Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠUMSKI POŽARI U ROŽAJAMA: Istraga tapka, motorna svira

Objavljeno prije

na

Veliki požari u Rožajama od prije tri i po godine, za koje se vjeruje da su bili podmetnuti, kao da se nisu ni dogodili, a višemilionska šteta koja je pri tome pričinjena, polako ali sigurno pada u zaborav

 

Tri i po godine nakon katastrofalnih požara koji su zadesili teritoruju opštine Rožaje, javnost u ovom gradu i Crnoj Gori nema nikakav uvid u to da li je i koliko takozvane opožarene šume iskorišteno, odnosno posječeno, dok su počinioci požara ostali  do danas nepoznati.

Jedan od rožajskih drvoprerađivača i dobrih poznavalaca u ovoj oblasti je kazao da ništa nije rađeno po planu koji je negdje na startu napravljen, odnosno da se potom obavljala sječa, a od nelegalne građe pravila legalna, preko noći.

“Ono što svakog građanina Rožaja interesuje bio bi podatak koliko šume je doznačeno iz tih opožarenih područja, a koliko posječeno. Naravno, i gdje je otišla ta građa i kome” – kaže taj sagovornik.

On dodaje da bi bilo od javnog interesa da Uprava za šume PJ Rožaje stavi na uvid takozvane doznačne knjige, kako bi sve bilo transparentno.

“Javnost bi mogla da vidi ko je doznačivao sječu šume u opožarenom području i čiji je tamo čekić udarao. Ali, šta je u šumarstvu u Crnoj Gori ovih poslednjih dvije decenije bilo transparentno, pa da bude  i ovo” – pita ovaj drvoprerađivač iz Rožaja.

Veliki požari u Rožajama od prije tri i po godine, za koje se vjeruje da su bili podmetnuti, kao da se nisu ni dogodili, a višemilionska šteta koja je pri tome pričinjena polako ali sigurno pada u zaborav. Prema računicama koje je tada iznijela Uprava za šume, izgorjelo je 160,37 hektara šuma.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je samo saopšteno da je formiran predmet po nepoznatim (NN) počiniocima, ali da počionioci požara, za koje se vjeruje da su podmetnuti, nijesu otkriveni i da niko nije procesuiran.

U vrijeme kada su se požari dogodili, direktor Uprave za šume je bio Nusret Kalač, i on je tada saopštio da je ukupna šteta od požara 1.262.050 eura.

Dobro upućeni i obaviješteni sagovornik Monitora još tada je sračunao da je šteta koja je nastala usljed požara na teritoriji opštine Rožaje višemilionska i mnogo veća od zvanične i preliminarne koju je tada saopštio Kalač.

Preliminarni rezultati Uprave za šume govore da je u požarima ukupno opožareno 160,37 hektara šume raznih kategorija, od privatnih, preko privrednih, takozvanih šumskih kultura od 6 do 10 godina starosti, pa do zaštitnih.

Tada su već prvi nalazi ukazivali da se radi o takozvanom „ljudskom faktoru“, a u maju 2020. godine, prije političkih promjena na državnom nivou, istu formulaciju je dao Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu , uz obećanje da će se raditi na rasvjetljavanju slučaja.

Ništa se nije značajno dogodilo ni poslije promjene državnih vlasti, a očekivalo se da će biti. S vremena na vrijeme je samo osnovno državno tužilaštvo saopštavalo da je predmet u radu i da se traga za NN počiniocima.

Tadašnjeg direktora Uprave za šume Nusreta Kalača (DPS), više niko ne pominje, niti zna gdje se sada nalazi. Posljednji put je u javnosti bio kada je poslije smjene sa mjesta direktora Uprave za šume naplatio devet hiljada eura za godišnje odmore koje sam sebi nije napisao. Od tada ni glasa o njemu u medijima.

Toga maja gorelo je dvije trećine teritorije opštine Rožaje. I izgorjelo 160 hektara šuma u vrijednosti više miliona eura. Požarom je zahvaćena i škola u Daciću, I tom prilikom znatno oštećena. Policija je tada utvrdila da je bez ikakve sumnje požar podmetnula ljudska ruka. Koja, još se ne zna.

Nekoliko puta u to vrijeme i policija je po nalogu tužilaštva vodila istragu o “ljudskom faktoru”, ali bez rezultata. Sada, nakon toliko vremena, sasvim je izvjesno, teško da može biti bilo kakvog epiloga u smislu pronalaženja počinilaca.

Poznato je i da nije prvi put da takozvana šumarska mafija podmeće požare, da bi potom na račun čišćenja terena, vršili sječu. Čak i potpunu. Stručnjaci u toj oblasti ukazuju na to da vrlo često u vatri bude opožarena samo krošnja drveta, dok stablo ostane zdravo, kao stvoreno za sječu i šverc.

Vjerovatno da se nešto tako dogodilo i u požarima u Rožajama. Možda ti koji su požare podmetnuli nisu računali da će se baš otrgnuti kontroli i da će toliko šume i objekata izgorjeti.  Ono što je bitno u konačnom, istraga tapka u mjestu, i iz nijedne institucije ništa novo na ovu temu.

“Lijepo vam  kažem, nije pojeo vuk magarca, nego magarac vuka. Sve to ide lagano u zaborav” – kaže sagovornik Monitora iz Rožaja.

Postojao je, kažu on, i izvjesni sanacioni plan za ogromna prostranstva opožarenih područja, ali od toga nije praktično ništa realizovano.

“Kako i zbog čega još Uprava za šume nije preduzela ništa da se taj plan realizuje, nije poznato. Taj plan je vjerovatno podrazumijevao sanitarnu sječu i pošumljavanje, ali kod nas sve biva zavijeno u veo tajne. Ni to nije transparentno rađeno, osim što znamo da se sječe na tom prostoru” – kaže.

Da se sječe potvrđuje i zvuk motorne testere, koji, tu i tamo, prolama planinska prostranstva. Ko sječe, ko doznačuje, gdje ide to drvo, u kojim pilanama završava, to je ono što građani Rožaja žele da znaju, kada traže da se stave na uvid takozvane doznačne knjige. A to ne mogu dobiti, taman kao da je još na vlasti –  DPS.

                                                        Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo