MONITORING
Svi naši zidovi

Ideje na temu – kako doći glave režimu u Crnoj Gori – množe se iz dana u dan. Zajedničko im je da su neusaglašene. Zajedništvo među onima koji bi trebali pomoći da se ideje pretoče u stvarnost zasad se ne nazire. Od ideje o bojkotu izbora i institucija, koju je prvobitno plasirao bivši lider Liberalnog saveza Slavko Perović, zasad nema ništa. Parlamentarci udobno sjede u parlamentima, bojkot lokalnih izbora u Kotoru raspršio se već kod izbora na Cetinju i u Mojkovcu. Lokalni političari najčešće se ne mire sa idejom da bojkot treba da počne od njih, traže od kolega na višim mjestima da primjerom pokažu kako stvar treba da izgleda. Ono malo mjesta što ih je zapalo u institucijama sistema, opozicioni predstavnici brižljivo čuvaju. FRONT: Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević založio se za formiranje demokratskog fronta. U njemu bi bili političari, nezavisni intelektualci, predstavnici nevladinih organizacija, sindikata, medija i dijaspore. Medojević je najavio široke razgovore sa političkim i vanpolitičkim ličnostima o stvaranju fronta čiji bi prvi cilj bio ostavka Mila Đukanovića. Tom frontu bi trebalo da se pridruži i Ratko Knežević, nekadašnji saradnik premijera Mila Đukanovića, a danas svjedok događaja tokom devedesetih godina. ,,Dobra volja kod nas postoji da svi koji misle da treba legitimnim metodama građanskog protesta, pritiska, demonstracija, građanske neposlušnosti i svega onoga što bude trebalo, izvršiti pritisak da gospodin Đukanović podnese ostavku i tako otvori šansu Crnoj Gori da u nekom procesu dođe do minimuma mogućnosti za demokratizaciju Crne Gore i dobro državi.”
Novine su ovih dana špekulisale kako će prije Nove godine biti objelodanjen sastav „koordinacionog odbora” koji će budući pokret organizovati i predložiti konkretan program. Pominjano je više javnih ličnosti koje bi ušle ili podržale demokratski front. Mirjana Kuljak, Filip Kovačević, Milan Popović, Vanja Ćalović… Bivši diplomata, danas profesor na univerzitetu u Italiji Miodrag Lekić ponovo se pominje kao osoba koja bi mogla biti na čelu fronta.
Kako Monitor saznaje, Lekić o ideji demokratskog fronta ni sa kim iz opozicije nije razgovarao. Lekić je sa liderima opozicije ljetos razmjenjivao mišljenja o smjeni vlasti, ali se ne bi reklo da se tu nešto konkretno zbiva.
,,Koliko je ideja bojkota jasna, toliko je ideja demokratskog fronta mutna. Koliko je ideja bojkota uspješna za opoziciju, toliko je ideja demokratskog fronta uspješna za ratne i antiratne profitere”, ocijenila je profesorica Mirjana Kuljak.
U Novoj srpskoj demokratiji blagonaklono gledaju i na ideju opozicionog okupljanja i na ideju bojkota. Predsjednik Nove Andrija Mandić ocijenio je da je zbog zloupotreba državne moći i aktivnosti organizovanog kriminala i prljavog novca, cijeli koncept višestranačja u opasnoj krizi. ,,Kotorski izbori su pokazali, kada DPS ostavite na političkoj pozornici da se samo njegov glas čuje, brzo se uvjerite da je protiv te stranke najmanje dvije trećine građana. Podrška DPS-u manja je od trećine ne samo u Kotoru već u svim opštinama u Crnoj Gori”.
LJUTNJA: Zbog odluke Nove da ne učestvuje ni na izborima u Mojkovcu naljutili su se u Socijalističkoj narodnoj partiji. „Razočaran sam odnosom kolega iz Nove, koji su prvi bili za široki opozicioni nastup, insistirajući da, umjesto sadašnja dva, dobiju četiri odbornička mjesta, da bi nas, nakon sklapanja sporazuma, putem medija obavijestili da neće učestvovati na izborima”, objasnio je predsjednik SNP-a Srđan Milić.
Milić je naglasio da SNP u Mojkovcu sada ima 12 od 16 opozicionih mandata i procijenio je zbog toga na izbore – obavezno izaći. SNP se oko lokalnih izbora specijalizovala u traženju pravnih začkoljica zbog kojih se raspisivanje izbora može proglasiti neregularnim. Sveopšta neregularnost trenutno kao da nije u njihovom fokusu.
Lider SNP-a Srđan Milić ocijenio je da inicijativa o formiranju demokratskog fronta nije „dovoljno iskrena i ozbiljna”. Objasnio je da u njoj ne vidi osmišljen program i da se sve bazira na „već viđenim” pokušajima. Ipak Milić smatra da uvijek postoje šanse za ujedinjenje opozicije tako što bi bilo ostvareno jedinstveno djelovanje. ,,Preduslovi su da se odmah i bezuslovno prekine svaki oblik unutaropozicione borbe i da iskrenost i borba za cilj, a to je smjena ovog režima, pobijedi pojedinačne sujete i neostvarene ambicije…Potpuni bojkot svih institucija i oduzimanje legitimiteta vlasti je krajnji korak”, kazao je Milić. Najjača opoziciona partija često je nezadovoljna raznim opozicionim predlozima. Ponekad poput udavače koja računa da joj je posao samo da – čeka prosca. Prosto -ako pokušaji ostalih ne valjaju, žašto SNP ne smisli sopstveni pokušaj.
ZALUDNJI POSAO: Na trenutak je izgledalo kao da o demokratskom frontu govori i penzionisani general Blagoje Grahovac. Poslije je pojasnio da on zapravo misli na pronalaženje zdravog jezgra u
DPS-u. Demokratizacija Crne Gore bi, smatra general, trebala da započne tako što će predsjednik vlade Milo Đukanović smijeniti pet ministara i svog potpredsjednika Svetozara Marovića. K tome bi Đukanović trebalo da počne razdvajati zdravi od bolesnog dijela DPS-a. Đukanović je odgovorio da je pravljenje ,,trijaže u DPS-u” – zaludnji posao. Ispravno.
Idiličnim prizorima nikad kraja. Dok Grahovac vidi Đukanovića kako pregne oko demokratizacije, Đukanović se živ pojede što opozicija nije bolja – takođe zbog demokratizacije: ,,Više bih volio da imamo odgovornu opoziciju, jer bi to doprinijelo bržem sazrijevanju demokratske Crne Gore”. Premijer, reklo bi se, sluti da postoji bolesni i onaj drugi dio opozicije: ,,Pojedini lideri opozicije koji su se pokazali kao osvjedočeni gubitnici i nesposobni da identifikuju uzroke svojih poraza danas ulaze ili pokušavaju uvući cijelu opoziciju u njihovu gubitničku platformu”. Logično, za DPS je važno da se ,,zdravi” dio opozicije ne da.
Profesor političke psihologije na Univerzitetu Crne Gore Filip Kovačević ne smatra da su ideje demokratskog fronta i bojkota suprotstavljene. Po njegovom mišljenu, rješenje za manjak povjerenja među liderima parlamentarnih političkih partija je formiranje šireg demokratskog tijela u kojem bi nestranačke ličnosti iz nevladinog sektora, sindikata, medija i sa Univerziteta bili svojevrsni „garantori” dogovora. ,,Njima mogu vjerovati svi, i članovi opozicionih partija i oni razočarani i/ili neopredijeljeni i to im daje izuzetno važnu moralnu dimenziju u suprtostavljanju korumpiranom režimu”, kazao je Kovačević. On smatra da se politička energija za bojkot tek prikuplja.
Zdrav razum je ono što nam treba. Ako ga đe ima.
Kosara K. BEGOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SLOBODNO SUDIJSKO UVJERENJE: Uzmi od države što više možeš

Bivšim sudijama Vrhovnog suda Radulu Kojoviću i Petru Stojanoviću, Osnovni sud na ime višegodišnjeg nekorištenja godišnjih odmora, dosudio preko 14.000 eura, a Stanki Vučinić 20.000
Nekadašnje sudije Vrhovnog suda Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović sredinom prošlog mjeseca, pred Osnovnim sudom u Podgorici, dobili su svog poslodavca Vrhovni sud i uspjeli da naplate neiskorištene godišnje odmore.
Sudija Dragan Babović usvojio je tužbene zahtjeve trojice bivših sudija i obavezao Državu, tj. Vrhovni sud CG da po osnovu naknade zbog neiskorištenih godišnjih odmora isplati odštetu. Radovanu Kojoviću 14.183 eura, Petru Stojanoviću 14.601 eura zbog neiskorištenih odmora od 2013. do 2019, a Stanki Vučinić za neiskorištene godišnje odmore od 2013. do 2020. – 20.339 eura.
Sve se ima isplatiti sa zateznom kamatom u roku od osam dana od dana pravosnažne presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Kojović je u aprilu 2020. otišao u penziju, dok je sudijama Vučinić i Stojanović Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije u avgustu 2021.
Troje sudija u zajedničkoj tužbi protiv države pojašnjavaju da im je od 2013. pa sve do prestanka funkcije uredno za svaku godinu donošeno rješenje o korišćenju godišnjeg odmora. Međutim, nisu mogli da ih koriste jer su imali obavezna dežurstva. I tako godinama.
Državu je branio Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji je tražio da se ovaj tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Naveo je da se ne može dokazati da sudije nijesu koristile godišnje odmore s obzirom da su im rješenja za njih uredno uručena. Po Zaštitniku, nesporno je da su sudije koristili godišnje odmore u navedenom periodu, a da su za dežurstva i pripravnost, koja su organizovana za vrijeme trajanja godišnjih odmora, redovno primali maksimalno utvrđeni iznos naknade. Zbog toga se ni po drugom osnovu ne može isplatiti nadoknada. ,,Nema podataka u upravi da su podnosili zahtjeve za korišćenje preostalog dijela godišnjih odmora za navedene godine, već da su iste koristili na osnovu usmenog dogovora sa predsjednikom suda”, tvrdio je Zaštitnik.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
POČEO POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA: Šta sad

Prođu li naredni popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate
Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.
Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.
Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad, dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.
“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SDT ODUSTALO OD GONJENJA NEBOJŠE MEDOJEVIĆA: Sedam godina agonije

Specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala je od optužbi protiv lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranja novca. Osim njega, za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista PzP. Medojević je izjavio, da je bio žrtva sistemskog maltretiranja zbog afera koje je otkrio i infomracija koje je javno iznosio
Nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) našli su se funkcioneri Demokratskog fronta, tada opozicionog saveza. Milan Knežević (DNP) i Andrija Mandić (NSD) optuženi su za pokušaj terorizma na dan izbora, u narodu poznatiji kao državni udar, dok je Nebojša Medojević (PZP) optužen za pranje novca.
Iako je Demokratski front prestao da postoji, ovi sudski procesi traju i nakon sedam godina. Dok je „državni“ udar doživio prvostepenu presudu i njeno ukidanje, Medojevićev slučaj nije bio dočekao prvostepenu presudu.
Medojević je optužen za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Osim njega ,za isto krivično djelo je optužen banjalučki biznismen Momir Nikolić i još deset osoba, mahom aktivista Pokreta za promjene. Optužnicom su obuhvaćeni direktor partije Dejan Vujisić, tehnički sekretar te partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, Iva Pavlović, Petar Drašković, sin člana predsjedništva DF Slavena Radunovića – Luka Radunović, Vladislav Bulatović –sinovac člana predsjedništva DF Predraga Bulatovića, Nikola Jovanović, Mladen Jovanović i Aleksandar Sekulović.
Istraga je otpočela kada je policija otkrila u automobilu aktivista Demokratskog fronta više desetina hiljada eura i dolara, koji su zaplijenjeni. Specijalno tužilaštvo je ranije navodilo, da je Momir Nikolić finansirao kampanju Demokratskog fronta za parlamentarne izbore iz nelegalno stečenog novca. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, nelegalne aktivnosti su se događale u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore u oktobru prošle godine. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i ostali lideri DF su tokom istrage tvrdili da ne postoje dokazi o pranju novca, te da je istraga protiv njih politički obračun vlasti i tužilaštva protiv opozicije.
Prošle sedmice je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić uoči završnih riječi odustala od optužbi za stvaranje kriminalne organizacije. Ona je odustala i od krivičnog gonjenja za nekoliko optuženih za krivično djelo pranje novca. U jednom dijelu ostala je pri podignutoj optužnici. Kako je pojasnila, po ovom predmetu imaju dvije optužnice. Jedna protiv Medojevića i grupe i tu su izvršene izmjene. Druga je protiv Momira Nikolića i tužilaštvo je ostalo pri njenim navodima.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
Izdvojeno1 sedmica
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
INTERVJU1 sedmica
DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem
-
DRUŠTVO2 sedmice
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to
-
DRUŠTVO3 sedmice
KO ĆE DA PLATI 300.000 EURA: Sječa direktora škola dolazi na naplatu