Povežite se sa nama

MONITORING

Sudom po džepu, novinom po mozgu

Objavljeno prije

na

untitled-1

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Dijana Radulović dala je, u subotu, moćnom Rožajcu Safetu Kaliću blanko potvrdu da u njegovoj biografiji nema kontroverznih i kriminalnih detalja. Novinar Monitora Petar Komnenić osuđen je za klevetu pošto, po mišljenju sudije Radulović, ,,nije u toku postupka dokazao da je imao osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosio, kao što nije dokazano ni da su njegove tvrdnje istinite”. Presudu, ipak, problematizuje činjenica da su podaci koje je Komnenić naveo u tekstu Moćni Rožajac citirani iz Izvještaja o radu Sektora za organizovani kriminal crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost i saopštenja srpske policije iz akcije Sablja. Crnogorski mediji su još 2007. pozivajući se na sagovornike iz Odbora za bezbjednost prenijeli kako u izvještaju ANB, u odjeljku Organizovane kriminalne grupe, stoji: ,,sa bezbjednosnog aspekta interesantan je i Safet Kalić, koji svoje aktivnosti uglavnom ostvaruje u inostranstvu”. Od tada do danas niko iz ANB nije osporio autentičnost ovog dokumenta.

Sutkinja Radulović je, ipak, iskoristila to što je direktor ANB Duško Marković na suđenju odbio da se izjasni o ovom dokumentu, pozivajući se na obavezu poštovanja službene tajne. Ona je pri izricanju presude saopštila kako ,,dokument iz ANB-a ne sadrži pečat, štambilj, niti potpis ovlašćenog lica, pa sud nije prihvatio ni odbranu okrivljenog u dijelu u kojem je naveo da je dio informacija crpio iz Izvještaja ANB-a”.

Po sličnom principu odbačen je i dokaz – saopštenje MUP-a Srbije kojim je Safet Kalić označen kao glavni snabdjevač heroinom pripadnika Zemunskog klana. ,,Okrivljeni nije dostavio sudu zvanično saopštenje srpske policije, pa stoga sud nije ni prihvatio njegove navode odbrane u ovom dijelu”. Kao dokaz nijesu prihvaćeni desetine novinskih tekstova srpskih i crnogorskih medija koji se pozivaju na to saopštenje. Odbijen je i Komnenićev zahtjev da se kao svjedok odbrane pozove direktor srpske policije Milorad Veljović.

Sud je povjerovao Safetu Kaliću. Čak i u dijelu svjedočenja u kome kaže: ,,Nisam ni u kakvim bliskim niti prijateljskim odnosima sa ljudima koji sada rade u Agenciji za nacionalnu bezbjednost”. Komnenić je, ponovo uzalud, zahtijevao da se na sudu pogleda video snimak sa Kalićevog vjenčanja – kako bi dokazao da tužilac ne govori istinu. Sud je odbio i ovaj zahtjev, pa Monitor objavljuje najzanimljivije kadrove sa tog snimka.

,,Sud ne samo da je donio sramnu presudu već mi je onemogućio da izvedem dokazni postupak”, kaže Petar Komnenić. Ovo nije usamljeno mišljenje. ,,Prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, od novinara se ne može zahtijevati da dokazuje tačnost državnih izvještaja, čija se istinitost pretpostavlja dok se suprotno ne dokaže “, kaže Tea Gorjanc-Prelević iz NVO Akcija za ljudska prava. Ali, crnogorske sudije, pored čestih podsjećanja, ostaju imune na praksu Evropskog suda ali i na preporuke Savjeta Evrope. Tako smo svjedoci niza presuda koje, svaka za sebe, za posljedicu imaju sužavanje medijskih sloboda i gaženje prava javnosti da bude valjano informisana.

Crnogorski sudovi su prvo, u slučaju Emir Kusturica protiv Andreja Nikolaidisa i Monitora, pravosnažno novinarima uskratili pravo da kritikuju i polemišu sa stavovima javnih ličnosti u slučaju kada su oni u prijateljskim odnosima sa crnogorskim moćnicima.

Potom je, slučaj uprava Željezare Nikšić protiv Nebojše Medojevića i Vijesti, medijima stavljeno do znanja da je kažnjivo prenositi mišljenja i stavove opozicionih političara ako oni mogu ugroziti ekonomske interese elite.

Uslijedila je presuda u slučaju Ivica Stanković protiv Petra Komnenića i Monitora. Uzalud je Radovan Mandić, nekadašnji sudija Višeg suda u Podgorici potvrdio sve navode iz teksta o (ne)zakonitom prisluškivanju sudija, kao što je uzalud sudu prezentovana dokumentacija koja navodi na osnovanu sumnju da je predmet sa prikupljenim podacima u međuvremenu izgubljen ili sakriven. Iako nije dokazano da je u toj priči bilo šta neistinito – sud je odlučio da je novinar kriv zato što je povjerovao dokumentima i tvrdnjama tada visokorangiranog pravosudnog zvaničnika.
,,Ili se radi o potpunom sistemskom nerazumijevanju slobode medija i slobode izražavanja ili se radi o sistematskoj namjeri njihovog gušenja”, ocijenio je tu presudu advokat Dragan Prelević.

Konačno, slučaj Safet Kalić je pokazao da crnogorski novinari mogu biti osuđeni i u slučaju da interpretiraju dokumenta ili prenose saopštenja državnih institucija.

,,Crnogorski sud je prvo zabranio iznošenje vrijednosnih sudova, a zatim i citiranje sagovornika javnih djelatnika i crnogorskih poslanika, i sada i prenošenje mišljenja i dokumenata nadležnih organa ove i drugih država”, smatra Komnenić. Šta dodati? Izuzev upozorenja: kolege iz elektronskih medija, kada krenete da čitate vremensku prognozu povedite računa – ,,lijepo vrijeme” ne mora svima imati isto značenje. A ovdašnja pravda je i slijepa i gluva. Makar kada je u pitanju javni interes.

Lovac na plaćenike

Od kada je bivši novinar Srđan Kusovac, pravo iz savjetničke fotelje premijera Mila Đukanovića, lansiran na mjesto odgovornog urednika Pobjede, (dnevnog lista koji od 2004. izlazi ilegalno, pošto u roku propisanom Zakonom o medijima nije ni privatizovan ni ugašen) ta se novina brzinom svjetlosti vratila u doba kada je poluistinama, tračevima i lažima satanizovala neistomišljenike režima. Hvala Vladi i Kusovcu, nije trebalo dugo čekati pa da Monitor dobije pripadajuće mjesto na naslovnoj strani. Odgovorni urednik se lično pobrinuo da izvrši postavljeni zadatak pa je, pod naslovom Kako montira Monitor, na udarnim stranicama lista koji mu je dopao šaka objavio prepisku sa novinarkom Monitora Milenom Perović-Korać. Iz tog štiva su čitaoci Pobjede mogli saznati da našu koleginicu krasi neuobičajena upornost i strpljenje zahvaljujući kojima je konačno, nakon sastanka i po šest razmijenjenih mejlova, uspjela da iščupa izjavu od svog sumnjičavog i tvrdoglavog sagovornika. Kusovac je toj prepisci dodao i nekoliko vlastitih fantazija pod zajedničkim nazivom istina, ne bi li makar tako opravdao angažman na raskrinkavanju beskrupulozne manipulacije. Sad treba demontirati ono što je bivši novinar montirao. Iza crvenih slova istina Kusovac piše: ,,Pobjeda se ne finansira iz budžeta”. Ali, to nije istina. Vlada Crne Gore je proljetos usvojila Model finansijskog restrukturiranja Pobjede prema kome je dug ovog preduzeća od skoro 5,8 miliona eura pretvoren u državne akcije. Vlada je tako, novcem poreskih obveznika izmirila Pobjedin dug prema Prvoj banci Crne Gore, koji je 30. aprila ove godine iznosio 984.117 eura. Istovremeno, anulirana su i Pobjedina dugovanja prema državi u iznosu od 4,8 miliona. Dug je nastao po osnovu neplaćenih obaveza: poreza na dohodak fizičkih lica, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na zarade zaposlenih i poreza na dodatu vrijednost. Pride, Vlada je obećala državne garancije za novo zaduženje Pobjede u iznosu od 2,97 miliona eura. Zauzvrat, Pobjeda je i formalno postala privatno glasilo vladajuće koalicije finansirano novcem svih nas. Iako Zakon o medijima (član 48.) propisuje da članovi upravnih i nadzornih odbora medijskih kuća ne mogu biti: ,,poslanici ili odbornici, funkcioneri političkih stranaka, kao i osobe koje imenuje Vlada”, za predsjednika UO Pobjede izabran je Predrag Sekulić (politički direktor DPS-a i šef poslaničkog kluba) dok su članovi UO Milorad Katnić, pomoćnik ministra finansija, Vesko Garčević, politički direktor Ministarstva inostranih poslova i Mensud Grbović, član GO SDP-a. Bilo bi dobro kada bi nam Srđan Kusovac dao primjer još nekog printanog medija u Crnoj Gori koji je oslobođen plaćanja PDV-a, poreza i doprinosa na zarade zaposlenih. Umjesto toga on piše: ,,Ovo se (Kusovac valjda misli na svoju prepisku sa Milenom i njen tekst objavljen u prošlom Monitoru) dogodilo u sedmici u kojoj je Monitor organizovao jedan od okruglih stolova na kojem je punih usta trubio o tome kako mediji treba da budu profesionalni, da poštuju zakone i kodekse, da budu odgovorni…”. I u ovom citati tačno je samo to da je prošle nedjelje Monitor (u saradnju sa njemačkom ambasadom u Crnoj Gori) zaista organizovao okrugli sto na temu Uloga parlamenta u procesu evropskih integracija. Ni jedan novinar Monitora nije učestvovao u diskusiji. Ni jedan diskutant nije govorio o Monitoru, niti o bilo kom drugom mediju. Odgovorni urednik Pobjede – laže. Zato ga je Đukanović i doveo u Pobjedu. Našim parama.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo