Povežite se sa nama

MONITORING

Svi naši zidovi

Objavljeno prije

na

MIlic-001

Ideje na temu – kako doći glave režimu u Crnoj Gori – množe se iz dana u dan. Zajedničko im je da su neusaglašene. Zajedništvo među onima koji bi trebali pomoći da se ideje pretoče u stvarnost zasad se ne nazire. Od ideje o bojkotu izbora i institucija, koju je prvobitno plasirao bivši lider Liberalnog saveza Slavko Perović, zasad nema ništa. Parlamentarci udobno sjede u parlamentima, bojkot lokalnih izbora u Kotoru raspršio se već kod izbora na Cetinju i u Mojkovcu. Lokalni političari najčešće se ne mire sa idejom da bojkot treba da počne od njih, traže od kolega na višim mjestima da primjerom pokažu kako stvar treba da izgleda. Ono malo mjesta što ih je zapalo u institucijama sistema, opozicioni predstavnici brižljivo čuvaju. FRONT: Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević založio se za formiranje demokratskog fronta. U njemu bi bili političari, nezavisni intelektualci, predstavnici nevladinih organizacija, sindikata, medija i dijaspore. Medojević je najavio široke razgovore sa političkim i vanpolitičkim ličnostima o stvaranju fronta čiji bi prvi cilj bio ostavka Mila Đukanovića. Tom frontu bi trebalo da se pridruži i Ratko Knežević, nekadašnji saradnik premijera Mila Đukanovića, a danas svjedok događaja tokom devedesetih godina. ,,Dobra volja kod nas postoji da svi koji misle da treba legitimnim metodama građanskog protesta, pritiska, demonstracija, građanske neposlušnosti i svega onoga što bude trebalo, izvršiti pritisak da gospodin Đukanović podnese ostavku i tako otvori šansu Crnoj Gori da u nekom procesu dođe do minimuma mogućnosti za demokratizaciju Crne Gore i dobro državi.”

Novine su ovih dana špekulisale kako će prije Nove godine biti objelodanjen sastav „koordinacionog odbora” koji će budući pokret organizovati i predložiti konkretan program. Pominjano je više javnih ličnosti koje bi ušle ili podržale demokratski front. Mirjana Kuljak, Filip Kovačević, Milan Popović, Vanja Ćalović… Bivši diplomata, danas profesor na univerzitetu u Italiji Miodrag Lekić ponovo se pominje kao osoba koja bi mogla biti na čelu fronta.

Kako Monitor saznaje, Lekić o ideji demokratskog fronta ni sa kim iz opozicije nije razgovarao. Lekić je sa liderima opozicije ljetos razmjenjivao mišljenja o smjeni vlasti, ali se ne bi reklo da se tu nešto konkretno zbiva.

,,Koliko je ideja bojkota jasna, toliko je ideja demokratskog fronta mutna. Koliko je ideja bojkota uspješna za opoziciju, toliko je ideja demokratskog fronta uspješna za ratne i antiratne profitere”, ocijenila je profesorica Mirjana Kuljak.

U Novoj srpskoj demokratiji blagonaklono gledaju i na ideju opozicionog okupljanja i na ideju bojkota. Predsjednik Nove Andrija Mandić ocijenio je da je zbog zloupotreba državne moći i aktivnosti organizovanog kriminala i prljavog novca, cijeli koncept višestranačja u opasnoj krizi. ,,Kotorski izbori su pokazali, kada DPS ostavite na političkoj pozornici da se samo njegov glas čuje, brzo se uvjerite da je protiv te stranke najmanje dvije trećine građana. Podrška DPS-u manja je od trećine ne samo u Kotoru već u svim opštinama u Crnoj Gori”.

LJUTNJA: Zbog odluke Nove da ne učestvuje ni na izborima u Mojkovcu naljutili su se u Socijalističkoj narodnoj partiji. „Razočaran sam odnosom kolega iz Nove, koji su prvi bili za široki opozicioni nastup, insistirajući da, umjesto sadašnja dva, dobiju četiri odbornička mjesta, da bi nas, nakon sklapanja sporazuma, putem medija obavijestili da neće učestvovati na izborima”, objasnio je predsjednik SNP-a Srđan Milić.
Milić je naglasio da SNP u Mojkovcu sada ima 12 od 16 opozicionih mandata i procijenio je zbog toga na izbore – obavezno izaći. SNP se oko lokalnih izbora specijalizovala u traženju pravnih začkoljica zbog kojih se raspisivanje izbora može proglasiti neregularnim. Sveopšta neregularnost trenutno kao da nije u njihovom fokusu.

Lider SNP-a Srđan Milić ocijenio je da inicijativa o formiranju demokratskog fronta nije „dovoljno iskrena i ozbiljna”. Objasnio je da u njoj ne vidi osmišljen program i da se sve bazira na „već viđenim” pokušajima. Ipak Milić smatra da uvijek postoje šanse za ujedinjenje opozicije tako što bi bilo ostvareno jedinstveno djelovanje. ,,Preduslovi su da se odmah i bezuslovno prekine svaki oblik unutaropozicione borbe i da iskrenost i borba za cilj, a to je smjena ovog režima, pobijedi pojedinačne sujete i neostvarene ambicije…Potpuni bojkot svih institucija i oduzimanje legitimiteta vlasti je krajnji korak”, kazao je Milić. Najjača opoziciona partija često je nezadovoljna raznim opozicionim predlozima. Ponekad poput udavače koja računa da joj je posao samo da – čeka prosca. Prosto -ako pokušaji ostalih ne valjaju, žašto SNP ne smisli sopstveni pokušaj.

ZALUDNJI POSAO: Na trenutak je izgledalo kao da o demokratskom frontu govori i penzionisani general Blagoje Grahovac. Poslije je pojasnio da on zapravo misli na pronalaženje zdravog jezgra u
DPS-u. Demokratizacija Crne Gore bi, smatra general, trebala da započne tako što će predsjednik vlade Milo Đukanović smijeniti pet ministara i svog potpredsjednika Svetozara Marovića. K tome bi Đukanović trebalo da počne razdvajati zdravi od bolesnog dijela DPS-a. Đukanović je odgovorio da je pravljenje ,,trijaže u DPS-u” – zaludnji posao. Ispravno.

Idiličnim prizorima nikad kraja. Dok Grahovac vidi Đukanovića kako pregne oko demokratizacije, Đukanović se živ pojede što opozicija nije bolja – takođe zbog demokratizacije: ,,Više bih volio da imamo odgovornu opoziciju, jer bi to doprinijelo bržem sazrijevanju demokratske Crne Gore”. Premijer, reklo bi se, sluti da postoji bolesni i onaj drugi dio opozicije: ,,Pojedini lideri opozicije koji su se pokazali kao osvjedočeni gubitnici i nesposobni da identifikuju uzroke svojih poraza danas ulaze ili pokušavaju uvući cijelu opoziciju u njihovu gubitničku platformu”. Logično, za DPS je važno da se ,,zdravi” dio opozicije ne da.

Profesor političke psihologije na Univerzitetu Crne Gore Filip Kovačević ne smatra da su ideje demokratskog fronta i bojkota suprotstavljene. Po njegovom mišljenu, rješenje za manjak povjerenja među liderima parlamentarnih političkih partija je formiranje šireg demokratskog tijela u kojem bi nestranačke ličnosti iz nevladinog sektora, sindikata, medija i sa Univerziteta bili svojevrsni „garantori” dogovora. ,,Njima mogu vjerovati svi, i članovi opozicionih partija i oni razočarani i/ili neopredijeljeni i to im daje izuzetno važnu moralnu dimenziju u suprtostavljanju korumpiranom režimu”, kazao je Kovačević. On smatra da se politička energija za bojkot tek prikuplja.

Zdrav razum je ono što nam treba. Ako ga đe ima.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo