Povežite se sa nama

MONITORING

Vlada – majka i maćeh

Objavljeno prije

na

Na kantaru vladinih zvaničnika mnogo veću težinu ima 2.700 radnika jedne privatne kompanije od 11 hiljada vaspitača, učitelja, nastavnika i profesora koji čine naš (pred)školski sistem – od jaslica do magistarskih i doktorskih studija. Tokovi novca to pokazuju. Država je, uz mnogo truda i još više troška, omogućila CEAC-u, kompaniji kojom upravlja posrnuli ruski oligarh Oleg Deripaska, da obezbijedi novac za isplatu otpremnina prekobrojnim radnicima Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita. Pošto su pare obezbijeđene, ministri su prionuli na zadatak – agituju kako bi što više radnika prihvatilo otpremnine i tako smanjilo troškove poslodavca.

,,Početak isplate otpremnina radnicima KAP, koji su se prijavili za dobrovoljan odlazak iz fabrike, trebalo bi da poveća interesovanje ostalih zaposlenih za Vladin Socijalno-razvojni program”, poruka je ministra ekonomije Branka Vujovića.

Na drugoj strani, njegov kolega Sreten Škuletić, ministar prosvjete i nauke, pokušava da stiša bunt zapošljenih u svom resoru. Prosvjetni radnici prijete štrajkom, pošto je Vlada naumila da im smanji zarade i postojeća prava. Ministar ih tješi i savjetuje: ,,Ministarstvo će poštovati Kolektivni ugovor i isplatiti sve što je obavezno, i nema nikakve potrebe za prijetnjama ili povišenim tonom u razgovorima sa bilo kim”. Ne pominje im da je već preduzeo korake koji bi mogli uticati na njihovu egzistenciju.

,,Obavezujemo direktore škola”, stoji u dopisu direktorima vaspitno obrazovnih ustanova koji je Škuletić uputio 26. oktobra, ,,da do postizanja dogovora sa bankama u vezi sa otplatom dosadašnjih zaduženja radnika po osnovu kredita, ne ovjeravaju administrativne zabrane za nove kredite i ne izdaju potvrde koje omogućavaju radnicima kupovinu na rate”. Ministar je krajnje precizan: ,,Svaka ovjerena administrativna zabrana je na ličnu odgovornost direktora škole”. I ne tiče ga se to što neki od njegovih kolega djeci neće kupiti zimske cipele, jer to mogu priuštiti samo na rate.

Ministar brine državne brige. Istog dana kada je pisao školskim direktorima, Škuletić se pismom obratio i izvršnim direktorima svih 11 crnogorskih banaka, pokušavajući da sa države skine moguću obavezu vraćanja kredita koje su uzeli prosvjetni radnici.

Ministarstvo prosvjete i nauke suočiće se, od 1. januara, sa problemom finansiranja i isplata zarade za preko 11.000 zapošljenih, piše ministar Škuletić obavještavajući bankare da će se isplata zarada u njegovom resoru od januara vršiti direktno iz Ministarstva finansija, a ne kao do sada posredno, preko škola i vrtića. To, prema njegovom tumačenju, otvara dva problema.

,,Veći broj zaposlenih je kreditno opterećen i to ne samo u jednoj nego u više banaka. Postoji informacija da je jedan dio zaposlenih zadužen u iznosu svoje neto zarade”, obavještava ministar one kojih se to, ruku na srce, ni najmanje ne tiče. Njihova briga je da ti krediti budu valjano obezbijeđeni. A, u ovom slučaju, njihovu otplatu je garantovala škola, odnosno resorno ministarstvo, Vlada i država. Sve dok ministar Škuletić nije odlučio da se oslobodi mogućeg balasta. ,,Uprava škole je potpisivala administrativne zabrane i na taj način bila garant da će podignuti kredit biti vraćen”, konstatuje Škuletić uz zaključak da će, ukoliko zaposleni ne budu uredno vraćali kredite, ,,uprava snositi odgovornost” a banke ostati bez svog novca.

Bankarima se nije dopala zamisao po kojoj se državne institucije, samoinicijativno, odriču obaveza koje su prihvatili njihovi ovlašćeni službenici. Šta ako primjer Ministarstva prosvjete slijede i Ministarstvo zdravlja, MUP, Fond PIO… Desetine miliona već izdatih i potrošenih kredita ostali bi bez adekvatnog obezbjeđenja, uz rizik da tako ugroze ne samo poslovanje banaka već i njihove komintente. Problem dobija na značaju ukoliko se u obzir uzmu zvanične i nezvanične najave o smanjenju plata, vjerovatnom kašnjenju njihove isplate tokom naredne godine, i mogućem gubitku radnih mjesta državnih službenika.

Početkom nedjelje u Udruženju banaka održan je sastanak sa vladinim predstavnicima kako bi se našlo rješenje za nevolje koje je na svjetlost dana iznio ministar Škuletić. Prva runda razgovora okončana je odlukom da bankari prijedloge stave na papir i dostave ih Vladi.

Kakav god bio epilog ovih pregovora on neće dati odgovor na upadljivu nelogičnost: Zašto je Vlada Mila Đukanovića spremna da garantuje nove kredite Deripaski, čovjeku koji je širom svijeta dužan između 15 i 20 milijardi eura, i njegovim kompanijama u Crnoj Gori koje su sve, samo ne uredne platiše dospjelih računa? Istovremeno, ista Vlada pokušava da se oslobodi starih i spriječi nove garancije (u vidu administrativnih zabrana) za kredite koje koriste, i u ogromnoj većini uredno vraćaju, njeni građani – vaspitači naše djece.

,,Ako se ne postigne dogovor s bankama, zaposleni su u obavezi da kopiju uplatnice o izmirenim obavezama po osnovu kredita dostave šefu računovodstva odmah po isplati zarade”, naređuje ministar Škuletić školskim upravama.

,,Pojedini obračunski radnici smatraju da ovo nije njihova obaveza. Međutim, na osnovu informacija koje posjeduje Služba finansija, uprave škole su nekontrolisano potpisivale administrativne zabrane. Samim tim odgovornost za davanje kredita je njihova, pa su u obavezi i za evidenciju izmirivanja duga do konačne isplate na svim zabranama gdje su se potpisali direktor i obračunski radnik u ime škole”. Da vidimo ministra koji će ovako sročene zahtijeve poslati u Moskvu, Deripaski i generalu Sergeju Šojguju njegovom mentoru u crnogorskim poslovima, inače ruskom ministru za vanredne situacije.

Primjena različitih aršina prema različitim ciljnim grupama odavno je jedna od konstanti crnogorskih vlasti. Manjak para u državnoj kasi, uz višak muka koje treba rješavati, čine da takva politika dobija na intenzitetu, a sve više gubi na logici i zakonskom utemeljenju.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo