada Italije su među najtraženijim. ,,Najpopularnija usmjerenja su psihologija, pravo i ekonomija. Ključni univerzitetski centri u kojima su naši studenti raspoređeni su Rim, Milano, Bolonja i Bari”, piše u publikaciji OCSI. Studenti se lako odlučuju da nastave školovanje u Italiji zato jer, osim što nudi dobre uslove, nije daleko, pa mogu češće dolaziti  kući. Stipendije variraju od regije, na jugu Italije stipendije iznose oko 2500 eura godišnje, dok su na sjeveru duplo veće, oko 5 hiljada eura. Život je na sjeveru skuplji, pa tako studenti izdvajaju više novca za hranu, prevoz i smještaj. Oni koji zadovolje uslove, mogu da dobiju mjesto u studentskom domu.

Ambasada Ruske Federacije u Crnoj Gori redovno na svom sajtu objavljuje konkurse za različite dodiplomske, postdiplomske i istraživačke stipendije. Studenti mogu da studiraju besplatno i da budu smješteni u studentskom domu.

,,Stipendiju sam dobila od ruskog Ministarstva prosvjete, ona pokriva školarinu, koja je na mom fakultetu oko 5000 do 7000 eura godišnje i život u studentskom domu. Život u Rusiji jeste skup ali za studente postoje popusti, na primjer cijena mjesečne karte za studenta, koja uključuje vožnju i autobusima i metroima, iznosi samo 10 eura”, kaže Nikolina Čabarkapa, studentkinja farmacije na Ruskom nacionalnom istraživačkom medicinskom univerzitetu Pirogova u Moskvi.

DAAD stipendije su najprivlačnije onima koji žele da se usavršavaju na njemačkom govornom području. Ove stipendije obezbjeđuju mjesečne naknade u iznosu od 850 eura, naknade za troškove putovanja i osiguranja, kurs njemačkog jezika, kao i mjesečne dodatke za smještaj.

Sve je više onih koji se odvaže na obrazovanje u dalekoj Kini. Ovakav tip stipendijaVlade NR Kine uglavnom ne pokriva putne troškove, a svi kandidati prolaze kroz elektronsku registraciju Kineskog savjeta za stipendije. ,,Za 2016/2017. godinu dodijeljeno je 13 stipendija, iz oblasti pomorstva, medija, međunarodnih odnosa, grafike, vajarstva, elektronskih nauka, kineske filozofije, ekonomije, agronomije i građevine”, piše u istraživanju OCSI. Da interesovanje za ovu azijsku državu raste, pokazalo se već naredne godine kada je dodijeljeno 26 stipendija.

Kada je u pitanju studiranje u zemljama bivše Jugoslavije, najprimamljivija je studentima Slovenija. Ova država je prije par godina oslobodila crnogorske studente plaćanja školarine, pa se i zbog toga dosta njih odlučuje za ovu državu. ,,Život u domovima je lagodan, a od stipendije sam svakog mjeseca odvajala za putovanja. Njihov sistem je takav da ima mnogo praktičnog rada i projekata u toku semestra, što zahtjeva konstantan rad. Većina predmeta je bila na engleskom jeziku, a dva sam pohađala na slovenačkom, što za mene nije predstavljalo problem”, kaže Marija Globarević, dobitnica stipendije Vlade Slovenije.

Čak i Japan, jedna od do skoro najzatvorenijih država kada je riječ o studentskim programima, nudi stipendije koje dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja, sporta, nauke i tehnologije Vlade Japana (MEXT). Za dobijanje ove stipendije, obavezno je učenje japanskog jezika prije početka fakulteta.

Pored ovakvih konkursa za stipendije, postoje i regionalni programi stipendiranja, kao što su CEEPUS i ERASMUS+.

CEEPUS je centralno-evropski program za univerzitetsku razmjenu, u koji su uključene Austrija, Bugarska, Republika Slovačka, Češka Republika, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Srbija, Crna Gora, Rumunija, Albanija, Makedonija i Bosna i Hercegovina. Ovaj program obezbjeđuje stipendije za studente dodiplomskih i postdiplomskih studija, univerzitetske profesore za studijski boravak, kurseve jezika, ljetnje škole i obuke mladog nastavnog kadra.

ERASMUS+ je program studentske mobilnosti na univerzitetima unutar EU i na partnerskim univerzitetima u zemljama kandidatima, kao što je Crna Gora. ,,Ukupan broj studenata koji su do akademske 2018/19. godine učestvovali u programu Erasmus+ iznosi 273. Najviše studenta iz Crne Gore je boravilo na razmjeni u okviru studijskih oblasti iz ekonomije, likovne umjetnosti i stranih jezika. Kada je u pitanju Univerzitet Crne Gore, najveći broj studenata je boravio na razmjeni u Poljskoj, Njemačkoj, Portugalu, Letoniji i Italiji”, navodi se u publikaciji OCSI.

Radi poređenja: u Crnoj Gori iznos studentskih kredita zavisi od uspjeha studenta i godine studija. Kreću se od 37 do 53 eura mjesečno. Studenti su, kad završe fakultet, dužni da taj kredit i vrate, izuzev onih koji ostvare prosjek od 9 do 10. Školarine se kreću od 250 pa do 2 hiljade eura po semestru, u zavisnosti od fakulteta i godine studija. Stipendije za najbolje studente iznose 86 eura. Računica je jasna: onima koji ne upadnu na budžet isplativije je studirati u inostranstvu, nego u sopstvenoj zemlji.

,,Da smo mi imali uslove kao vi mladi danas, gdje bi sada bili..”, stara je roditeljska krilatica. Sada se na studije u inostranstvu ne prijavljuju samo imućni.  Vrata svijeta su otvorena.

                                                                                                                                                          Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo