Povežite se sa nama

Izdvojeno

HIGIJENA U ŠKOLAMA: Neuslovni toaleti, nedostaje sapun i toalet papir

Objavljeno prije

na

Voda, sanitacija i higijena u školama u Crnoj Gori, istraživanje koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore, uz podršku UNICEF-a, pokazalo je da su uslovi za održavanje higijene u školama na ograničenom nivou. Iz Ministarstva prosvjete najavljuju da će to uskoro da se promijeni

 

Većina škola u Crnoj Gori pruža osnovnu uslugu vodosnabdijevanja, dok su usluge u vezi sa sanitarnim uslovima i higijenom ograničenog nivoa. Ta ograničenja uglavnom proizilaze iz činjenice da povremeno, u kraćim ili dužim periodima, nedostaju sapun i ubrusi za higijenu ruku, nedostaje toalet-papir, u toaletima nisu obezbijeđeni dovoljna privatnost i uslovi za adekvatno održavanje menstrualne higijene, pokazalo je istraživanje Voda, sanitacija i higijena u školama u Crnoj Gori koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore, uz podršku UNICEF-a.

Istraživanjem su obuhvaćene sve matične ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao i manji broj područnih jedinica i obrazovnih ustanova u privatnom vlasništvu.

,,Do sada u našoj zemlji nije izvršena sveobuhvatna procjena stanja u pogledu vodosnabdijevanja, sanitacije i higijene u obrazovnim ustanovama, te istraživanje koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore, uz podršku UNICEF-a, predstavlja važan korak naprijed ka razumijevanju postojećeg stanja, planiranju i postavljanju ciljeva za poboljšanje situacije u ovoj oblasti u narednom period”, saopšteno je iz IJZ-a.

Vodosnabdijevanje, sanitacija i higijena u obrazovnim ustanovama usko su povezani s obrazovanjem, zdravljem i ishranom djece i prevazilaze granice samo jednog resora, te predstavljaju oblast koja zahtijeva multisektorsku saradnju.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić je, na konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja, kazao da je pružanje adekvatnih usluga vodosnabdijevanja, sanitarnih uslova i higijene (WASH) u školama od suštinskog značaja kako za obrazovanje tako i za sticanje vještina opšte i lične higijene koje će se primjenjivati čitav život.

,,Da bi se postigao odgovarajući nivo WASH usluga u školama, neophodno je da sve relevantne zainteresovane strane i partneri preuzmu odgovornost i preduzmu odgovarajuće aktivnosti, uključujući kompletno školsko osoblje, kao i učenike ali i njihove roditelje/ staratelje i širu zajednicu. Ključni korak u postizanju ovog cilja je jačanje kvalitetnog nadzora koji će služiti kao vodič za praćenje usklađenosti sa standardima i praćenje napretka u implementaciji planiranih aktivnosti”, istakao je Galić.

Ističući značaj istraživanja, državna sekretarka u Ministarstvu prosvete, Milijana Vukotić-Jelušić kazala je da se odgovorna politika suočava sa svim izazovima, priprema strateški odgovor i sprovodi aktivnosti na otklanjanju uzroka, jednako kao i posljedica.

,,Zbog toga smo podržali izradu ove analize smatrajući da uslovi za boravak djece u školama, uključujući pristup čistoj vodi za piće, adekvatnoj sanitaciji i higijenskim standardima koji ne vrijeđaju dostojanstvo učenika i nastavnog osoblja, čuvaju njihovo zdravlje i obezbjeđuju kognitivni razvoj, moraju biti jednako obezbijeđeni svima. Zbog toga već preduzimamo korake da ključni akteri odgovorno i efikasno pristupe rješavanju izazova u obezbijedjivanju čiste vode, posebno u ruralnim predjelima”, rekla je Vukotić Jelušić.

Najavila je da će do kraja godine izmijeniti postojeće normative i standarde kojima se utvrđuje način određivanja visine neophodnih sredstava za održavanje higijene školskih objekata u cjelini i toaleta, odredićemo WASH koordinatore kako bi se pospješilo praćenje primjene standarda i efikasnije otklanjali probleme.

V.d. šefica predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Sabina Žunić pozvala je Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo zdravlja i lokalne vlasti u svim opštinama da, u saradnji s Institutom za javno zdravlje, prepoznaju značaj dobijenih rezultata, te da učine sve što je u njihovoj moći da primijene i sprovedu preporuke ove studije kako bi se što prije poboljšali higijena i sanitarni uslovi u svim obrazovnim ustanovama.

,,Na taj način, ne samo da će se poboljšati prevencija raznih zaraznih bolesti, već će se obezbijediti i bolji uslovi za brži razvoj kognitivnih sposobnosti djece i osigurati dobro zdravlje svakog djeteta i građanina Crne Gore danas i u budućnosti”, poručila je Žunić.

Porazno je što čak ni pandemija nije bila dovoljna opomena da ministartsvo i školske vlasti promijene odnos prema higijeni u obrazovnim ustanovama. Sve je po starom, uz obećanje da će uskoro biti bolje.

 

Kad roditelji protestuju

I dok učenici u školama često nemaju osnovne uslove za održavanje higijene, roditelji se bave ,,važnijim pitanjima”, protestuju i uspjevaju da od prosvjetnih vlasti iznude rješenja za koja oni misle da su dobra.

Tako su maturanti koji su zbog prepisivanja na maturskom testiranju u maju ove godine dobili nula bodova na testu iz CSBH i književnosti protestovali zajedno sa roditeljima ispred Ministarstva i Ispitnog centra. Nakon razgovora ministra Miomira Vojinovića sa njihovim predstavnicima, dogovoreno je da će testovi biti ponovo pregledani, što su članovi Komisije za ocjenjivanje odbili, nakon čega je Vlada smijenila rukovodstvo Ispitnog centra. Na radost prepisivača i roditelja nova komisija ponovo je pregledala radove, a većina učenika je položila ispit, neki čak i sa visokim ocjenama.

Nedavno su roditelji ponovo preuzeli odgovornost. Roditelji učenika podgoričke OŠ “Milorad Musa Burzan” organizovali su protest zbog odluke da se đak sedmog razreda iz OŠ Oktoih premjesti u školu koju pohađaju njihova djeca.

Komisija Ministarstva prosvjete procijenila je da podgorička OŠ “Milorad Musa Burzan” ima uslova primi đaka kojem je zbog ponašanja izrečena vaspitna mjera premještaj iz OŠ Oktoih. Iz resora prosvjete naveli su da je tokom odlučivanja ispunjena sva zakonska procedura, uz poštovanje prava djeteta i njegov najbolji interes, imajući u vidu da je pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima, kao i osnovno školovanje obavezno i garantovano Ustavom Crne Gore.

Džabe propisi i pravo na obrazovanje, roditelji su i ovaj put uspjeli da prisile Ministarstvo i to dijete nije upisano u tu školu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo