Dvadesešestogodišnji Sultan Beća opredijelio se da svoj život posveti borbi za bolji život Egipćana i Roma. Osnovao je i Udruženje za podršku Roma i Egipćana, preko kojeg je izveo veliki broj humanitarnih akcija.„Ne bih baš mogao reći da živimo mnogo bolje nego onda kada smo stigli ovdje. O tome govori i činjenica da od tolikog broja Egipćana i Roma, samo četiri su zaposlena“

Egipćanin Sultan Beća imao je svega četiri godine kada je sa svojom porodicom i većom gupom sunarodnika stigao u Berane, bježeći od rata koji je tada buktio na Kosovu. Danas je jedan od najuspješnijih pripadnika te populacije i stalno je zaposlen u ovdašnjem Domu zdravlja kao saradnik u inkluziji u oblasti zdravstvene zaštite.

Osim toga, Beća je i fascilitator Romacted programa Savjeta Evrope za opštinu Berane.

Između toga je dug i trnovit put. Put siromaštva i bijede. Put borbe za integraciju u zejednicu koja i nije bila blagonaklona prema RE populaciji, posebno prema onima koji su izbjegli na sjever Crne Gore, i odlučili da tu ostanu.

,,Tada sam bio previše mali, ali sam vrlo upečatljivo zapamtio siromaštvo koje nas je pratilo kada smo došli. Niko u mojoj porodici nije radio. Tako je bilo i u svim drugim porodicama. Najteže je bilo izaći iz tog perioda teške bijede”, kaže Beća.

On je jedan od prvih iz svoje zajednice koji je redovno upisao osnovnu školu. Uz sve jezičke barijere, uspio je da završi ne samo osnovnu, nego i srednju školu. Zatim je u Podgorici završio i obuku za inkluziju Roma i Egipćana u oblasti obrazovanja.

Od tada, do današnjeg statusa, radio je sve i svašta, a jedne godine bio čak prinuđen da radi komunalne poslove u Budvi da bi pomogao svojoj porodici.

Egićani i Romi stigli su u Berane sa ratnim vihorom na Kosovu 1999. godine. Nije se baš lokalno stanovništvo obradovalo njihovom dolasku. Niko ih nije htio u svojoj blizini, pa ih je pitanje smještaja pratilo dugi niz godina. Živjeli su u barakama od drveta ili u šatorima.

Poslije mnogo problema i neljudske patnje, izgradnju novog naselja Riversajd,  pored bivše fabrike Polimka, kao savremeni geto,  finansirala je Evropska agencija za rekonstrukciju, posredstvom njemačke humanitarne organizacije Help.

Sa trideset kuća, naselje je vremenom postalo pretijesno za sve novopridošle Egipćane i Rome, pa su se mnogi od njih nastanili pored domicilnih Roma u naselju Donji Talum. Tu je tek bijeda potpuno vidljiva i golim okom.

U Beranama i dalje nalazi utočište oko četiri hiljade izbjeglica iz skoro svih bivših republika eks-Jugoslavije, što čini deset odsto ukupnog stanovništva beranske opštine. To je više nego u svim susjednim gradovima na sjeveru zajedno.

Za jedan broj njih ranije su izgrađene stambene zgrade, ali je odlazak humanitarnih organizacija iz Berana i prestanak socijalnih i humanitarnih davanja, ove ljude ponovo odveo u tešku bijedu i na ivicu gladi.

Dvadesetšestogodišnji Sultan Beća opredijelio se da svoj život posveti borbi za bolji život Egipćana i Roma. Osnovao je i Udruženje za podršku Roma i Egipćana, preko kojeg je izveo veliki broj humanitarnih akcija.

„Ne bih baš mogao reći da živimo mnogo bolje nego onda kada smo stigli ovdje. O tome govori i činjenica da od tolikog broja Egipćana i Roma, samo četiri su zaposlena. Potrebno je zapošljavati ljude iz ove populacije jer su vrijedni. Sada su prinuđeni da rade kod privatnika i svake druge, najteže poslove“, kaže Beća.

Prema analizi  udruženja na čijem je čelu, stanje RE zajednice treba unaprijediti u oblasti  zapošljavanja RE pripadnika, odnosno odgovarajuće obuke za posao koje će garantovati zaposlenje.

,,Sljedeće  je stanovanje, jer mnogobrojne porodice se suočavaju sa dotrajalošću prostora, vlagom od poplava koje su prethodile i sl. Siromaštvo, nizak standard i uslovi življenja, sve su to problem koji prate RE populaciju”, priča Beća.

On posebnu zahvalnost izražava Osnovnoj školi Radomir Mitrović. U ovoj školi se obrazuje trenutno oko stotinu i šezdeset pripadnika RE populacije. U njoj rade i dva saradnika u socijalnoj inkluziji u oblasti obrazovanja.

,,Ova škola je prepoznata po obrazovanju djece iz RE populacije, pa je od REF-a dobila kombi za prezov učenika, a kancelarija medijatora je opremljena uz  program Romacteda – Savjeta Evrope”, kaže Beća.

Kroz podršku ove škole i JPU Radmila Nedić  krenulo se u pripremne aktivnosti, uz podršku predstavnika Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, da se djeca predškolskog uzrasta uključe u pohađanje vrtića, pri čemu bi pohađanje vrtića za djecu iz RE populacije bilo besplatno.

,,Dodatna podrška tome je i projekat ‘Aktivnim mjerama za socijalnu inkluziju Roma i Egipcana‘ koji sprovodi naša organizacija”, priča Beća.

Beća naglašava da uz podršku i finansiranje Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava njegova NVO sprovodi projekat Aktivnim mjerama za socijalnu inkluziju Roma i Egipcana, pa se u okviru toga održavaju radionice za roditelje djece budućih polaznika vrtića.

,,Ono što je poseban uspjeh što imamo i danas, prvi put nakon 2014. godine, i srednjoškolce iz RE zajednice. Sada planiramo da organizujemo vanškolsku nastavu za djecu koja su zakasnila za redovno školovanje, da im obezbijedimo vanredno polaganje i završetak makar osnovne škole, jer se bez osnovne škole ne može baš ništa raditi”, kaže Beća.

Prema njegovim riječima veoma je značajna podrška od strane Ministarstva prosvjete koje je uvelo zanimanja saradnika u socijalnoj inkluziji RE u oblasti obrazovanja.

,,Sada je najbitnije da se i djeca predškolskog uzrasta uključe i taj dio obrazovanja zbog njihove socijalizacije, jezičkih barijera, privikavanja na kolektivni zivot, društvenost i sl.”, naglašava Beća.

Prema popisu stanovništa iz 2011. godine u Beranama se 531 osoba izjasnila kao pripadnik romske nacionalnosti.

,,Prema našim istraživanjima, nakon deceniju, smatramo da je taj broj veći u Beranama za oko 20 odsto, kada se radi o Romima. Mislim da zajedno sa Egipćanima, ta brojka iznosi oko hiljadu”, kaže Beća.

Ovaj mladi čovjek je prošao dug put od borbe za koru hljeba, do, moglo bi se reći, lokalnog lidera u borbi za bolji život i integraciju ne samo novopridošlih pripadnika RE populacije, već i domicilnih Roma. On se bori za njihovu degetoizaciju iz naselja Talum, sa jedne, i Riversajd sa druge strane Lima. Već do sada je učinio mnogo, a život je tek pred njim. Njegov moto kojim se na tom putu vodi je, ,,uvijek može bolje”.

                                                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari