MONITORING
Vlada – majka i maćeh

Na kantaru vladinih zvaničnika mnogo veću težinu ima 2.700 radnika jedne privatne kompanije od 11 hiljada vaspitača, učitelja, nastavnika i profesora koji čine naš (pred)školski sistem – od jaslica do magistarskih i doktorskih studija. Tokovi novca to pokazuju. Država je, uz mnogo truda i još više troška, omogućila CEAC-u, kompaniji kojom upravlja posrnuli ruski oligarh Oleg Deripaska, da obezbijedi novac za isplatu otpremnina prekobrojnim radnicima Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita. Pošto su pare obezbijeđene, ministri su prionuli na zadatak – agituju kako bi što više radnika prihvatilo otpremnine i tako smanjilo troškove poslodavca.
,,Početak isplate otpremnina radnicima KAP, koji su se prijavili za dobrovoljan odlazak iz fabrike, trebalo bi da poveća interesovanje ostalih zaposlenih za Vladin Socijalno-razvojni program”, poruka je ministra ekonomije Branka Vujovića.
Na drugoj strani, njegov kolega Sreten Škuletić, ministar prosvjete i nauke, pokušava da stiša bunt zapošljenih u svom resoru. Prosvjetni radnici prijete štrajkom, pošto je Vlada naumila da im smanji zarade i postojeća prava. Ministar ih tješi i savjetuje: ,,Ministarstvo će poštovati Kolektivni ugovor i isplatiti sve što je obavezno, i nema nikakve potrebe za prijetnjama ili povišenim tonom u razgovorima sa bilo kim”. Ne pominje im da je već preduzeo korake koji bi mogli uticati na njihovu egzistenciju.
,,Obavezujemo direktore škola”, stoji u dopisu direktorima vaspitno obrazovnih ustanova koji je Škuletić uputio 26. oktobra, ,,da do postizanja dogovora sa bankama u vezi sa otplatom dosadašnjih zaduženja radnika po osnovu kredita, ne ovjeravaju administrativne zabrane za nove kredite i ne izdaju potvrde koje omogućavaju radnicima kupovinu na rate”. Ministar je krajnje precizan: ,,Svaka ovjerena administrativna zabrana je na ličnu odgovornost direktora škole”. I ne tiče ga se to što neki od njegovih kolega djeci neće kupiti zimske cipele, jer to mogu priuštiti samo na rate.
Ministar brine državne brige. Istog dana kada je pisao školskim direktorima, Škuletić se pismom obratio i izvršnim direktorima svih 11 crnogorskih banaka, pokušavajući da sa države skine moguću obavezu vraćanja kredita koje su uzeli prosvjetni radnici.
Ministarstvo prosvjete i nauke suočiće se, od 1. januara, sa problemom finansiranja i isplata zarade za preko 11.000 zapošljenih, piše ministar Škuletić obavještavajući bankare da će se isplata zarada u njegovom resoru od januara vršiti direktno iz Ministarstva finansija, a ne kao do sada posredno, preko škola i vrtića. To, prema njegovom tumačenju, otvara dva problema.
,,Veći broj zaposlenih je kreditno opterećen i to ne samo u jednoj nego u više banaka. Postoji informacija da je jedan dio zaposlenih zadužen u iznosu svoje neto zarade”, obavještava ministar one kojih se to, ruku na srce, ni najmanje ne tiče. Njihova briga je da ti krediti budu valjano obezbijeđeni. A, u ovom slučaju, njihovu otplatu je garantovala škola, odnosno resorno ministarstvo, Vlada i država. Sve dok ministar Škuletić nije odlučio da se oslobodi mogućeg balasta. ,,Uprava škole je potpisivala administrativne zabrane i na taj način bila garant da će podignuti kredit biti vraćen”, konstatuje Škuletić uz zaključak da će, ukoliko zaposleni ne budu uredno vraćali kredite, ,,uprava snositi odgovornost” a banke ostati bez svog novca.
Bankarima se nije dopala zamisao po kojoj se državne institucije, samoinicijativno, odriču obaveza koje su prihvatili njihovi ovlašćeni službenici. Šta ako primjer Ministarstva prosvjete slijede i Ministarstvo zdravlja, MUP, Fond PIO… Desetine miliona već izdatih i potrošenih kredita ostali bi bez adekvatnog obezbjeđenja, uz rizik da tako ugroze ne samo poslovanje banaka već i njihove komintente. Problem dobija na značaju ukoliko se u obzir uzmu zvanične i nezvanične najave o smanjenju plata, vjerovatnom kašnjenju njihove isplate tokom naredne godine, i mogućem gubitku radnih mjesta državnih službenika.
Početkom nedjelje u Udruženju banaka održan je sastanak sa vladinim predstavnicima kako bi se našlo rješenje za nevolje koje je na svjetlost dana iznio ministar Škuletić. Prva runda razgovora okončana je odlukom da bankari prijedloge stave na papir i dostave ih Vladi.
Kakav god bio epilog ovih pregovora on neće dati odgovor na upadljivu nelogičnost: Zašto je Vlada Mila Đukanovića spremna da garantuje nove kredite Deripaski, čovjeku koji je širom svijeta dužan između 15 i 20 milijardi eura, i njegovim kompanijama u Crnoj Gori koje su sve, samo ne uredne platiše dospjelih računa? Istovremeno, ista Vlada pokušava da se oslobodi starih i spriječi nove garancije (u vidu administrativnih zabrana) za kredite koje koriste, i u ogromnoj većini uredno vraćaju, njeni građani – vaspitači naše djece.
,,Ako se ne postigne dogovor s bankama, zaposleni su u obavezi da kopiju uplatnice o izmirenim obavezama po osnovu kredita dostave šefu računovodstva odmah po isplati zarade”, naređuje ministar Škuletić školskim upravama.
,,Pojedini obračunski radnici smatraju da ovo nije njihova obaveza. Međutim, na osnovu informacija koje posjeduje Služba finansija, uprave škole su nekontrolisano potpisivale administrativne zabrane. Samim tim odgovornost za davanje kredita je njihova, pa su u obavezi i za evidenciju izmirivanja duga do konačne isplate na svim zabranama gdje su se potpisali direktor i obračunski radnik u ime škole”. Da vidimo ministra koji će ovako sročene zahtijeve poslati u Moskvu, Deripaski i generalu Sergeju Šojguju njegovom mentoru u crnogorskim poslovima, inače ruskom ministru za vanredne situacije.
Primjena različitih aršina prema različitim ciljnim grupama odavno je jedna od konstanti crnogorskih vlasti. Manjak para u državnoj kasi, uz višak muka koje treba rješavati, čine da takva politika dobija na intenzitetu, a sve više gubi na logici i zakonskom utemeljenju.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
JAVNE TAJNE POLICIJSKE TORTURE: Kriminalci sa značkom

Nasilje i pokušaji da se ono zataška, prepoznatljiv su obrazac postupanja crnogorske policije duže od 30 godina. A možda i danas. Novitet su dokazi o sveprožimajućoj saradnji sa narkoklanovima
Crnogorska stvarnost. Dio visokorangiranih policajaca sarađivao je, a neki možda i dalje sarađuju, sa kriminalnim klanovima čiji se pipci protežu od Južne Amerike do Australije. Drugi su mučili ljude, snimali svoje iživljavanje nad uhapšenim/otetim i dijelili snimke na mrežama za koje su, nekada, računali da će ostati van vidnog polja kolega iz policije i konkurentskih organizovanih kriminalnih grupa.
Upućeni pretpostavljaju da su tim snimcima svojim šefovima dokazivali uspješno obavljen zadatak. Analitičari ukazuju kako je među kompromitovanim policajcima bilo i onih koji su pripadali i jednoj i drugoj grupi – korumpiranih i sadistički nastrojenih.
Od sredine marta, zbog navodne saradnje sa kavačkim narkoklanom, uhapšeno je više bivših i sadašnjih pripadnika crnogorske policije. Počev od pomoćnika direktora Uprave policije zaduženog za borbu protiv organizovanog kriminala Dejana Kneževića, pa do službenika kriminalističko obavještajne analitike iz Bijelog Polja Dragana Kojovića koji je uhapšen u srijedu, dok je pokušavao da napusti Crnu Goru.
Prema dostupnim informacijama, prvi je sarađivao sa kavčanima a drugi sa kriminalnom grupom specijalizovanom za šverc marihuane. Ta grupa nije koristila Skaj aplikaciju već Anom, konkurentski program koji je u međunarodni svijet kriminala podmetnula FBI, kako bi nadzirala njihove komunikacije i operacije. Otud su dešifrovani podaci stigli u Crnu Goru. Skupa sa onima koje je, vezano za Skaj aplikaciju, dostavio Europol.
Problem je što se u Podgorici ti podaci sporo čitaju a lako gube.
Tek zahvaljujući portalu libertaspress.me, saznali smo da postoje prepiska i fotografije koje pokazuju kako su pripadnici nekadašnjeg Odsjeka za posebnu operativnu podršku Uprave policije, pod komandom Mirka Banovića, tokom 2020. hapsili, otimali i zlostavljali ljude. I o tome izvještavali Radoja Zvicera, vođu kavačkog klana.
Ovaj Odsjek je rasformiran 2021., nakon promjena u izvršnoj vlasti. Treba dodati kako je u to vrijeme (2020.) šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, bio Zoran Lazović jedan od najkontroverznijih pripadnika crnogorske državne i javne bezbjednosti (ANB i UP). On je, takođe, smijenjen u martu 2021.
Ispostavilo se da je, dobrim dijelom, riječ o već prijavljenim slučajevima policijske torture. Neki su i procesuirani od strane suda. Ali, većina osumnjičenih i optuženih policajaca i dalje radi u UP-u.
,,Početkom ovog mjeseca je jedan od okrivljenih inspektora, Nemanja Vujošević, koji je morao biti suspendovan još u martu prošle godine kada je optužen, čak dva puta nastupio na televizijama kao predstavnik Uprave policije, pa se tako i saznalo da do suspenzije nije došlo, uprkos zahtjevu za njegovu suspenziju koju je Uprava policije ministru dostavila u julu prošle godine”, navodi se u današnjem (četvrtak) saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) u kome se odnos izvršne sudske vlasti prema policajcima optuženim za policijsku torturu opisuje i skorašnjim primjerom iz sudnice.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
IMA LI DOVOLJNO PILOTA U SUSRET SEZONI POŽARA: Prekomandovani u kancelarije

U Službi zaštite i spasavanja Herceg Novi strahuju da tokom ove godine neće imati valjanu podršku iz vazduha koja je neophodna da bi se uspješno borili sa vatrenom stihijom. Podsjećaju na „zabranu“ letenja iskusnim pilotima u Vojsci Crne Gore
Dolaskom toplijih dana svake godine slična priča – državne službe su nespremne za borbu protiv vatrenih stihija. A požara je iz godine u godinu sve više, pa je ta nespremnost vidljivija i opasnija.
„Blizu je ulazak u novu požarnu seozonu a nema poboljšanja od strane države“, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi. Vatrogasci u ovoj bokeljskoj opštini su se protekle godine mjesecima borili sa požarima, a mnoge ne bi uspjeli da ugase da nije bilo pomoći iz vazduha.
Ćirović, koji je inženjer zaštite od požara sa dvodecenijskim stažom u Službi zaštite i spasavanja, uoči početka požarne sezone upozorava: „Imamo hendikep, dva pilota su dobili premještaj iz pilotske jedinice Vojske Crne Gore u pješadiju, a imamo i prelazak iz te jedinice u Direktorat za zaštitu i spasavanje. Znamo da je Vojska bila ključni nosilac za gašenje iz vazduha, a ovu sezonu dočekujemo sa manjkom od četiri pilota“.
On ističe da im je neophodna podrška iz vazduha i podsjeća na iskustvo iz 2017. kada je gorjela Luštica, i kada su vatrogasci bili potpuno nemoćni da nije bilo podrške iz vazduha. „Prepoznali smo da ima nade kada smo vidjeli pilote VCG, dali su se bezrezrevno i bili su heroji. Međutim, od septembra počinje hajka na te ljude i profesionalce. Ne mogu da shvatim da ulažemo u pilote, da bi ih se tako lako odrekli“, naglašava Ćirović.
Smjene o kojima govori Ćirović su se desile 22. avgusta prošle godine, prvog radnog dana nakon što je u Skupštini Crne Gore izglasano nepovjerenje Vladi. Tadašnji ministar odbrane Raško Konjević smijenio je potpukovnika Jovana Radetu sa dužnosti komandanta Vazduhoplovstva VCG, a nakon nekoliko dana smijenjen je i dotadašnji komandir jedine letačke jedinice u VCG – Mješovite eskadrile, major Radovan Perović.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
MONITOROVA ANKETA: Stari teret i novi strahovi

Pitali smo: Koliko su vazni izbori u nedelju i kako ih vidite?
ZARIJA PEJOVIĆ
Hoće to s padom DPS-a
„U nedjelju se završava najduži januar u istoriji“. Jezgrovitom dosjetkom, moj prijatelj je pretkazao vjerovatan ishod drugog kruga predsjedničkih izbora. Promjena koja će se desiti u nedjelju, nije izraz kadrovskog razvoja unutar sistema, jer Đukanovićeva autokratija nije tolerisala formiranje snažnih političkih figura, kako unutar DPS-a tako i vani…
PAULA PETRIČEVIĆ
Valja obrađivati svoj vrt
Uprkos preovlađujućoj ,,ili-ili” atmosferi nisam ubijeđena u to da su ovi izbori ,,istorijski”, niti da je na sceni nekakava presudna gigantomahija, iako bih zbilja voljela da je tako. Ne slažem se sa tezom da izbor nikad nije bio lakši, meni lično nikada nije bilo teže nego na ovim izborima jer čak ni poražavajuća logika izbora ,,manjeg zla” ovaj put, makar za mene, nije bila primjenjiva. ,,Stisni zube, začepi nos i zaokruži” – to nije izbor na koji pristajem. Dovoljno sam se puta prevarila da bih se sada namjerno pravila neznavenom…
ĐURO RADOSAVOVIĆ, PISAC
Đukanovićev odlazak, prostor za nove ljude i pokrete
Ovi izbori su prekretnica, jer nije mala stvar živjeti pod režimom Mila Đukanovića još pet godina. Ukoliko se konačno skloni sa scene ,biće to prostor za nove ljude, nove pokrete i mogućnost da već jednom zaživi demokratija i smjenjivost političara…
VESKO RADULOVIĆ, ADVOKAT
Poruke i retorika kao 1997.
Predsjednički izbori u nedjelju možda su najneizvjesniji još od predsjedničkih izbora 1997. godine, na kojima je takođe učestvovao jedan od kandidata na ovim izborima, aktuelni predsjednik g-din Đukanović. Nažalost, to nijesu jedine sličnosti sa izborima koji su se desili prije više od 25 godina jer su poruke i retorika kandidata gotovo identični kao i na tim izborima…
STEFAN ĐUKIĆ, ANALITIČAR
Rezultat određuje sudbine DPS-a i PES-a
Nalazimo se u prilično paradoksalnoj situaciji za crnogorsko društvo. Pred nama su izbori koji su sa društvene strane veoma važni, jer će determinisati politička kretanja u narednih par godina (možda i duže) a situacija je sasvim mirna. Kada uporedimo ovo sa izborima 2020. godine, kada smo posljednji put imali izbore u svim opštinama kao da je prošlo 30, a ne 3 godine. Ta opuštenija atmosfera je proizvod toga da promjene nisu strašne, da treba mijenjati i da se treba mijenjati…
MARIJA POPOVIĆ KALEZIĆ, CEGAS
Kontinuitet ili ne
Ulazimo u još jedne izbore u nizu onih koji su se odvili u nesređenom izbornom zakonodavstvu uz veliki proj neusklađenosti i pravnih praznina. Tu su: nesređen registar prebivališta i boraviśta, uz loša rješenja Zakona o prebivalištu i boravištu, kao i nemogućnost utvrđivanja nezakonite dodjele drugog državljanstva, pored crnogorskog, i stalne zavisnosti od podataka zemalja iz regiona. Osujećenost povrđivanja kandidata za predsjednika i politizaciju Državne izborne komisije, koja mora pretrpjeti izmjene i uspostavljanje profesionalizovanog tijela, čije odluke u kontinutetu neće potpadati pod sumnju u pravnu ispravnost. Nesređen birački spisak, bez mogućnosti provjere matičnih registara iz kojih se izvodi, čini jedan od osnovnih razloga nepovjerenja u cjelokupan izborni proces…
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmica
EDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmice
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmice
GRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način